BIH DO 2004. GODINE TREBA DODATNIH 2,6 MILIJARDI DOLARA

SARAJEVO, 25. svibnja (Hina) - Milijardu i 52 milijuna dolara inozemne financijske pomoći koju je Bosna i Hercegovina dobila na prošlotjednoj donatorskoj konferenciji održanoj u Bruxellesu predstavlja veliki uspjeh jer međunarodna zajednica ne samo da je zamorena dosadašnjim ulaganjima u tu zemlju nego i svu svoju pozornost preusmjerava na Kosovo, ocijenio je u utorak zamjenik Visokog predstavnika Simon Haselock.#L# Na konferenciji za novinstvo održanoj u Sarajevu Haselock je kazao kako je predstavnicima BiH postalo jasno da međunarodna zajednica ubuduće mora pokazati više razumijevanja za kosovsku krizu pa je tim prije značajno što odobrena pomoć može biti uvećana za iznos šteta nastalih zbog stanja u SR Jugoslaviji. "Odobreni iznos ne uključuju štete prouzročene u BiH kosovskom krizom za koju se procjenuje da iznosi oko 90 milijuna dolara u oba entiteta", kazao je Haselock. Da bi se ta šteta nadoknadila bit će potrebno pronaći dodatna sredstva u iznosu od najmanje 50 milijuna dolara jer je ranije postignut dogovor o nadoknadi dijela ovih gubitaka proz potporu proračunima entiteta. Najveći dio odobrene donatorske pomoći ili 762 milijuna dolara bit će izravno usmjeren u programe obnove, 155 milijuna namijenjeno je uravnoteženju platnih obveza a ostatak financiranju rada međunarodnih organizacija u BiH. Izravno investiranje novca na terenu i dalje će biti uvjetovano poštivanjem obveza iz Daytonskog sporazuma s posebice povratkom izbjeglica. Sve procjene govore da je BiH još uvijek daleko od stanja u kojemu bi uspjela preživeti bez inozemne pomoći jer proizvodnja i započete gospodarske reforme nisu dostigle potrebnu razinu. Anketa o stalnom izbornom zakonu koju među građanima BiH kontinuirano provodi OESS prošlog je tjedna tragala za mišljenjem o tome koliko su birači zadovoljni onim što izabrani dužnosnici poduzimaju na planu gospodarskih reformi. Najveći dio odgovora pokazivao je kako birači misle da političari svojim postupcima samo usporavaju reforme te da gospodarstvo može napredovati tek nakon političkih promjena u zemlji. Ispitanici su se posebice žalili na preveliku administraciju u zemlji i visoke poreze koji guše privatno poduzetništvo, preveliku nezaposlenost i loše plaće. Iako je pošlotjednom donatorskom konferencijom ispunjen financijski dio obveza prema BiH što ga je nakon Daytona preuzela međunarodna zajednica, ta će pomoć zbog objektivnog stanja morati biti nastavljena o čemu je postignuta suglasnost i u Bruxellesu. Prema analizi koju je načinila Svjetska banka (WB) inozemna financijska potpora BiH u srednjoročnom razdoblju od 2000.-2004. godine trebala bi iznositi najmanje 2 milijarde i 600 milijuna dolara. Dokument WB o gospodarskom stanju u BiH ukazuje kako će za izravne proizvodne investicije trebati osigurati inozemna sredstva vrijedna 600 milijuna dolara, za potporu započetim reformama i jačanju privatnog poduzetništva potrebno je 500 milijuna dolara a još najmanje 300 milijuna dolara za svaku godinu potrebno je uložiti u BiH kroz programe tehničke i razvojne potpore. U analizi Svjetske banke ističe se kako nesigurno opće stanje u regiji nosi i rizik po bosanskohercegovačko gospodarstvo jer se sve posljedice ne mogu predvidjeti. Ako bi se jugoslavenska kriza produžila, piše u ovom izvješću, oba entiteta mogla bi se suočiti sa značajnim smanjenjem proračunskih prihoda, povećanim troškovima za smještaj izbjeglica te značajnom nezaposlenošću. Sukladno tome, plan srednjoročne financijske potpore BiH iz inozemstva možda će morati biti revidiran, zaključuje se u analizi Svjetske banke. (Hina) rm sb