HR-SUSJEDI SLOV 17. VI.-DELO-ZRCALO SLOVENIJADELO17. VI. 1999.Mokričko zrcalo"Kad bi zidovi moćnog grada Mokrica mogli govoriti, saznali bismo puno toga iz naše prošlosti. No, budući da nas zanima ponajprije sadašnjost, treba se
podsjetiti na 25. kolovoza prošle godine, kad su se zbog energetskoga spora sastala izaslanstva gospodarskih ministarstava i ministarstava vanjskih poslova Slovenije i Hravtske i odredila tromjesečni rok za sklapanje međudržavnog sporazuma o NE Krško, za rješenje dugova bivše podružnice Ljubljanske banke u Zagrebu i potvrdu sporazuma o imovinsko-pravnim odnosima među državama.Poslije parafiranja imovinskog sporazuma u ponedjeljak, i dvodnevnog posjeta američkog posrednika za određivanje morske granice Williama Perryja, može se reći da se u mokričkom gradu nazire rješenje samo za jednu od triju neispunjenih zadaća, jer se o kopnenoj i morskoj granici lani nije raspravljalo. Zato se ni Perryja ni njegovu misiju ne može promatrati u mokričkom zrcalu, iako je baš morska granica najtvrđa slovensko-hrvatska tema, ali nije tako mračna kao energetski spor koji postaje sve dublji. On je
SLOVENIJA
DELO
17. VI. 1999.
Mokričko zrcalo
"Kad bi zidovi moćnog grada Mokrica mogli govoriti, saznali bismo
puno toga iz naše prošlosti. No, budući da nas zanima ponajprije
sadašnjost, treba se podsjetiti na 25. kolovoza prošle godine, kad
su se zbog energetskoga spora sastala izaslanstva gospodarskih
ministarstava i ministarstava vanjskih poslova Slovenije i
Hravtske i odredila tromjesečni rok za sklapanje međudržavnog
sporazuma o NE Krško, za rješenje dugova bivše podružnice
Ljubljanske banke u Zagrebu i potvrdu sporazuma o imovinsko-
pravnim odnosima među državama.
Poslije parafiranja imovinskog sporazuma u ponedjeljak, i
dvodnevnog posjeta američkog posrednika za određivanje morske
granice Williama Perryja, može se reći da se u mokričkom gradu
nazire rješenje samo za jednu od triju neispunjenih zadaća, jer se o
kopnenoj i morskoj granici lani nije raspravljalo. Zato se ni
Perryja ni njegovu misiju ne može promatrati u mokričkom zrcalu,
iako je baš morska granica najtvrđa slovensko-hrvatska tema, ali
nije tako mračna kao energetski spor koji postaje sve dublji. On je
lanjskog srpnja probio dno lonca, kad je naša strana zbog hrvatskih
dugova zaustavila isporuku struje iz nuklearke hrvatskim
potrošačima. Od tada se naši južni susjedi više ili manje ljute, još
ni danas neće struju iz Krškog, a u to ime hrvatsko
elektrogospodarstvo slovenskome dostavlja samo račune za navodnu
štetu i u ime nekakve politike žali se na svoju sudbinu. Između ta
dva mokrička susreta moglo se nekoliko puta razaznati da je spor
blizu rješenja, a zatim se opet zamrsilo i odnosi između država opet
su skliznuli u gotovo bezizlazan položaj.
I zbog toga su se jučer poslije podne u gradu Mokrice u društvu
ministara gospodarstva sastali premijeri Drnovšek i Mateša.
Poslije susreta odavali su dojam općeg zadovoljstva zbog
postignutog, jer da će poslije njihovog sastanka štošta biti čišće
i jasnije te da će se, ukratko, u mokričkom zrcalu ogledati
ljubaznija lica nego prije njega. A još je Gogolj napisao da se ne
smijemo ljutiti na zrcalo ako je u njemu naše lice ružno. Zašto bi,
dakle, baš mokričko 'zrcalo' obavljalo drukčiju funkciju?" - pita
Peter Potočnik.