ZAGREB, 14. lipnja (Hina) - Individualnost, ravnopravnost i transparentost su tri načela na kojima počiva Pakt o stabilnosti za jugoistočnu Europu, koji nije nikakav konačni dokument već okvir za interaktivni proces suradnje toga
područja s EU i međunarodnom zajednicom, rekao je u ponedjeljak u Zagrebu pomoćnik ministra vanjskih poslova RH Vladimir Drobnjak.
ZAGREB, 14. lipnja (Hina) - Individualnost, ravnopravnost i
transparentost su tri načela na kojima počiva Pakt o stabilnosti za
jugoistočnu Europu, koji nije nikakav konačni dokument već okvir za
interaktivni proces suradnje toga područja s EU i međunarodnom
zajednicom, rekao je u ponedjeljak u Zagrebu pomoćnik ministra
vanjskih poslova RH Vladimir Drobnjak.#L#
Na brifingu za novinare, na kojem je sudjelovao i njegov kolega
Josip Paro, Drobnjak je rekao da važnost Pakta potvrđuje broj
zemalja i međunarodnih organizacija koje u njemu sudjeluju, kao i
činjenica da je Švicarska službenom notom zatražila prijam u Pakt.
"Ono što Pakt čini zanimljivim svim zemljama, pa i jednoj
Švicarskoj, jest njegova sveobuhvatnost", koja se ogleda u načelu
'tronošca', u kojemu stabilnost jednako ovisi o gospodarstvu,
sigurnosti i demokraciji i ne može opstati bez ijednog od tih
čimbenika, rekao je Drobnjak.
Pomoćnik ministra odmah je otklonio i sve dvojbe oko toga nameće li
Pakt zemljama sudionicama neke "organizacijske i političke okvire"
ukazavši na točku 8 Pakta u kojoj se "potvrđuje neotuđivo pravo
svake zemlje sudionice da slobodno bira ili mijenja svoje
sigurnosne aranžmane, uključujući i sporazume o udruživanju".
"Osim toga, u Pakt je ugrađen cijeli niz drugih, malih mehanizama
kojima se poštuju načela individualnosti, ravnopravnosti i
transparentnosti", ustvrdio je Drobnjak.
Hrvatska se uvijek opirala raznim inicijativama koje su mogle
pretpostavljati i nekakva udruživanja protiv njezine volje i, da to
nije činila, "pitanje je, bi li do Pakta kakav je danas uopće i
došlo", podsjetio je Drobnjak.
Posebnost je Pakta, nastavio je, i u njegovoj jasno izraženoj
euroatlantskoj orijentaciji, jer je pristup euroatlantskim
integracijama, u slučaju ispunjavanja uvjeta koji su u njemu
postavljeni, uvelike olakšan.
Novinarima su pomoćnici ministra posebno naglasili kako se
nepridržavanjem odredaba pakta ne izaziva nikakva kazna, "ali se
ništa ni ne postiže".
"U Paktu sudjeluju svi, osim SRJ, pa je jasno što bi značilo
nesudjelovanje", rekao je Josip Paro. Čak se i Crna Gora neizravno
oslanja na Pakt, pa je Milošević jedini kojemu pristup nije
omogućen, dodao je Drobnjak.
Na novinarsko pitanje o eventualnoj sličnosti Pakta o stabilnosti i
"regionalnog pristupa EU", pomoćnici ministra Granića odgovorili
su kako su to dvije "potpuno različite stvari".
"Regionalni pristup bio je 'crna rupa' u koju je bio satjeran
određeni broj zemalja i oko koje nije bilo ničega", rekao je
Drobnjak.
Postulati "regionalnog pristupa", pojasnio je, ugrađeni su i u
Pakt, ali je taj pristup sad tek "jedan od koncentričnih krugova
koji su međusobno povezani i nadopunjuju se".
Regionalni je pristup sad bitno "omekšan, inkorporiran u širu
dimenziju" jer Pakt predstavlja dvosmjerni, interaktivni proces
između europskog jugoistoka i EU, što se očituje i u činjenici da su
u njegovoj izradi ravnopravno sudjelovale i zemlje na koje se on
odnosi, među kojima je Hrvatska za svoju iznimnu aktivnost dobila
mnogo pohvala, rekao je Paro.
Na kraju brifinga za novinare, Vladimir Drobnjak je nekoliko riječi
posvetio rezoluciji Vijeća sigurnosti o Kosovu, nazvavši je dosad
"najrestriktivnijim dokumentom za jednu zemlju".
Tom je rezolucijom, napomenuo je, Vijeće sigurnosti UN-a prvi puta
zapravo ostavilo potpuno otvorenima i pitanje vremenskog trajanja
mirovne operacije i pitanje načina na koji će se postići zadani
politički ciljevi.
"Za Srbiju je najporazniji paragraf 19 rezolucije" u kojemu se
Vijeće odlučuje o početnom mandatu mirovne operacije u trajanju od
12 mjeseci, koji će se automatski obnavljati osim ako Vijeće
sigurnosti ne odluči suprotno.
To znači da je za okončanje međunarodne operacije na Kosovu
potrebna nova rezolucija VS UN, koju SAD uvijek mogu onemogućiti
aktiviranjem svojeg prava veta i tako produžiti misiju dok to
smatraju potrebnim, rekao je Drobnjak.
Budući da je Vijeće sigurnosti u rezoluciji od svih zemalja
zatražilo da pruže svu moguću pomoć, Hrvatska kao članica UN
razmatra mogućnost sudjelovanja u civilnoj misiji na Kosovu, ali s
obzirom na osjetljivost tog pitanja i želje Hrvatske da nastavi
pridonositi stabilnosti regije na najbolji mogući način, još je
prerano govoriti o takvim angažmanima, rekao je Drobnjak u odgovoru
na novinarsko pitanje.
(Hina) dam nab