ZAGREB, 9. lipnja (Hina - Damir Hainski) - Nakon sastanka G-8 u Koelnu na kojem je u utorak usuglašena rezolucija VS UN o Kosovu, taj njemački grad, koji je ovih dana postao središtem međunarodnih zbivanja, u četvrtak će biti
domaćinom Ministarske konferencije o Paktu o stabilnosti jugoistočne Europe čiji sudionici trebaju usuglasiti tekst tog strateškog dokumenta koji trasira put za trajnu demokratsku, gospodarsku i sigurnosnu stabilizaciju zemalja najtrusnije europske regije i za njihovu integraciju u euroatlantski sustav.
ZAGREB, 9. lipnja (Hina - Damir Hainski) - Nakon sastanka G-8 u
Koelnu na kojem je u utorak usuglašena rezolucija VS UN o Kosovu,
taj njemački grad, koji je ovih dana postao središtem međunarodnih
zbivanja, u četvrtak će biti domaćinom Ministarske konferencije o
Paktu o stabilnosti jugoistočne Europe čiji sudionici trebaju
usuglasiti tekst tog strateškog dokumenta koji trasira put za
trajnu demokratsku, gospodarsku i sigurnosnu stabilizaciju
zemalja najtrusnije europske regije i za njihovu integraciju u
euroatlantski sustav.#L#
Na poziv njemačkog ministra vanjskih poslova Joschke Fischera,
predsjedavajućeg Ministarskog vijeća EU i inicijatora pakta, u
Koeln će doputovati ministri vanjskih poslova zemalja obuhvaćenih
paktom, među kojima i Hrvatske, zemalja EU, SAD, Rusije, Kanade i
Japana te predstavnici NATO-a, OESS-a, UN-a, OECD-a i drugih
međunarodnih organizacija i financijskih institucija. Na skupu će
također biti i predstavnici regionalnih inicijativa, kao što su
SEI, SECI i Royaumont, koje Pakt o stabilnosti treba na svojevrstan
način objediniti i dati im koherentnost.
Izaslanstvo Republike Hrvatske na konferenciji vodi
potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Mate Granić, a u
njegovu su sastavu pomoćnici ministra Vladimir Drobnjak, Joško
Paro i Zoran Bošnjak.
Ostale zemlje obuhvaćene paktom su Albanija, BiH, Bugarska, Grčka,
Mađarska, Makedonija, Rumunjska, Slovenija i Turska. U statusu
gosta sudjeluje Crna Gora, a nakon rješenja kosovske krize u pakt će
biti uključena i SRJ, bez čijeg uključivanja se ne može očekivati
trajno stabiliziranje regije.
Konferenciji u Koelnu prethodio je niz pripremnih sastanaka na
kojima su pojedine zemalje i organizacije zauzimale stajališta i
izražavale potporu njemačkom prijedlogu, a jednom od takvih
skupova je 22. svibnja domaćin bio i Zagreb.
Pakt o stabilnosti, kao dugoročan strateški proces europeizacije
Balkana, u zrelu je fazu izrade ušao na sastanku političkih
direktora ministarstava vanjskih poslova 27. svibnja u Petersbergu
kraj Bonna.
Nacrt dokumenta tada nije usvojen, ni nakon dvije maratonske
sjednice, ali je u vrlo visokom stupnju usuglašen konsenzusom,
podržan od najvažnijih međunarodnih čimbenika i što je jednako
važno - prihvaćen od svih zemalja jugoistočne Europe, od Slovenije
do Turske.
U Petersbergu je nacrt Pakta usuglašen u 98 posto teksta, a
preostalih dva posto, vezanih uz čvrstu euroatlantsku komponentu
i položaj u paktu namijenjen SRJ, ostalo je nedefinirano zbog
izraženih rezervi Rusije.
Uoči ministarske konferencije u Koelnu, u četvrtak će se ponovno
sastati politički direktori kako bi usuglasili te preostale točke
iz nacrta. Kako se iz diplomatskih izvora konferencije saznaje,
stajališta Moskve u međuvremenu su približena europskim, odnosno
raniji su prigovori povučeni, pa se može očekivati puni uspjeh
ministarskog skupa.
Predviđeno je da se na konferenciji ministri očituju o stajalištima
svojih zemalja prema dokumentu, a na kraju bi njemački vicekancelar
i ministar vanjskih poslova trebao predstaviti usuglašeni tekst
Pakta o stabilnosti jugoistočne Europe.
Pored konačnog usuglašavanja teksta naznačena je i mogućnost da
sudionici ministarske konferencije u Koelnu parafiraju pakt, ali
potpisivanje tako značajnog dokumenta bilo bi ostavljeno
predsjednicima država ili vlada na posebnom summitu koji bi bio
naknadno sazvan.
Glavni nositelj Pakta je EU, koja će imenovati posebnog
koordinatora Pakta, a potvrditi će ga OESS. Krovna uloga u vođenju
procesa, kao i razvoj demokracije, bili bi povjereni OESS-u,
politička i gospodarska komponenta EU i Svjetskoj banci, a
sigurnosna NATO-u.
Hrvatska je od početka vrlo intenzivno surađivala i imala aktivnu
ulogu u nastajanju pakta, a na sastanku u Petersbergu bila je među
najaktivnijima u zagovaranju euroatlanske komponente pakta.
Hrvatska diplomacija je posebice inzistirala na individualnom
vrednovanju napretka svake od zemalja pri ponuđenom približavanju
euroatlanskim integracijama i širenju kruga zemalja uključenih u
Pakt.
(Hina) dh ii