ZAGREB, 21. svibnja (Hina) - Visoki dužnosnici zemalja susjeda SR Jugoslavije kao i Grčke, Mađarske, Turske i Slovenije sastat će se u subotu u Zagrebu kako bi razgovarali o Paktu o stabilnosti u jugoistočnoj Europi i pripremili
prijedloge za ovaj plan koji bi trebao uspostaviti trajni mir u regiji.
ZAGREB, 21. svibnja (Hina) - Visoki dužnosnici zemalja susjeda SR
Jugoslavije kao i Grčke, Mađarske, Turske i Slovenije sastat će se u
subotu u Zagrebu kako bi razgovarali o Paktu o stabilnosti u
jugoistočnoj Europi i pripremili prijedloge za ovaj plan koji bi
trebao uspostaviti trajni mir u regiji. #L#
Hrvatska je pozvala visoke dužnosnike ministarstava vanjskih
poslova zemalja koje bi trebale biti uključene u Pakt o stabilnosti
za jugoistočnu Europu kako bi dogovorile svoj zajednički interes
koji bi trebao biti ugrađen u budući Pakt.
"Radi se o pripremi za sastanak o Paktu o stabilnosti 27. svibnja u
Bonnu", rekao je za Hinu glasnogovornik hrvatskog Ministarstva
vanjskih poslova Željko Trkanjec.
Hrvatska tom svojom inicijativom pokazuje da ne želi biti samo
objekt nego i subjekt u stvaranju budućega Pakta koji će određivati
budućnost zemalja jugoistočne Europe.
"Ovo je dio nastojanja Hrvatske da aktivno sudjeluje u oblikovanju
rješenja za stabilizaciju susjednog prostora", rekao je Trkanjec.
On je istaknuo da je riječ o neformalnom, konzultativnom i radnom
sastanku na stručnoj razini na kojem će zemlje razmijeniti
mišljenja o trenutnom stanju na ovom području kao i traženju
rješenja za njegovu stabilizaciju.
Prema njegovim riječima ne postoji nikakav dokument niti prijedlog
o kojem će se raspravljavati ali je cilj doći do eventualnog
najmanjeg zajedničkog interesa svih sudionika koji bi potom bio
predstavljen na sastanku u Bonnu 27. svibnja.
"Radi se o razmjeni mišljenja i stajališta a što će na kraju
sastanka izaći ne može se reći", rekao je Trkanjec.
Hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić prije je rekao da će
zagrebački susret posebno razmotriti koje bi zemlje trebale biti
obuhvaćene Paktom kao i pristup svakoj od zemalja.
On je rekao kako Hrvatska posebice ustraje na tome da se u Pakt
uključe ne samo balkanske zemlje nego široki krug zemalja
jugoistočne Europe od Slovenije i Mađarske do Grčke i Turske kao i
da se odnos prema pojedinim zemljama temelji na individualnom
pristupu.
"Hrvatska će poduprijeti uključivanje svih zemalja u cijeloj
regiji, od Slovenije, Mađarske, Hrvatske, BiH, Bugarske i Rumunjke
pa do Makedonije, Grčke i Turske", rekao je on.
Hrvatska, prema njegovim riječima, očekuje da joj Pakt omogući brži
pristup euroatlantskim integracijama.
On je naglasio kako Hrvatska prihvaća ideju o Paktu o stabilnosti
ali da odbacuje, kao i do sada, ideju neke eventualne nove
asocijacije bilo balkanske bilo asocijacije jugoistočne Europe.
Pripremni sastanak za konferenciju o Pakt o stabilnosti održat će
se na Petersbergu kod Bona 27. svibnja na razini političkih
direktora a potom bi sredinom lipnja trebla biti organizirana
međunarodna konferencija na kojoj bi se Pakt formalno usvojio.
"Cilj pakta za stabilnost je osigurati...dugotrajnu
stabilizaciju, sigurnost, demokratizaciju i gospodarsku
rekonstrukciju i razvitak regije", stoji u nacrtu dokumenta koji je
u ponedjeljak u Bruxellesu razmatralo Vijeće ministara EU.
Sudionici konferencije na kojoj bi se Pakt formalno usvojio bili bi
zemlje EU, SAD, zemlje bivše Jugoslavije, susjedi bivše
Jugoslavije i zainteresiranih zemalja kao što su Kanada i Japan.
Paktu bi se trebale priključiti i međunarodne organizacije poput
UN, NATO-a, OESS-a, Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke
i Europske banke za obnovu i razvitak.
SR Jugoslavija će također biti pozvana da pristupi Paktu ali tek
nakon uspostave mira i nakon što ta zemlja prihvati uvjete
međunarodne zajednice.
Pakt o stabilnosti u jugoistočnoj Europi je njemačka ideja koju su
prihvatili EU, NATO i SAD a predviđa niz struktura i mjera koje bi
trebale sigurnosno, politički i gospodarski stabilizirati nemirno
područje jugoistočne Europe.
Prema njemačkoj ideji sigurnosnu dimenziju bi preuzeo NATO,
ekonomsku i političku EU a pitanje demokratizacije i očuvanja
ljudskih prava OESS a zemljama pakta bi se u skladu s pridržavanjem
međunarodnih standarda omogućilo brže uključivanje u EU i NATO.
Gospodarska pomoć zemljama Pakta jedan je od ključnih čimbenika u
stabilizaciji područja a novi predsjednik Europske komisije Romano
Prodi nedavno je procijenio da EU treba ulagati oko 5 milijardi eura
na godinu (5,34 milijardi dolara) kako bi osigurala trajni mir na
području jugoistoka Europe.
EU namjerava organizirati i donatorsku konferenciju kako bi se
osigurala novčana pomoć za obnovu jugoistočne Europe.
Pakt bi trebao ojačati veze cijeloga područja s Europskom unijom i
omogućiti njegovim zemljama da pristupe euroatlantskim
integracijama, posebice EU, u skladu s njihovim poštivanjem
zapadnih političkih i demokratskih standarda.
(Hina) sl sv