DE-EU-PAKT-STABILNOST-Politika OTVORENE JASNE EUROATLANTSKE PERSPEKTIVE Piše Damir HainskiBONN, 28. svibnja (Hina) - Nakon desetljeća kriza, ratova i etničkog čišćenja koje upravo kulminira kosovskom krizom, međunarodna zajednica
pokrenula je proces trajnog stabiliziranja prostora jugoistočne Europe, ponudivši zemljama u regiji Pakt o stabilnosti i jasnu perspektivu uključenja u euroatlantski sustav.
Piše Damir Hainski
BONN, 28. svibnja (Hina) - Nakon desetljeća kriza, ratova i
etničkog čišćenja koje upravo kulminira kosovskom krizom,
međunarodna zajednica pokrenula je proces trajnog stabiliziranja
prostora jugoistočne Europe, ponudivši zemljama u regiji Pakt o
stabilnosti i jasnu perspektivu uključenja u euroatlantski
sustav.#L#
Na sastanku koji je proteklih dana održan u Petersbergu kraj Bonna
pokrenut je proces korjenitog redefiniranja odnosa unutar regije i
prema regiji, kroz koji bi se snažnim angažiranjem međunarodne
zajednice, prije svega EU, ubrzalo demokratsko sazrijevanje i
gospodarski razvitak i nadziralo naoružavanje zemalja u regiji te
one tako osposobile zastupanje u euroatlanstke integracije.
Iako na sastanku političkih direktora zemalja regije, EU, SAD,
Rusije, Kanade, Japana i predstavnika svih najznačajnijih
međunarodnih organizacija i financijskih institucija nije u
cijelosti definiran nacrt Pakta o stabilnosti, široka prihvaćenost
njegova koncepta, visoka usuglašenost glavnih međunarodnih
čimbenika i praktični početak oživotvorenja pakta kroz prijedlog
Europske komisije za Ugovore o stabilizaciji i pridruživanju
otvorili su pred zemljama u regiji jasne perspektive euroatlanstke
budućnosti i prosperiteta na koje čekaju od početka devedesetih
godina.
Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju, za koje su prema najavama
prvi kandidati Makedonija i Albanija, potpisnicama bi donio
pogodnosti pridruženog članstva EU, ali bez evolutivne klauzule,
odnosno utvrđenog redoslijeda daljnjeg približavanja članstvu.
Hrvatska, koja od početka aktivno pridonosi izradi Pakta, za
pregovore s EU bi se kvalificirala nakon ispunjenja uvjeta iz tzv.
regionalnog pristupa, koji se odnose na izborni zakon, slobodu
medija i povratak izbjeglica, a očekuje se da bi ti pregovori mogli
početi u siječnja 2000.
Što skorijem ispunjenju uvjeta pridonijet će i najavljeno
osnivanje hrvatsko-europske radne skupine za strukturni dijalog.
Započeti proces Hrvatskoj donosi i kratkoročnu perspektivu u
obliku novog Ugovora o trgovinskim povlasticama s EU, koji će
zamijeniti onaj naslijeđen od bivše SFRJ. O novom bi Ugovoru EU
mogla odlučivati već 21. lipnja., a do tada bi se, zavisno od
zbivanja na unutarnjem planu, mogli dobiti i nešto povoljniji
uvjeti, ocijenjuju hrvatski diplomatski izvori.
Pregovori o Ugovoru o stabilizaciji i pridruživanju, koji
diplomati u Bruxellesu opisuju kao "dosta privlačan paket",
Makedoniju očekuju već najesen, nakon toga bi slijedila Albanija i
vjerojatno Hrvatska, a onda bi na red trebala doći i BiH, također
zavisno od ispunjenja uvjeta iz regionalnog pristupa.
U daljnjoj budućnosti takav ugovor kao i mjesto u Paktu očekuju i
glavnog generatora regionalne nestabilnosti u proteklom
desetljeću - SR Jugoslaviju, ali tek nakon pokoravanja zahtjevima
međunarodne zajednice i pacificiranja.
U raspravama vođenim u Petersbergu opetovano je naglašavano kako
bez Jugoslavije u Paktu neće biti stabilnosti u regiji. To je
posebno naglasio inicijator Pakta njemački ministar vanjskih
poslova Joschka Fischer.
Sam Pakt u isto je vrijeme i strateški okvir za svekoliki razvoj
jugoistočne Europe i predložak za podjelu troškova sanacije
najvećeg kriznog žarišta na europskom tlu i model za prelazak s
pasivnog rukovođenja krizama na aktivnu prevenciju kriza, ali je u
konačnici on ipak pozivnica za ulazak u EU i NATO, pa se tako i neka
nova miroljubiva i europska vlada u Beogradu u perspektivi može
kvalificirati za uključivanje u euroatlantski sustav.
Prigovori Rusije nacrtu Pakta upravo su i bili usmjereni na ta dva
područja - čvrsti euroatlantski okvir Pakta i položaj
Jugoslavije.
Pored mehanizma za rješavanje problema u regiji i njezino
ugrađivanje u euroatlantski sustav, Pakt predviđa i mogućnost
neutralnog statusa za zemlje koje tako odluče. Njemačka
priželjkuje da se Pakt potpiše do 30. lipnja, kada završava njegovo
predsjedavanje Unijom, ali tome neće podrediti uspjeh Pakta kao
najvećeg i najdalekosežnijeg projekta svojeg predsjedavanja.
Pakt o stabilnosti bit će predmet rasprava i na dva velika
međunarodna skupa koji se uskoro održavaju Koelnu, sastanku na vrhu
EU 3. i 4. lipnja i summitu G8 18. lipnja, a za 10. lipnja zakazana je
i posebna Donatorska i obnoviteljska konferencija o Paktu, također
u Koelnu.
(Hina) dh rb