ZAGREB, 8. lipnja (Hina) - Kada je 1897. godine Felix Hoffman stvorio acetilsalicilnu kiselinu ili aspirin, njegovi šefovi u Bayeru odbili su je kao beskorisnu, pa i opasnu. Danas svijet guta 100 milijardi Aspirin tableta godišnje.
Kuda ide ovaj svijet?
ZAGREB, 8. lipnja (Hina) - Kada je 1897. godine Felix Hoffman
stvorio acetilsalicilnu kiselinu ili aspirin, njegovi šefovi u
Bayeru odbili su je kao beskorisnu, pa i opasnu. Danas svijet guta
100 milijardi Aspirin tableta godišnje. Kuda ide ovaj svijet? #L#
Riječ Aspirin gotovo se automatski vezuje uz glavobolju, iako je
njegova namjena puno šira. Slavni španjolski filozof Ortega y
Gasset, poznat, među ostalim, i po tome što je modernu demokraciju
nazvao "vertikalnom provalom barbara", proslavio se i time što je
20. stoljeće nazvao - "erom aspirina", stoji u GP-u. Aspirin je bio
prvi "znanstveni" lijek koji se počeo masovno prodavati i prvi od
važnih farmaceutskih preparata u obliku tablete, a ne praška,
podsjeća se u nastavku članka Aspirin - lijek stoljeća. Aspirin je
prožeo sve oblike ljudskog djelovanja, nalazi se u djelima Thomasa
Manna i Grahama Greenea, ali i s Neilom Armstrongom u Apolu 11, te na
mističkom svemirskom putovanju Doktora Whoa... Aspirin - sada
generičko ime u SAD i Britaniji, i na svoju se stogodišnju još drži
kao "mladić". Kao lijek, međutim, Aspirin nije od danas. Stari
Egipćani pijuckali su čaj od suhog lišća mirte protiv bolova u
mišićima, dok je Hipokrat propisivao čaj od vrbove kore. Aktivni
sastojak u oba ta preparata je salicilna kiselina - aktivni
sastojak Aspirina. Ako vas kojim slučajem ne boli glava i ne
"trošite" Aspirin, zapitajte je li vam uopće mjesto u dvadesetom
stoljeću?
(Hina) ld ld