PAZIN, 27. svibnja (Hina) - Velika je zabluda misliti da tajna dobrog pršuta počiva isključivo u postupku obrade i sušenja svinjskih butova. Svinja koja je patila ne daje vrhunski pršut. Sa svinjom ponekad treba i razgovarati, izjavio
je dobitnik Vinistrine zlatne medalje za "istarski pršut" Željko Tominić iz Rujavca kod Pazina za ONL.
PAZIN, 27. svibnja (Hina) - Velika je zabluda misliti da tajna
dobrog pršuta počiva isključivo u postupku obrade i sušenja
svinjskih butova. Svinja koja je patila ne daje vrhunski pršut. Sa
svinjom ponekad treba i razgovarati, izjavio je dobitnik
Vinistrine zlatne medalje za "istarski pršut" Željko Tominić iz
Rujavca kod Pazina za ONL. #L#
Samo pršut svinja othranjenih na "human i prirodan način" može se
smatrati autentičnim istarskim proizvodom - prenosi Tominićeve
riječi autorica napisao "istarskom pršutu" N. Valerjev.
Ako se krmača nije zdravo i prirodno hranila, ako nije omirisala
istarski zrak i kušala ječam i lucerku, ako je za života patila i
bila maltretirana, njezino meso nije za dobar pršut.
Osim zdrave ishrane Tominić svojim krmačama osigurava i stanovanje
u besprijekornim uvjetima - imaju posebnu odaju za spavanje,
posebnu za tovljenje, te malo dvorište za razgibavanje.
U usporedbi s drugima "istarski pršut" ima nekoliko izrazitih
osobitosti. U postupku sušenja ne dimi se, nema kože i špeka. Na
sušenje odlazi nakon suhog soljenja i paprenja, a posebnu aromu
razvija uslijed dugotrajnog zrenja - više od godinu dana.
Zanimljivo je da je "istarski pršut" najteži među pršutima
današnjice.
Samo ako poštuješ životinju ona će ti to vratiti, veli pršutar iz
Rujavca.
(Hina) ld ld