ŠEKS UPUTIO PREDSJEDNICIMA KLUBOVA NACRT USTAVNOG ZAKONA O USTAVNOM SUDU

ZAGREB, 7. lipnja (Hina) - Potpredsjednik Hrvatskog državnog sabora i predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Vladimir Šeks uputio je danas predsjednicima klubova političkih stranaka Nacrt prijedloga Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH. Nacrt prijedloga izradila je radna skupina u kojoj su bili dr. Smiljko Sokol, dr. Branko Smerdel, dr. Zvonimir Lauc, dr. Siniša Rodin i dr. Mario Jelušić. #L# U nacrtu predloženog zakona uz ostalo se navodi da već dulje vrijeme unutar hrvatske stručne a i šire javnosti postoji načelna suglasnost o potrebi promjena Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH. Promjene su usmjerene jačnju položaja Ustavnog suda, a s obzirom da su brojne predloženo je donošenje novog cjelovitog Ustavnog zakona o Ustavnom sudu u koji su gotovo u cjelosti uklopljene i odredbe važećeg Ustavnog zakona. Po novim predloženim postupovnim odredbama sudac Ustavnoga suda se ne bi mogao suzdržati od glasovanja, osim u slučaju kad je sudjelovao u donošenju zakona, drugog propisa ili odluke koji su predmet odlučivanja. U novi ustavni zakon ugradile bi se sve dredbe Poslovnika Ustavnog suda koje se odnose na uvjete i rokove za pokretanje postupka, ocjene ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom i pravnog djelovanja njegovih odluka, kao i odredbe postupaka zaštite ustavnih sloboda i prava čovjeka i građanina. Uz to se predlažu dopune i izmjene postupovnih odredbi koje bi trebale osnažiti i pojednostavniti rad Ustavnog suda. Tako bi po novim prijedlozima Ustavni sud u pravilu u roku od najviše godine dana donosio odluke u postupku nadzora ustavnosti zakona i drugih propisa kao i o ustavnoj tužbi. Svrha je te odredbe omogućiti u razumnom roku zaštitu ustavnosti i zakonitosti, i zaštitu ljudskih prava i sloboda. U svezi s tim je i najbitnija promjena prema kojoj Ustavni sud može iznimno i prije nego li je iscrpljen pravni put, pokrenuti postupak o ustavnoj tužbi, ako utvrdi da je potpuno razvidno da se pobijanim aktom grubo vrijeđaju ustavna prava i slobode i da bi nepokretanjem postupka za podnositelja tužbe mogle nastupiti teške i nepopravljive posljedice. Po novom prijedlogu jedna petina zastupnika iz svakog doma Sabora mogla bi zatražiti pokretanje postupka ocjene ustavnosti pojedinih zakona i propisa. Sada je potrebna jedna trećina zastupnika, a predloženo se rješenje drži demokratskijim. Predlaže se također da svaki zahtjev odnosno prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti predsjednik Suda upućuje na obradu sucu izvjestitelju. U odnosu na odredbe važećeg Poslovnika Ustavnog suda u određenoj se mjeri predlaže promjena sastava Vijeća koje unutar Ustavnog suda odlučuje o ustavnoj tužbi. Predlaže se da o toj tužbi odlučuje Vijeće sastavljeno od pet sudaca, dok bi Vijeće sastavljeno od tri suca odlučivalo o tužbama kada ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari. Također se predlaže da Vijeće može odlučiti samo jednoglasno i u punom sastavu. Ako Vijeće ne postigne jednoglasnost ili ako smatra da postoje razlozi da predmet iznese na sjednicu, o ustavnoj bi tužbi odlučivao Ustavni sud na sjednici. Po predloženom zakonu sveučilišni nastavnik pravnih znanosti koji je izabran za suca Ustavnog suda mogao bi izvan radnog odnosa i u smanjenom opsegu, nastaviti voditi nastavu i znanstveni rad kao sveučilišni nastavnik. Javnom odnosno profesionalnom dužnošću ne bi se smatrala ni druga znanstvena i stručna djelatnost, kao ni rad u stručnim, humanitarnim, sportskim i drugim udrugama. Nakon prestanka sudačke dužnosti zbog isteka mandata, suci Ustavnoga suda imali bi pravo na mirovinu pod istim uvjetima kako i saborski zastupnici. To bi pravo imali i suci koji su razrješeni na osobno traženje prije isteka mandata ili zbog trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje dužnosti. (Hina) bm sšh