MEĐUNARODNA KONFERENCIJA" PROSPERITET HRVATSKE I EUROPA"

ZAGREB, 6. lipnja (Hina) - Hrvatska je na razini ustavnih, zakonskih i viših podzakonskih općih pravnih akata stvorila najpovoljnije pravne i porezne okvirne uvjete za strane investicije, ali je u njihovoj primjeni zakazala, istaknuo je dr. Zoran Pokrovac sa splitskog Pravnog fakulteta i savjetnik za hrvatsko pravo kod njemačke tvrke Haarmann, Hemmelrath & Partner (HHP) na dvodnevnoj međunarodnoj konferenciji "Prosperitet Hrvatske i Evropa". Danas, drugog dana održavanja u zagrebačkom Europskom domu razmatrao se odnos svjetske privrede i Hrvatske. #L# Organizatori konferencije su Udruga za istraživanje tranzicije k demokraciji (ToD), Hrvatsko-evropski građanski forum i njemačka Zaklada Fridrich Ebert. Konferencija, koja je počela jučer izlaganjima stručnjaka o problemima postkomunističke tranzicije te o demokraciji i europskim inegracijama. Ocijenjeno je da je za postizanje demokracije potreban javni dijalog o problemima u društvu, te da se demokracija ne može odvojiti od socijalne pravde. Izlažući danas o odnosu svjetske privrede i Hrvatske dr. Zoran Pokrovac je napomenuo kako se njegovo izlaganje temelji na savjetničkim iskustvima stečenim u njemačkoj tvrtki HHP. Kod prosuđivanja hrvatskih pravnih okvirnih uvjeta strani investitori u pravilu prosuđuju i sadržaj samih pravnih propisa kao i njihovu primjenu, istaknuo je. Ocijenio je da je pravo kod prosudbe investitora uvijek sastojak socijalno-političko-ekonomskog sustava države. Pozitivnim je ocijenio da su na privrednom planu inozemne pravne i fizičke osobe u Hrvatskoj (pod uvjetom reciprociteta) izjednačene s hrvatskim državljanima s nekoliko manjih iznimaka u vezi stjecanja vlasništva na nekretninama. S tim u vezi je ustvrdio da u Hrvatskoj nema diskriminirajućih propisa, te da postoje čak izvjesne privilegije (oslobođenje od carine), bilateralni i multilateralni sporazumi o zaštiti investicija i veći broj bilateralnih sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a hrvatskim Ustavom je zajamčen i slobodan transfer dobiti i kapitala. Strani investitori vrlo pozitivnim ocjenjuju što su u Hrvatskoj kod investiranja i poslovanja moguće gotovo sve, i u zapadnoj Europi, prakticirane pravne forme te što i tuzemne i inozemne pravne osobe mogu imati devizne račune u konveribilnoj valuti i raspolagati devizama za inozemna plaćanja. Pokrovac je istaknuo da strani investitori posebice cijene činjenicu da su posloprimci u Hrvatskoj u slučaju otkaza slabije zaštićeni nego, primjerice u Njemačkoj, iako se hrvatsko radno pravo znatno oslanja na njemačko. U Hrvatskoj je također umanjeno i značenje suodlučivanja (posloprimačke participacije). Strani investitori u Hrvatsku također pozitivnim ocjenjuju hrvatske porezne zakone, porezne olakšice u slobodnim zonama i područjima pod posebnom državnom skrbi. Najveće kritike i prigovori koje strani investitori i stručnjaci upućuju Hrvatskoj su po riječima dr. Pokrovca da niži opći pravni akti izvršne vlasti često nisu usklađeni s Ustavom i zakonima, a podzakonski se akti često mijenjaju bez mogućnosti utjecaja na njihov sadržaj. Strani investitori također smatraju da su hrvatski sudovi pod utjecajem središnje i lokalne vlasti, a sudski postupci spori i neizvjesni, pa ih treba izbjegavati - ugovaranjem strane ili hrvatske institucionalne ili ad-hoc arbitraže ili pak mjerodavnošću nekog stranog prava. Pravom "noćnom morom" stranci drže pribavljanje potrebnih konkretnih dokumenata nužnih za realizaciju većih investicijskih projekata te nastoje terete i rizike u svezi s tim prevaliti na hrvatskog partnera. Stranci su, rečeno je, često iznenađeni da se visoka politika miješa u za njih relativno male projekte, te da je miješanje drastičnije, a "udobrovoljavanje" moćnika teže i skuplje nego u zemljama iz kojih dolaze. (Hina) bma dd