ZAGREB, 4. lipnja (Hina) - Novi 18-mjesečni Stand by aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom Hrvatska bi, ako sve bude teklo po planu, mogla sklopiti u kolovozu ove godine. Aranžman, vrijedan 200 milijuna dolara, vrijedio bi do
kraja 2000. a namijenjen je fiskalnoj prilagodbi, rekao je na današnjoj konferenciji za novinare voditelj Misije MMF-a za Hrvatsku Hans M. Flickenschild.
ZAGREB, 4. lipnja (Hina) - Novi 18-mjesečni Stand by aranžman sa
Međunarodnim monetarnim fondom Hrvatska bi, ako sve bude teklo po
planu, mogla sklopiti u kolovozu ove godine. Aranžman, vrijedan 200
milijuna dolara, vrijedio bi do kraja 2000. a namijenjen je
fiskalnoj prilagodbi, rekao je na današnjoj konferenciji za
novinare voditelj Misije MMF-a za Hrvatsku Hans M.
Flickenschild.#L#
Napominjući kako je, nakon niza razgovora, odlučeno da se Misija
MMF vrati u Hrvatsku krajem lipnja kako bi se dovršili razgovori,
Flickenschild je rekao da se zadnja dva dana razgovaralo s
hrvatskim dužnosnicima o nacrtu dokumenta, o kojem raspravlja
Vlada, te da postoje još neke pojedinosti koje se moraju riješiti.
Glavni elementi predložena ugovora polaze od osiguranja
makroekonomske stabilnosti i povratka povjerenja u bankovni
sustav, od stabilnosti cijena i tečaja. Temelj programa je fiskalna
prilagodba jer je poznato da su prihodi od poreza manji nego se
očekivalo, dijelom zbog niže ekonomske aktivnosti, dijelom zbog
problema s plaćanjima u sustavu. Glavni element u toj prilagodbi je
prilagodba izvanproračunskih fondova - mirovinskog i
zdravstvenog, s čijim je predstavnicima razgovarano o mjerama
smanjenja deficita, nakon dodatnih transfera iz proračuna.
Predstavnici mirovinskog fonda iznijeli su mjere kojima bi se
eliminirao preostali deficit u poslovanju, što nažalost nije
slučaj sa zdravstvom, koji će ostati fiskalni "teret".
Smatramo da je deficit u državnoj blagajni od 1 posto bruto domaćega
proizvoda održiv, rekao je Flickenschild.
U programu monetarne i fiskalne politike stabilan tečaj je jedno od
glavnih polazišta i u budućnosti, posebno jer je stabilnost kune u
zadnje vrijeme poboljšana, a sve to je dovelo do konkurentnosti
hrvatskog gospodarstva. Posebna stavka je politika plaća, a "brine
nas razina plaća u državnom sektoru", rekao je Flickenschild.
Posebno se osvrćući na razgovore sa predstavnicima sindikata
državnih i javnih službenika i namještenika, ocijenio je da je
predviđeno ovogodišnje povećanje plaća, po sporazumu Vlade i
sindikata od 5 posto od kolovoza te 12 posto od prosinca ove godine,
previsoko. Vlada i sindikati bi se trebali, smatra Flickenschild
sporazumjeti o odgodi primjene sporazuma i dogovoriti "razumno
povećanje od 5-6 posto".
Na novinarski upit hoće li moguće neprihvaćanje usporenijeg rasta
plaća utjecati na odobravanje Stand by aranžmana, Flickenschild je
odgovorio da je za MMF bitna izmjena sporazuma o plaćama, koji nema
tolikog utjecaja na ovogodišnji već na proračun za 2000., te da je
"teško podržati tako veliko povećanje plaća javnim službenicima".
Odgovarajući na upit postoje li druge mjere, rekao je da su i
sindikati predložili rezanje troškova i izdvajanja, primjerice za
obranu, jer se sada u Hrvatskoj za obranu izdvaja 4,2 posto BDP-a, a
u susjednim Sloveniji i Austriji po 1,5 posto BDP-a. Vlada može u
predloženom rebalansu proračuna, za koji tvrdi da su
preraspodjelom 10 postotno smanjeni izdaci, visokim državnim
dužnosnicima, sebi, saborskim zastupnicima i sucima, smanjiti
plaće primjerice 20 posto.
Sindikati su, kaže voditelj misije MMF-a, prihvatili argumente o
smanjenju gospodarskog rasta, padu izvoza, gubitku
konkurentnosti, ali su uzvratili traženjem - ako se mi odričemo,
neka se odreknu i drugi na drugim mjestima.
Na upit o privatizaciji javnih poduzeća, Flickenschild je rekao
kako bi Hrvatske telekomunikacije i Croatia osiguranje trebale
biti privatizirane do kraja godine, proces za Inu i HEP još nije
uznapredovao, a u privatizaciju će i tri banke, od kojih jedna (ne
navodeći koja) ima dobre izglede za prodaju.
Privatizacija tih poduzeća je bitna za fiskalnu politiku, a "prije
svega smo jako zainteresirani da se tim sredstvima popuni proračun"
i da promjena vlasništva dovede do kvalitetnog poslovanja, rekao
je.
"Koliko će se toga privatizirati u ovom trenutku, ovisi najviše o
tome koliko Vlada treba dodatno izdvojiti i osigurati novca za
pokriće problema u nekim bankama". Sigurno je da će isplata
osiguranih štednih uloga krenuti od 1. srpnja, kaže Flickenschild,
ocjenjući da je sadašnje osiguranje štednih uloga od 100.000 kuna
"ekstravagantno". Da je ostalo ranije rješenje s nižim iznosima
osiguranih štednih uloga, bilo bi lakše osigurati sredstva te bi
Vlada, dodao je, mogla razmotriti takva razmišljanja.
Mirovine su tijekom godine dosta povećane u usporedbi sa realnim
sektorom. Možda nisu luksuz, ali bi se možda primjenu sudske odluke
o isplati duga umirovljenicima moglo prolongirati za primjerice
četiri godine, zaključio je Flickenschild.
(Hina) db ds