ZAGREB, 7. svibnja (Hina) - Država i njezini fondovi, u razdoblju od rujna prošle do veljače ove godine, zadužili su se kod poslovnih banaka i središnje banke za četiri milijarde kuna. Time su neto potraživanja banaka narasla na čak
13 milijardi kuna, što je strahovito puno, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Marko Škreb, govoreći danas na savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista o bankarstvu. Napomenuo je i da je taj iznos u ožujku i travnju smanjen za milijardu kuna.
ZAGREB, 7. svibnja (Hina) - Država i njezini fondovi, u razdoblju od
rujna prošle do veljače ove godine, zadužili su se kod poslovnih
banaka i središnje banke za četiri milijarde kuna. Time su neto
potraživanja banaka narasla na čak 13 milijardi kuna, što je
strahovito puno, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke (HNB)
Marko Škreb, govoreći danas na savjetovanju Hrvatskog društva
ekonomista o bankarstvu. Napomenuo je i da je taj iznos u ožujku i
travnju smanjen za milijardu kuna.#L#
"Nema dvojbe da je gospodarstvo u Hrvatskoj u recesiji", rekao je
Škreb, navodeći da HNB, zbog krize uvjetovane i akcijom NATO-a na
SRJ, procjenjuje da će deficit u bilanci plaćanja u ovoj godini biti
povećan 400 milijuna dolara. Budući da se očekivao deficit od 5 do
5,5 posto BDP-a, s tim povećanjem manjak u bilanci plaćanja iznosit
će 7,5 posto BDP-a, pojašnjava guverner HNB-a.
Ključnim smatra financijsku prilagodbu i rješavanje deficita u
mirovinskom i zdravstvenom sustavu. Škreb potvrđuje da je tečaj
kune, od jeseni lani "ubrzano deprecirao", te da je ukupna
deprecijacija iznosila oko 10 posto.
Napominjući kako je prošle godine BDP u Hrvatskoj porastao 2,7
posto, Škreb je rekao da se za ovu godinu može očekivati pad za jedan
posto, uz uvjet oporavka gospodarstva u drugom dijelu godine. Iznio
je i podatak da se, po podacima Međunarodnog monetarnog fonda, za
ovu godinu predviđa ukupan rast svjetskog gospodarstva od 2,3
posto, a u 2000. 3,4 posto.
Ne treba očekivati, smatra guverner, da će se problem
nezaposlenosti početi rješavati u ovoj godini, napominjući da će
inflacija ostati na razini 3 do 4 posto "ne bude li znatnih vanjskih
šokova".
Govoreći o bankarskom sustavu, sadašnjim problemima i rješenjima,
guverner je iznio i kritiku bankarima "što nisu napravili dovoljne
rezerve za 'gladne godine'". U tijeku je ozbiljna konsolidacija
banaka, što znači da one koje ne mogu opstati moraju ići u stečaj,
izričit je Škreb. Dodaje kako je nužna financijska disciplina, jer
država neće spašavati loše poteze banaka i bankara.
Osvrćući se na četiri banke za koje je nedavno započet stečajni
postupak, guverner HNB-a se slaže da je iznos od tri milijarde kuna
koje treba isplatiti kao osigurani iznos štednje problem, ali
smatra da bi trošak bio puno veći da te banke nisu otišle u stečaj.
Po Škrebovom mišljenju, krivce za dosadašnje poteškoće u
bankarstvu treba tražiti u velikom broju banaka, lošem
upravljanju, nedostatku kontrolnih mehanizama i nedovoljnoj
zakonskoj regulativi.
Zaključno je guverner HNB-a rekao kako će se nastaviti proces
konsolidacije bankarskog sektora, isplata osiguranih štednih
uloga u obećanim rokovima (počam od 1. srpnja ove godine), jačat će
sustav nadzorne kontrole HNB-a, regulativa, ubrzat će se
privatizacija. Napomenuo je kako je za pohvalu i brz rad trgovačkih
sudova i brzo donošenje odluka o pokretanju stečaja.
U nastavku skupa, Žarko Primorac je govorio o udjelu hrvatskog
bankarstva u svjetskoj globalizaciji, Ivan Lovrinović o cijeni
kapitala i bankarskim troškovima, dok je Jakša Barbić iscrpno
govorio o procesu restrukturiranja banaka i poduzeća kroz stečajni
postupak.
(Hina) db ds