ZAGREB, 12. svibnja (Hina) - Država neće sanirati sve bankovne promašaje, a banke će morati posebno privlačiti svoje komitente, uključujući tu i građane koji su do sada bili najsigurniji platiše. Građanstvo će se sve više okretati
štednji u mirovinskim fondovima koji će uskoro postati ozbiljna konkurencija bankama, ocijenio je direktor Sektora istraživanja Hrvatske narodne banke (HNB) Velimir Šonje na okruglom stolu "Stanje hrvatskog financijskog tržišta i izazovi trećeg tisućljeća", održanom u sklopu danas otvorenog Četvrtog hrvatskog financijskog foruma.
ZAGREB, 12. svibnja (Hina) - Država neće sanirati sve bankovne
promašaje, a banke će morati posebno privlačiti svoje komitente,
uključujući tu i građane koji su do sada bili najsigurniji platiše.
Građanstvo će se sve više okretati štednji u mirovinskim fondovima
koji će uskoro postati ozbiljna konkurencija bankama, ocijenio je
direktor Sektora istraživanja Hrvatske narodne banke (HNB) Velimir
Šonje na okruglom stolu "Stanje hrvatskog financijskog tržišta i
izazovi trećeg tisućljeća", održanom u sklopu danas otvorenog
Četvrtog hrvatskog financijskog foruma.#L#
Šonje smatra da je konkurencija među hrvatskim bankama usprkos
njihovu broju premala te da je posljedica toga dva-tri puta manja
efikasnost hrvatskih banaka u usporedbi s europskima.
Rebalans proračuna, smatra Šonje, treba iskoristiti za daljnje
jačanje financijskog i gospodarskog sektora, a osvrćući se na ulogu
HNB-a u tome mišljenja je da je "vrijeme da se stopa obvezne rezerve
banaka počne polako spuštati".
Govoreći o krizi u bankarskom sustavu i sanacijama banaka, Šonje je
istaknuo kako je pritom ipak pozitivno što su one dovele do povećane
osjetljivosti javnosti za poslovanje banaka što pak utječe na
povećanu odgovornost banaka.
Šonje je govorio i o visokim kamatnim stopama kojima banke sada
"mogu privući samo lošije komitente".
Savjetnik HNB-a Ewan Kraft je podsjetio na događanja koja su dovela
do krize u hrvatskom bankarstvu ustvrdivši kako se u prosjeku radi o
krizi koja se mogla očekivati u tranzicijskim zemljama. On drži
kako za očuvanje socijalne stabilnosti treba osigurati stabilnost
kune zbog velikog broja kreditno zaduženih te kako očekuje promjene
u bankovnoj politici koja će se očitovati u smanjenju kreditne
ekspanzije.
Predsjednik Uprave Raiffeisenbank Zdenko Adrović smatra kako će
biti teško povratiti poljuljano povjerenje u hrvatske banke. On
drži kako monetarne i fiskalne vlasti trebaju napraviti program
oporavka financijskog sustava s jasnim odrednicama i strateškim
ciljevima - snižavanja kamatnih stopa i troškova bankovnog
poslovanja.
Adolf Matejka iz HNB-a podsjeća da su visoke kamatne stope
uzrokovane i strukturnim problemima te da još uvijek ima prostora
za restrukturiranje banaka.
Gospodarstvenici su bankarima izravno rekli da svoje usluge
prodaju preskupo te da to neće moći dugo činiti na ovakvom tržištu.
(Hina) kg db