ZAGREB, 1. lipnja (Hina) - Hrvatska udruga poslodavaca uputila je danas Saboru, Vladi, političkim strankama i drugima institucijama svoj prijedlog programa za suzbijanje pojava korupcije. Programom se, uz ostalo, predlaže osnivanje
Ureda za suzbijanje korupcije, po uzoru na slične u svijetu.
ZAGREB, 1. lipnja (Hina) - Hrvatska udruga poslodavaca uputila je
danas Saboru, Vladi, političkim strankama i drugima institucijama
svoj prijedlog programa za suzbijanje pojava korupcije. Programom
se, uz ostalo, predlaže osnivanje Ureda za suzbijanje korupcije, po
uzoru na slične u svijetu.#L#
Od državnih tijela, političkih stranaka i drugih mjerodavnih
institucija tražimo da se jasno očituju o aktivnostima koje će
poduzeti u borbi protiv korupcije, kazao je glavni ravnatelj HUP-a
Željko Ivančević.
U polazišnim tezama svog programa HUP jasno određuje državu i Vladu
kao najodgovornije za borbu protiv korupcije, navodeći kako je
zadatak HUP-a da upozori na opasnost od korupcije te predloži što
treba učiniti.
Govoreći o tom prijedlogu, Josip Kregar, profesor na zagrebačkom
Pravnom fakultetu i autor knjige "Nastanak predatorskog
kapitalizma i korupcija", ocijenio je da je Hrvatskoj potrebna opća
nacionalna mobilizacija u borbi protiv korupcije.
Iako se točno ne zna koliko je korupcija u Hrvatskoj raširena,
pouzdano se zna da smeta u poslovanju i da dojam o njenoj
raširenosti odbija strane ulagače i destimulira hrvatske
poduzetnike, drži Kregar.
Stoga HUP predlaže osnivanje nezavisnog Ureda za suzbijanje
korupcije koji bi odgovorao Saboru. Takav bi ured, kako se
predlaže, trebao imati mogućnost istraživanja novčanih operacija,
izricanja privremenih mjera ograničavnaja raspolaganja imovinom,
pozivanja svjedoka i uzimanja službenih izjava i oduzimanja putnih
dokumenata.
Otvoren demokratski sustav je brana korupciji, ali su pored toga
potrebne i druge mjere javnog prosvjećivanja te kažnjavanja, drže u
HUP-u dodajući kako bi strah od kazne trebao spriječiti korupciju,
ali uz uvjet učinkovitosti prijave, istrage i suđenja, što - po
ocjeni HUP-a, Hrvatskoj nedostaje.
U tom su kontekstu istaknute i određene kritičke primjedbe na rad
državnog odvjetništva, sudstva i policije te se u tom smislu
predlažu poboljšanja.
Treba razviti zakonska i praktična rješenja građanske odgovornosti
za štetu od korupcije, a osobito značajnom kaznom za prevenciju
korupcije ističe se oduzimanje imovine stečene takvim djelima.
U sektoru financija, HUP predlaže jači nadzor nad legalnošću
prihoda i nad prijavama poreza. Nadzor prijave poreza trebalo bi,
po mišljenju HUP-a, usmjeriti posebno na obnašatelje javnih
dužnosti, ne samo zbog suzbijanja korupcije već i zbog njihove
posebne odgovornosti. Uz to, treba ograničiti primanje darova i
plaćanje reprezentativnih troškova, služenje automobilima,
stanovima i rekreacijskim objektima javnih i privatnih poduzeća.
Predlažu se ograničenja u primanju darova nositelja dužnosti ili
člana njegove obitelji - obvezna prijava svakog dara iznad
vrijednosti 300 kuna te prijava svake usluge (ručkovi, noćenja,
putovanja, upotreba vozila) vrijednosti iznad 500 kuna.
HUP se zalaže i za zakonsko definiranje konflikta interesa navodeći
kako treba jasno regulirati zabranu sklapanja ugovora s državom one
tvrtke čiji je vlasnik ili član uprave državni dužnosnik ili član
njegove obitelji ili druga osoba povezana s njim jasnim
materijalnim interesom. Isto tako, pri odlasku s dužnosti, državni
dužnosnik ne bi smio prijeći u tvrtku koja posluje s tijelom kojeg
je dužnosnik vodio, a obveza bi bila i objavljivanje imovine prije i
nakon odlaska s dužnosti.
HUP napominje kako Vladi može pomoći u formuliranju zakonskih
rješenja, no ako ona to propusti, HUP ne može preuzeti odgovornost
za stanje. Zaključno HUP ocjenjuje da će Vlada biti odgovorna za
"grijeh nečinjenja" ako iz odrednica navedenih u HUP-ovom programu
ne bude mogla izvesti jasne poticaje i zakonska rješenja.
(Hina) kg ds