ZAGREB, 31. svibnja (Hina) - Najuspješniji roman čileanskog pisca hrvatskog podrijetla Antonia Skarmete "Nerudin pismonoša/Žarka strpljivost" predstavljen je danas u Hrvatskome narodnom kazalištu. Ta priča o prijateljstvu poštara i
pjesnika Pabla Nerude prevedena je na 26 jezika i čak dva puta je ekranizirana.
ZAGREB, 31. svibnja (Hina) - Najuspješniji roman čileanskog pisca
hrvatskog podrijetla Antonia Skarmete "Nerudin pismonoša/Žarka
strpljivost" predstavljen je danas u Hrvatskome narodnom
kazalištu. Ta priča o prijateljstvu poštara i pjesnika Pabla Nerude
prevedena je na 26 jezika i čak dva puta je ekranizirana.#L#
Radnja se događa u vrijeme vrhunca i pada Allendeove vlade. Mladi
ribar Mario postaje poštarom na otoku Isli Negri gdje jedino
pjesnik Pablo Neruda prima i šalje poštu. Među njima razvija se
prijateljstvo, koje se produbljuje kad Mario zatraži savjet kako da
zavede djevojku koju voli.
Prva verzija filma, naslovljena "Žarka strpljivost" u režiji samog
Skarmete prikazana je jutros u Društvu hrvatskih književnika, a
snimljena je desetak godina prije verzije Michaela Radforda pod
naslovom "Poštar". Taj film doživio je svjetsku slavu i imao je
četiri nominacije za Oscara 1996.
Antonio Skarmeta je nadahnuće za knjigu pronašao u pravom životu.
Kako je rekao, kad je bio sramežljivi trinaestogodišnjak, pjesme
Pabla Nerude bile su mu svojevrstan vodič za upoznavanje djevojaka.
Kad je šezdesetih napisao prvu zbirku priča "El entusiasmo", otišao
ga je pitati za mišljenje o knjizi na otok Islu Negru, gdje je živio.
"Zamalo sam lebdio od sreće kad mi je Neruda rekao da mi je knjiga
dobra, no ubrzo me 'spustio na zemlju', rekavši da to ništa ne
znači, jer je svaka prva knjiga nekog Čileanca dobra", istaknuo
je.
Samo umijeće pisca prve lige može napraviti tako nemoguće
kombinacije kakve su u knjizi "Nerudin pismonoša/Žarka
strpljivost", kazao je stručnjak za latinskoameričku književnost
Milivoj Telećan. Odnos poštara i pjesnika Telećan je usporedio s
kombinacijom dinje i pršuta te rekao kako je i sam Skarmeta za svoje
pisanje rekao da je hibridno. Glavnina iseljenika iz Hrvatske išla
je na sjever Čilea ili na krajnji jug, a bavila se ribarstvom,
čuvanjem ovaca ili kopanjem ruda, podsjetio je, dok je Skarmeta,
predstavnik trećega ili četvrtoga naraštaja, odabrao pisanje kojim
ponajprije ipak predstavlja čileansku literaturu.
Zbog izvanredna stilskog šarma, govornih bravura, suptilnosti i
osebujnosti humora, karakteristična za sve Čileance, bilo je
prilično teško prevesti djelo na hrvatski, rekla je prevoditeljica
knjige Marija Roščić.
Skarmeti je na predstavljanju knjige uručena povelja Društva
hrvatskih književnika, priznanje "Baščanska ploča" za poticanje
književne i kulturne suradnje Hrvatske i Čilea.
Od ove godine takvo će se priznanje dodjeljivati svakomu posebnom
gostu Zagrebačkih književnih razgovora.
O Skarmeti je, među inima, govorio i čileanski veleposlanik u
Hrvatskoj Patricio Rodriguez Renteria.
(Hina) ag mc