ZAGREB, 28. svibnja (Hina) - Posebni gost ovogodišnjih Zagrebačkih književnih razgovora je čileanski književnik hrvatskog podrijetla Antonio Skarmeta. On je uoči sutrašnjeg početka književnih razgovora danas za studente i profesore
hispanistike na zagrebačkom Filozofskom fakultetu održao predavanje o suvremenoj čileanskoj književnosti.
ZAGREB, 28. svibnja (Hina) - Posebni gost ovogodišnjih Zagrebačkih
književnih razgovora je čileanski književnik hrvatskog podrijetla
Antonio Skarmeta. On je uoči sutrašnjeg početka književnih
razgovora danas za studente i profesore hispanistike na
zagrebačkom Filozofskom fakultetu održao predavanje o suvremenoj
čileanskoj književnosti. #L#
"Književni razgovori dio su posla jednog pisca", izjavio je za Hinu
Skarmeta, napomenuvši kako mu je poseban doživljaj biti u zemlji iz
koje potječe.
"Lijepo je vidjeti poznata lica, grad u kojem se vide tragovi
prošlosti i dobiti informacije o svemu što se događa u Hrvatskoj, a
koje ne dopiru do Čilea", rekao je.
Ono što je vjerojatno naslijedio od hrvatskih predaka je ljubav
prema nogometu, koji je često bio tema njegovih djela. Smatra da
kada nema nekih drugih strasti u životu, jedinstvo s klubom za koji
se navija i osjećaji koji se projiciraju na igrače čine nogomet vrlo
dobrim društvom.
Ipak, kako reče, najbolje se osjeća kada piše. Posljednjih osam
godina radio je na trilogiji o događajima u izmišljenoj europskoj
zemlji Costas de malicia, uoči Prvog svjetskog rata. Uskoro bi prvi
dio, "Pjesnikovo vjenčanje", trebao biti izdan u Španjolskoj.
Trenutačno radi i na filmskoj adaptaciji romana "Eva Luna" Isabele
Allende, koji bi se trebao snimati u holivudskoj produkciji.
Uz kratke priče i romane, Skarmeta piše scenarije, režira filmove i
na sveučilištima diljem svijeta predaje o latinoameričkim
književnostima.
Antonio Skarmeta (Antofagasta, sjever Čilea, 1940.) studirao je
književnost i filozofiju u Santiagu, a magistrirao je na Columbia
University u New Yorku. Na suvremenu čileansku književnu scenu
ulazi šezdesetih objavljivanjem kratkih priča, a za tu književnu
vrstu više je puta tijekom karijere bio nagrađivan. Njegov opus
označavaju humor, spontanost, svakodnevica, živost govora,
gradsko okruženje i političke teme.
U okviru Zagrebačkih književnih razgovora bit će predstavljen
hrvatski prijevod njegova romana "Nerudin pismonoša/Žarka
strpljivost", koji je napisao 1985., a do danas je preveden na 26
jezika. Roman mu je dvaput ekraniziran, prvi put ga je režirao on
sam, no svjetsku popularnost doživljava kasnija verzija pod
naslovom "Poštar", koja je 1996. bila nominirana za četiri Oscara.
U posljednjih desetak godina u Hrvatskoj su uglavnom bile
objavljivane njegove kratke priče u antologijama, časopisima i
novinama. "Nerudin poštar", roman o neobičnom odnosu poštara i
pjesnika Pabla Nerude u doba uspona i pada Allendeove vlade, prvi je
prijevod nekog Skarmetovog većeg djela. Jedan od mogućih razloga za
to je situacija u izdavaštvu kod nas, no Skarmenta kaže da ni u Čileu
nije puno bolje.
"Pisci i vlasnici knjižara u Čileu vode kampanju protiv zakona
kojim je uveden porez na knjigu od 18 posto, jer je bitno utjecao na
izdavanje i prodaju knjiga", izjavio je Skarmeta.
Skarmeta je dvaput bio u Hrvatskoj, u posjeti rodbini na Braču, s
kojeg su početkom stoljeća njegovi, djed i baka, otišli u Čile.
(Hina) ag mc