ZAGREB, 21. svibnja (Hina) - U nedjelju, 23. svibnja, Nijemci biraju novog saveznog predsjednika, a izbor državnog poglavara pada na važnu obljetnicu: upravo toga dana navršava se pedeset godina od donošenja važećeg njemačkog
ustava.
ZAGREB, 21. svibnja (Hina) - U nedjelju, 23. svibnja, Nijemci
biraju novog saveznog predsjednika, a izbor državnog poglavara
pada na važnu obljetnicu: upravo toga dana navršava se pedeset
godina od donošenja važećeg njemačkog ustava.#L#
Postojeći njemački ustav donešen je 23. svibnja 1949., četiri
godine nakon propasti Hitlerove Njemačke.
Ustav je stvaran pod dojmom rata i njegovih posljedica; autori su
nastojali postaviti temelje za suvremeno društvo koje će biti zalog
mira u Europi. Stoga i njegova preambula počinje rečenicom:
"Svjestan svoje odgovornosti pred Bogom i ljudima te ispunjen
željom da kao ravnopravni član ujedinjene Europe služi miru u
svijetu, njemački je narod, na temelju svoje ustavotvorne snage,
donio ovaj Temeljni zakon".
Autori ustava iz 1949. pred očima su imali federalne i građanske
tradicije ranijih ustava, posebice poznatog ustava donešenog u
crkvi sv. Pavla u Frankfurtu 1849. godine, nastojeći istodobno
izbjeći nedostatke Weimarskog ustava iz 1919., koji nije bio
dovoljno jak da bi spriječio dolazak Hitlera na vlast.
Novi ustav, koji je na tradicijama federalizma predstavljao okvir
za stvaranje modernog društva, predvidio je komplicirani društveni
mehanizam, kojemu je jedna od odlika ograničavanje plebiscitarnih
elemenata u političkim procesima.
Ustav je zbog tadašnjih okolnosti u podijeljenoj Njemačkoj nazvan
"Temeljnim zakonom", a to je ime sačuvao i nakon ujedinjenja
zamlje, sve do danas.
Njemački političari i politički analitičari danas ocjenjuju da je
"Temeljni zakon" položio svoj povijesni ispit, ali istodobno
smatraju da u nekim elementima "pretjerano" sputava tijek
političkih procesa. Njegove boljke, tvrde kritičari, upravo leže u
ograničenom sudjelovanju građana u donošenju političkih odluka i u
nedovoljnom utjecaju saveznih zemalja na kreiranje nacionalne
politike.
Njemački "Temeljni zakon" pružao je okvir za proces ujedinjenje
Europe, što ga je započeo prvi kancelar Konrad Adenauer, a u prvoj
polovici devedesetih konačno oblikovao Helmut Kohl. U skladu s
ustavom, nakon stvorenih političkih preduvjeta, zemlja se ponovno
ujedinila 1990. godine pristupanjem DDR-a Saveznoj Republici
Njemačkoj.
Od stupanja na snagu ustava do danas, Njemačka je imala sedam
kancelara i isto toliko saveznih predsjednika.
Saveznom predsjedniku ustav pruža vrlo ograničene izvršne ovlasti
i njegovu dužnost u najvećoj mjeri određuje kao reprezentativnu. U
skladu s tim, predsjednika se shvaća kao moralni autoritet, koji
svojim javnim nastupima utječe na diskusiju o političkim
pitanjima.
Dosadašnji savezni predsjednik, Roman Herzog, izabran je 1994.,
naslijedivši na toj dužnosti Richarda von Weizsaeckera.
U nedjelju će Savezna skupština, tijelo koje se sastoji od 1338
članova - zastupnika Bundestaga i predstavnika saveznih zemalja,
između troje kandidata izabrati Herzogova nasljednika.
Kao najozbiljniji kandidat spominje se 68-godišnji
socijaldemokrat Johannes Rau, dugogodišnji predsjednik vlade
savezne zemlje Sjeverne Rajne-Westfalije. Rau se na prošlim
izborima za predsjednika bezuspješno kandidirao kao protivnik
Romanu Herzogu.
Rau će na izboru nastupiti protiv dvije žene: 55-godišnje fizičarke
Dagmar Schipanski, koju su kandidirali kršćanski demokrati, i 71-
godišnje Ute Ranke-Heinemann, kandidatkinje postkomunističkog
PDS-a.
Moguća su tri izborna kruga. Za pobjedu u prvom ili drugom krugu
potrebna je apsolutna većina od 670 glasova, a u trećem krugu
pobjednik postaje kandidat s najvećim brojem dobivenih glasova.
Kontroverzna profesorica katoličke teologije Ranke-Heinemann,
kćerka nekadašnjeg predsjednika Gustava Heinemanna i tetka supruge
Johannesa Raua, i sama priznaje kako izmedju troje kandidata ima
najmanje šansi za pobjedu.
Najveće, pak, šanse ima Rau, kojemu će, ako u skladu s najavama za
njega glasuju svi socijaldemokrati i zeleni u Saveznoj skupštini,
za pobjedu već u prvom krugu biti potrebno samo nekoliko glasova iz
suprotnog tabora.
Moguća pobjeda Dagmar Schipanski donijela bi pak dvostruku novost:
bila bi to prva žena na mjestu državnog poglavara u povijesti
Njemačke i ujedno prva osoba na toj dužnosti iz istočnog dijela
zemlje.
(Hina) il ii