ZAGREB, 17. svibnja (Hina) - Neučinkovitost sudova u području radnopravnih sporova temeljni je problem u troipolgodišnjoj primjeni hrvatskog Zakona o radu, opća je ocjena okruglog stola u organizaciji Hrvatskog bloka demokratskih
sindikata "Zakon o radu - četiri godina poslije".
ZAGREB, 17. svibnja (Hina) - Neučinkovitost sudova u području
radnopravnih sporova temeljni je problem u troipolgodišnjoj
primjeni hrvatskog Zakona o radu, opća je ocjena okruglog stola u
organizaciji Hrvatskog bloka demokratskih sindikata "Zakon o radu
- četiri godina poslije". #L#
Zamjenica ministra rada i socijalne skrbi Vera Babić istaknula je
da se najveća zapreka zaštiti prava iz radnog odnosa propisanih
Zakonom nalazi upravo u domeni sudstva koje je "sporo i sklono
traženju formalnosti u zakonskim rješenjima, umjesto da se okrene
sadržajnoj strani materije uređene Zakonom o radu".
Dobre strane Zakona, po njoj, su poticanje slobode udruživanja i
kolektivnog pregovaranja među trima socijalnim partnerima, kao i u
institucionalizaciji tripartizma na nacionalnoj razini u vidu
Gospodarsko-socijalnog vijeća. Držeći kako nema alternative
trojnom pregovaranju, Vera Babić je najavila kako će se zauzimati
da se otvori posebna stavka u državnom proračunu za financiranje
rada GSV-a.
Boris Topić iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) kaže kako je HUP
uglavnom zadovoljan Zakonom, upozoravajući da se predugo trajanje
radnih sporova negativno odražava i na poslodavce. HUP predlaže da
se razmotre odredbe Zakona koje omogućuju usporedno djelovanje
Zaposleničkog vijeća i sindikata u poduzećima te da se dnevna
stanka ne smatra dijelom radnog vremena.
Dušanka Marinković Drača iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske
pak smatra da je primjena Zakona pokazala da on ne osigurava
interese radnika, ali ni poslodavaca i države. "Zakon o radu polazi
od ideala, ne rješavajući našu stvarnost koja se sastoji od
neisplate i kašnjenja plaća, bez sankcija za poslodavca", kaže
Drača, napominjući kako je plaća temeljno pravo iz radnog odnosa
koje sudovi ne drže legitimnim razlogom za štrajk. "Hrvatska ima
institut za skrb o posebnoj vrsti gljiva, a nema za područje rada,
što ne mora čuditi jer je proizvodni radnik u Hrvatskoj postao
endemska pojava", ocjenjuje Dušanka Marinković-Drača.
I Krešimir Rožman, iz Sindikata znanosti, najviše zamjera što Zakon
ne omogućuje štrajk zbog neisplate plaća.
Jedan od tvoraca Zakona o radu, sveučilišni profesor radnog prava
Željko Potočnjak drži kako trebamo biti zadovoljni dosadašnjom
provedbom Zakona, napominjući da je tri i pol godine prekratko
razdoblje za njegovu korektnu ocjenu, te ga je prerano i mijenjati.
Ako je osnovni problem u efikasnosti sudova, nećemo ga otkloniti,
nego pojačati promjenama Zakona, kojima bismo samo dodatno otežali
sudački posao, zaključio je Potočnjak.
(Hina) duk im