ZAGREB, 4. svibnja (Hina) - Predloženi zakoni koji uređuju drugi i treći stup mirovinske reforme - o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (drugo čitanje) te o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju
individualne kapitalizirane štednje (prvo čitanje) - danas su dobili potporu Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora. Prihvaćanjem toga i još nekoliko zakonskih prijedloga, završen je današnji rad 28. sjednice Doma, koja se nastavlja sutra.
ZAGREB, 4. svibnja (Hina) - Predloženi zakoni koji uređuju drugi i
treći stup mirovinske reforme - o obveznim i dobrovoljnim
mirovinskim fondovima (drugo čitanje) te o mirovinskim
osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju
individualne kapitalizirane štednje (prvo čitanje) - danas su
dobili potporu Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora.
Prihvaćanjem toga i još nekoliko zakonskih prijedloga, završen je
današnji rad 28. sjednice Doma, koja se nastavlja sutra. #L#
Drugi stup mirovinskog osiguranja obavezno se odnosi na sve
zaposlenike mlađe od 40 godina, dok će oni između 40 i 50 godina moći
dragovoljno izabrati da li će ući u novi mirovinski sustav ili ne.
Stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje od 21,5 posto ne bi se
mijenjala, ali bi se dio od pet posto bruto plaće izdvajao za drugi
stup, odnosno na osobni račun osiguranika u samo jednom od
ovlaštenih mirovinskih fondova. Preostalih 16,5 posto i nadalje bi
se uplaćivalo Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za sustav
generacijske solidarnosti, istaknuo je ministar rada i socijalne
skrbi Joso Škara.
No, upravo je pitanje pokrivanja te razlike za sustav generacijske
solidarnosti, odnosno procijenjeni tranzicijski trošak od 2,2 do
2,5 milijardi kuna. Dok se ne riješi pitanje međugeneracijske
solidarnosti, dok se taj stup ruši i urušava ne može biti prelaska
na novi sustav, poručila je Tereza Ganza Aras (Klub LS-a). Stoga
smatra da ovo nije trenutak za reforme i da s njom treba pričekati.
Mirovinska je reforma potrebna, ali ne bez konzultacija i
konteksta, prije svega pitanja ima li pretpostavki, gospodarskih i
drugih, za njezino ostvarenje, istaknuo je Vilim Herman (Klub HSLS-
a). HSLS-ovo odbijanje predloženog zakona objasnio je
nepoznavanjem stanja u mirovinskom fondu, nesigurnošću štednje, te
neispunjavanjem obveza prema sadašnjim umirovljenicima.
Predloženi zakon, čija bi primjena počela 1. siječnja 2000. godine,
utvrđuje i način osnivanja, poslovanja obveznih mirovinskih
fondova (minimalni temeljni kapital 40 milijuna), te dobrovoljnih
fondova (minimalni temeljni kapital 15 milijuna kuna). Odobrenja
za osnivanje i nadzor nad radom mirovinskih fondova i društava
provodila bi Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja.
Ratko Maričić (Klub SDP-a) upozorava pak na velike ovlasti koje se
daju Agenciji. Iz prijedloga, kazao je, nije vidljivo koje tijelo
mirovinskih fondova donosi statut i po kojem postupku, a određeno
je tko ga odobrava - Agencija.
Pozitivno mišljenje Županijski je dom dao i predloženim izmjenama
Zakona o sustavu državne uprave koji omogućuje ministarstvima da,
po posebnoj odluci Vlade, imaju državnog tajnika. Njega bi, na
prijedlog premijera, imenovao predsjednik Republike, a ušao bi u
krug državnih dužnosnika.
"Zeleno svjetlo" Županijski je dom dao i prijedlozima zakona o
ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda, izmjenama
Zakona o otrovima. Potporu je u prvom čitanju dobio paket zakona
kojima se uspostavlja hrvatski sustav industrijskog vlasništva -
izmjene Zakona o autorskom pravu, prijedlozi zakona o zaštiti
planova rasporeda integriranih sklopova, o oznakama zemljopisnog
podrijetla proizvoda i usluga, o industrijskom obličju, o
patentima, te o žigu.
(Hina) bn mć