ZAGREB, 7. svibnja (Hina) - Predstavnici klubova SDP-a, HSS-a, HSLS-a i HNS/IDF-a usprotivili su se danas predloženim izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću. Unatoč poboljšanjima taj prijedlog još nije dovoljno
prihvatljiv, istaknuli su predstavnici, iznoseći i u trećem čitanju najviše primjedaba na odredbe o kandidiranju za predsjednika Vrhovnog suda i državnog odvjetnika, te na odredbu da oni polažu prisegu pred predsjednikom Republike. Zaključenjem rasprave o predloženim izmjenama Zakona o DSV-u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora završio je prijepodnevni rad, a poslijepodne će se glasovati o ovoga tjedna raspravljenim točkama dnevnog reda kao i nekim točkama koje su raspravljene još prošli i pretprošli tjedan.
ZAGREB, 7. svibnja (Hina) - Predstavnici klubova SDP-a, HSS-a,
HSLS-a i HNS/IDF-a usprotivili su se danas predloženim izmjenama i
dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću. Unatoč poboljšanjima
taj prijedlog još nije dovoljno prihvatljiv, istaknuli su
predstavnici, iznoseći i u trećem čitanju najviše primjedaba na
odredbe o kandidiranju za predsjednika Vrhovnog suda i državnog
odvjetnika, te na odredbu da oni polažu prisegu pred predsjednikom
Republike. Zaključenjem rasprave o predloženim izmjenama Zakona o
DSV-u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora završio je
prijepodnevni rad, a poslijepodne će se glasovati o ovoga tjedna
raspravljenim točkama dnevnog reda kao i nekim točkama koje su
raspravljene još prošli i pretprošli tjedan. #L#
U predloženim izmjenama Zakona o DSV-u predstavnici oporbe
neustavnom drže odredbu po kojoj bi kandidate za predsjednika
Vrhovnog suda i za državnog odvjetnika predlagao Županijski dom.
Kao i kod prijedloga u drugom čitanju da ih kandidira predsjednik
Republike, oporba smatra da i prijedlog o Županijskom domu izlazi
izvan ustavnih odredaba koje jasno određuju ovlasti i predsjednika
Republike i Županijskog doma. Osim toga, Mato Arlović (Klub SDP-a)
smatra kako se prijedlogom da ih kandidira Županijski dom
zakonodavna vlast bitno miješa u sudbenu vlasti. Arlović predlaže
da se razmisli o mogućnostima da predsjednika Vrhovnog suda možda
kandidira opća sjednica Vrhovnog suda ili sl.
Zamjereno je i na prijedlogu da predsjednik Vrhovnog suda, kao
predsjednik najvišeg suda u državi, priseže pred predsjednikom
Republike, koji je čelnik izvršne vlasti. Ne utječe li se time na
slobodu i samostalnost sudstva, upitao je Arlović predlažući da
predsjednik Vrhovnog suda prisegu daje pred onim tko ga je
imenovao, odnosno pred DSV-om, možda prošireno i sa svim sucima
Vrhovnog suda, ili pred Ustavnim sudom kao nezavisnom
institucijom. Ako predsjednik Republike ne može predlagati
predsjednika Vrhovnog suda, onda on pred njim ne može polagati ni
prisegu, drži Ivan Gabelica (HČSP).
Niz je kritika upućeno i na predloženu odredbu po kojoj bi
predsjednik ili član DSV-a bili razriješeni prije isteka mandata
"zbog neopravdanog neobavljanja ili neurednog obavljanja" svoje
dužnosti. Luka Trconić (Klub HSS-a) ocjenjuje da je to nejasna i
neprecizna formulacija koja može biti itekako zloupotrijebljena.
U raspravi je kritiziran i dosadašnji rad DSV-a. Tako Luka Trconić
ocjenjuje da je do izmjena Zakona o DSV-u došlo ad hoc, kada se
vidjelo što se u praksi događa s DSV-om, kada se ono osamostalilo,
postalo voluntarističko pa je čak i ignoriralo odluke Ustavnog
suda. Krajnje je vrijeme da dočekamo da sudbena vlast u pravom
smislu bude neovisna vlast, doista treća vlast u državi i da se
sukladno tome priđe reguliranju DSV-a, kazao je.
Problemi u funkcioniranju sudbene vlasti, tvrdi Hrvoje Kraljević
(Klub HSLS-a), ne dolaze zbog nedostataka u postojećem Zakonu, već
je glavni problem što se kod izbora i imenovanja DSV-a taj zakon
nije poštovao. Srećko Bijelić (Klub HNS/IDF-a) drži da se
'posrnulo' već na prvom ispitu - izboru i konstituiranju DSV-a.
(Hina) bn/bm gk