ZADAR, 15. svibnja (Hina) - Iz Oxforda se nakon 700 godina u Zadar vraćaju Zadarske astronomske tablice! Riječ je o rijetkim "efemeridama nebeskih tijela" nastalim 1292. godine bez kojih bi u u srednjem vijeku i plovidba otvorenim
morem i otkrića novih svjetova bili nezamislivi, napominje D. Maričić u Narodnom Listu. L#L Zadarske tablice vraćaju se "doma" zahvaljajući Udruzi kapetana i poručnika trgovačke mornarice Zadarske županije, te Zagrebačkoj banci. "Otkrivene" su u Sveučilišnoj knjižnici u Oxfordu, stoji u nastavku, i predstavljaju malo znanu, ali u znanstvenim krugovima dragocjenu povijesnu ispravu. Najznačajnije tablice - efemeride, izradio je u 15. stoljeću Johann Mueller Regiomontanus. Njegovim efemeridama prethodile su mnoge druge, a najznačajnije su Toledske (1080) i Alfonsove (1248). U njihovoj sjeni ostale su Zadarske s kraja 13. stoljeća. Zapisane su u sklopu kalendara koji sadrži i četiri mjesečeva ciklusa, imena svetaca, podatke o trajanju dana i noći, te položaju Sunca u Zodijaku. Na osnovu položaja sunca na dan 13. ožujka, A. Van Dijk je u djelu Hundlist of the Latin Liturgical Manuscripts izračunao da Tablice-Kalendar zahvaćaju 1292. i 1293. godinu. Nastale su u ondašnjem benediktinskom samostanu Chrysogonus(tal. Grizogono - hrv. Krševan) u Zadru. Redovnik po
ZADAR, 15. svibnja (Hina) - Iz Oxforda se nakon 700 godina u Zadar
vraćaju Zadarske astronomske tablice! Riječ je o rijetkim
"efemeridama nebeskih tijela" nastalim 1292. godine bez kojih bi u
u srednjem vijeku i plovidba otvorenim morem i otkrića novih
svjetova bili nezamislivi, napominje D. Maričić u Narodnom Listu.
L#L
Zadarske tablice vraćaju se "doma" zahvaljajući Udruzi kapetana i
poručnika trgovačke mornarice Zadarske županije, te Zagrebačkoj
banci. "Otkrivene" su u Sveučilišnoj knjižnici u Oxfordu, stoji u
nastavku, i predstavljaju malo znanu, ali u znanstvenim krugovima
dragocjenu povijesnu ispravu. Najznačajnije tablice - efemeride,
izradio je u 15. stoljeću Johann Mueller Regiomontanus. Njegovim
efemeridama prethodile su mnoge druge, a najznačajnije su Toledske
(1080) i Alfonsove (1248). U njihovoj sjeni ostale su Zadarske s
kraja 13. stoljeća. Zapisane su u sklopu kalendara koji sadrži i
četiri mjesečeva ciklusa, imena svetaca, podatke o trajanju dana i
noći, te položaju Sunca u Zodijaku. Na osnovu položaja sunca na dan
13. ožujka, A. Van Dijk je u djelu Hundlist of the Latin Liturgical
Manuscripts izračunao da Tablice-Kalendar zahvaćaju 1292. i 1293.
godinu. Nastale su u ondašnjem benediktinskom samostanu
Chrysogonus(tal. Grizogono - hrv. Krševan) u Zadru. Redovnik po
imenu Mihovil prenio ih je početkom 14. stoljeća u Avignon. Kasnije
su premještene u znameniti samostan Mont Saint Michele u
Normandiji, potom u opatiju Saint Mary u Dorchesteru i konačno u
Oxford. Pisane su goticom, a uz rimske, jedan je od najstarijih
dokumenata, koji sadrži i arapske brojke. Dodatni dokaz o mjestu
nastanka imena su zadarskih svetaca Svetog Krševana, Svete
Anastazije (Stošije), Svetog Zoila i drugih. Ove će se godina
Zadarske astronomske tablice, odnosno efemeride, najzad vratiti u
zavičaj.
(Hina) ld ld