IMOTSKI, 16. travnja (Hina) - Uz svjetski znamanito Crveno jezero kod Imotskog spominju se brojni znanstvene i vanznanstvene zanimljivosti. Prvo istraživanje Crvenog jezera obavio je bečki zoolog Kner 1841., a fra Šimun Milinović u
Viencu iz 1876. godine opisuje napoznatiju legendu Imotske krajine o bogatom Gavanu i Gavanuši i njihovim "propuntanim" dvorima.
IMOTSKI, 16. travnja (Hina) - Uz svjetski znamanito Crveno jezero
kod Imotskog spominju se brojni znanstvene i vanznanstvene
zanimljivosti. Prvo istraživanje Crvenog jezera obavio je bečki
zoolog Kner 1841., a fra Šimun Milinović u Viencu iz 1876. godine
opisuje napoznatiju legendu Imotske krajine o bogatom Gavanu i
Gavanuši i njihovim "propuntanim" dvorima. #L#
Njemački biolog Ernest Haeckel je 858. ribu "gaovicu" iz Crvenog
jezera opisao kao potpuno novu vrstu, ističe dr. Mladen Garašić u
Hrvatskoj vodoprivredi. Kako je nastalo jezero iz kojega je
"isplivala" slavna "imotska gaovica"? Znanstvenici su se sporili i
spore se, a narod kao narod - složio je svoju priču. Prema legendi,
piše fra Milinović, za nastanak jezera "najzaslužniji" su Gavan i
Gavanuša, što nisu znali za Boga i milosrđe, te zla djeca im, kako se
kaže, od zla oca i gore matere. Pse su huškali na sirote! No dogodilo
se da su rasrdili anđela prerušenog u siromaha, da ih je prokleo, te
se zemlja pod njima otvorila - i eto Crvenog jezera. A što je anđel i
mogao drugo nakon što je Gavanuša zamahnula nogom da ga otjera
govoreći: "Što će meni Bog tvoj, dok je meni Gavan moj!"
Legenda o Gavanu dala je istraživaču Č. M. Ivekoviću "štofa" za
zaključak da se provalija Crvenog jezera otvorila u "povijesno
doba", te se događaj "duboko usjekao u pamćenje naroda". O Crvenom
jezeru je u Koledaru Matice dalmatinske objavio pjesmu fra Ivan
Despot, a u Viencu Josip Eugen Tomić. Obje su prepjevi legende o
Gavanu i Gavanuši. Ako je vjerovati narodu i legendama, onda - svako
zlo za neko dobro!
(Hina) ld ld