WASHINGTON, 14. svibnja (Hina/AFP) - Nekoliko skupina znanstvenika, koje financiraju američka država i moćni privatni laboratoriji, već se nekoliko mjeseci utrkuju u otkrivanju potpunoga ljudskog genoma i prisvajanja plodova onoga što
se već sada naziva najvećom medicinskom revolucijom 21. stoljeća.
znanosti-Zdravlje-Medicinska istraživanja
WASHINGTON, 14. svibnja (Hina/AFP) - Nekoliko skupina
znanstvenika, koje financiraju američka država i moćni privatni
laboratoriji, već se nekoliko mjeseci utrkuju u otkrivanju
potpunoga ljudskog genoma i prisvajanja plodova onoga što se već
sada naziva najvećom medicinskom revolucijom 21. stoljeća. #L#
Kad je pokrenut plan traženja ljudskoga genoma, 1990., veličina
zadaće brzo je obeshrabrila najveće svjetske farmaceutske tvrtke
pa se nisu željele upustiti u tako riskantan posao.
No, kao i slanje čovjeka na Mjesec, i strpljivo i osmišljeno
otkrivanje 3 milijarde kemijskih baza koje čine genetičke karte
ljudskoga bića tada se činilo previše dugim i zamršenim poslom koji
bi se mogao obaviti samo nekim javnim programom kao što je to bio
Apollo.
S proračunom od 3 milijarde dolara iz džepova američkih poreznih
obveznika, američki Državni institut za istraživanje ljudskoga
genoma i njegove podružnice na sveučilištima nadali su se da će taj
posao dovršiti do 2005., što bi omogućilo pronalaženje novih
lijekova.
No, mogućnost velike zarade i korištenja tih rezultata ubrzali su
istraživanja u privatnim laboratorijima pa se istraživanje
ljudskoga genoma danas pretvorilo u ludu utrku, a svi nastoje prvi
otkriti oko 80.000 do 100.000 gena koji upravljaju ljudskim
organizmom.
U svibnju 1998. početak je označio jedan od prvih stručnjaka u toj
disciplini, Craig Venter izjavljujući da će njegova tvrtka "Celera
Genomics" do 2001. godine za manje od 300 milijuna dolara
rasvijetliti sve tajne ljudskoga genoma.
"Naš će genom biti najtočniji dosad objavljeni genom", tvrdi dr.
Venter. "A kad bude gotov, prodavat ćemo ga svima".
Osim tvrtke "Celera" u utrku su se uključile i brojne druge tvrtke,
ali one ne žele otkriti cijeli genom, nego samo tzv. korisne gene,
one koji igraju važnu ulogu u pojavi nekih ljudskih bolesti.
"Raspolagati potpunim ljudskim genomom jednako je beskorisno, bar
ja tako mislim, kao i otići na Mjesec", kaže vlasnik tvrtke "Human
Genome Sciences" William Haseltine. "Mi se bavimo praktičnim
poslom - stvaranjem novih lijekova".
A ta tvrtka i njezina konkurencija kažu da su dosad već otkrili
velik broj gena, popisali ih i zaštitili u uredima za patentiranje,
pa će sada ta otkrića prodavati farmaceutskim tvrtkama kako bi
mogle izraditi terapeutske proteine. Trgovina je diskretna, ali
vrlo unosna.
Iznenandna pojava privatne konkurencije potaknula je i dužnosnike
koji vode američki savezni projekt otkrivanja ljudskoga genoma pa
su i oni ubrzali rad, a cijeli bi genom trebao biti otkriven do 2003.
godine, dok će prva skica s oko 90 posto gena biti objavljena u
proljeće 2000.
(Hina) rug dgk