ČLANICE NATO-A POZIVAJU ICJ DA ODBACI JUGOSLAVENSKI ZAHTJEV

DEN HAAG, 11. svibnja (Hina) - Članice NATO-a u protekla su dva dana pozvale Međunarodni sud pravde (ICJ) da odbaci jugoslavenski zahtjev za izricanjem tzv. privremenih mjera zaštite kojima bi se naložila trenutačna obustava zračnih napada NATO-a jer bi se time, drži deset zemalja saveza, otvorio prostor Beogradu da izbjegne političko rješavanje kosovskog pitanja i ublažavanje humanitarne krize.#L# Akcija Sjevernoatlantskog saveza "u ovom je trenutku jedina kočnica za zločine koje SRJ čini na Kosovu", rekao je u utorak u haškoj Palači mira njemački predstavnik dok je Nizozemska istaknula da je do nje došlo "tek kad su iskorišteni svi napori za postizanje političkog rješenja putem pregovora". "Ekstremna i sve više zločinačka politika" Beograda učinila je akciju NATO-a nužom, drži nizozemski predstavnik, a portugalski objašnjava da je njezin cilj "umanjiti teške povrede ljudskih prava". Belgija je dan prije poručila Sudu da bi izricanjem mjera pružio "umješnom strategu instrument koji bi mu omogućio izbjegavanje međunarodnih obveza", a kanadski je predstavnik ocijenio da bi takav korak "odgodio kraj tragedije na Kosovu". Jugoslavija pred ovaj sud "ne dolazi čistih ruku", poručilo je više zemalja. Sve su države osporile nadležnost ICJ nad tužbom SRJ, pozivajući se na činjenicu da Jugoslavija nije članica UN-a pa stoga ne može svoje pravo na tužbu temeljiti na Statutu toga najvišeg pravosudnog tijela Ujedinjenih naroda, dok su njezino pozivanje na Konvenciju o genocidu ocijenile ciničnim, pri čemu su kazale da ta zemlja nije podastrla dokaze o počinjenom genocidu. Jugoslavija je u ponedjeljak ocijenila da su zračni napadi "zločin protiv mira i zločin genocida" i njezin je predstavnik u haškoj Palači mira pozvao na izricanje naloga za trenutačnu obustavu napada savezničkih snaga. "Uništenjem čitave nacije žele zaštititi jedan njezin dio", kazao je pravni savjetnik jugoslavenskog Ministarstva vanjskih poslova Rodoljub Etinski. Jugoslavija je koncem prošlog mjeseca optužila 10 članica NATO-a - Belgiju, Kanadu, Francusku, Njemačku, Italiju, Nizozemsku, Portugal, Španjolsku, Veliku Britaniju i SAD za povrede Konvencije o genocidu te niz drugih međunarodnih konvencija koje su, po njoj, počinile zračnim napadima koji kontinuirano traju već drugi mjesec. Beograd je pred ICJ podnio 10 odvojenih tužbi jer strane u sporu mogu biti jedino države, ali ne i međunarodne organizacije. Strani pravni stručnjaci, koji su također zastupali tužbu SRJ, odbacili su tvrdnje Zapada da je akcija NATO-a poduzeta kako bi se spriječila humanitarna katastrofa albanske manjine, ocijenivši da je nelegalna i smišljena da se prisili Srbiju na prihvaćanje diktiranog rješenja kosovskog pitanja. Ako Međunarodni sud izrekne mjere zaštite one su obvezujuće. Vijeće sigurnosti UN-a, koje je nadležno za njihovo izvršavanje, može uložiti veto na njihovu provedbu. Dok će se u prvoj fazi Sud očitovati o zahtjevu SRJ za zaštitnim mjerama, samu bit spora - zakonitost uporabe sile protiv SRJ, iz koje proizlazi i odštetni zahtjev Beograda, Sud će razmatrati tek kad sve zemlje prihvate njegovu nadležnost. Većina zemalja dosad je osporila tu nadležnost. ICJ je osnovan 1945., sa sjedištem u Haagu, i nadležan je za sporove među državama. (Hina) ps sv