BRUXELLES, 10. svibnja (Hina/AP) - Dok nafta i dalje pristiže u Jugoslaviju, NATO-ovi generali i politički čelnici još uvijek nisu sigurni kako blokirati crnogorske luke.
BRUXELLES, 10. svibnja (Hina/AP) - Dok nafta i dalje pristiže u
Jugoslaviju, NATO-ovi generali i politički čelnici još uvijek nisu
sigurni kako blokirati crnogorske luke.#L#
Najviše tijelo NATO-a, Sjevernoatlantsko vijeće, u ponedjeljak bi
trebalo razmatrati planove za pomorsku blokadu Jugoslavije.
Najveće je pitanje što učiniti s brodovima koji se odbiju
zaustaviti ili kod kojih se pronađe nafta.
Jedan od glavnih ciljeva zračne operacije NATO-a protiv
Jugoslavije bile su jugoslavenske rafinerije i spremišta nafte. U
prvim tjednima kampanje, NATO je zaustavio proizvodnju nafte u
dvije rafinerije, u Pančevu i Novom Sadu, te uništio dvije trećine
jugoslavenskih spremišta nafte.
Vrhovni zapovjednik NATO-a za Europu general Wesley Clark rekao je
da je nezamislivo riskirati živote pilota kako bi se uništili ti
ciljevi, a s druge strane dopustiti da naftni proizvodi ulaze u
Jugoslaviju.
Čelnici NATO-a su na summitu u Washingtonu prošlog mjeseca odlučili
povesti naftni embargo, koji eufemistički nazivaju "režim posjeti
i pretraži".
"Želim jasno staviti do znanja da su svi saveznici jedinstveni u
provođenju režima posjeti i pretraži", rekao je glasnogovornik
NATO-a Jamie Shea.
Saveznici se, međutim, ne slažu oko načina na koji treba nametnuti
taj režim.
Clark i mnogi drugi čelnici NATO-a zalažu se za potpunu blokadu u
kojoj bi se dopustilo da brodovi NATO-a pucaju na svaki tanker koji
se odbije zaustaviti zbog inspekcije. Ostali, poput Njemačke i
Francuske, žele da blokada bude dobrovoljna, premda nemaju odgovor
na pitanje što učiniti u slučaju onih koji odbiju dobrovoljni
embargo.
Neke su zemlje zabrinute zbog legalnosti blokade bez službene
objave rata. Druge zemlje, među kojima su Italija i Grčka, brinu o
opsegu blokade; hoće li blokada obuhvatiti cijelo Jadransko more
ili će se ograničiti na vode oko luka Bar i Kotor.
SAD tvrde da je naftni embargo legalan, budući da već postoji
embargo na dopremanje ratnog materijala u Jugoslaviju. Drugi tvrde
da su ipak, bez službene objave rata, za odobravanje embarga
ovlašteni samo Ujedinjeni narodi.
Zemlje Europske unije pridružile su se dobrovoljnom naftnom
embargu i prihvatile da svi brodovi pod zastavama EU mogu biti
zaustavljeni zbog inspekcije. U tom su se dobrovoljnom embargu
pridružile i mnoge druge zemlje.
Ipak, nafta i dalje pristiže u Jugoslaviju. Najmanje pet brodova je
prošlog tjedna ušlo u jugoslavenske luke, tvrde diplomati,
dodajući da su zemlje koje najvjerojatnije krše embargo Iran, Irak,
Malta i Rusija. Nitko ne zna koliko nafte zaista ulazi u zemlju, ali
pretpostavlja se da se radi o stotinama tisuća barela.
Diplomati tvrde da su uvjereni da se može naći neka formula za
provođenje embarga, koju bi prihvatile sve članice NATO-a.
Veliki problem predstavlja zaustavljanje i inspekcija brodova čiji
kapetani zauzmu neprijateljski stav. Drugi je problem što učiniti s
brodovima na kojima se nađe zabranjeni ratni materijal.
Tijekom rata u Bosni i Hercegovini, brodovi koji su pokušavali
probiti blokadu UN-a, otpraćeni su u luke i tamo zadržavani. Slična
praksa protiv Jugoslavije mogla bi obeshrabriti vlasnike brodova
koji bi željeli zaraditi na krijumčarenju.
Alternativa je jednostavno iz zraka uništiti luke, ali obje
jugoslavenske luke nalaze se u manjoj jugoslavenskoj republici
Crnoj Gori. NATO se dosad prema Crnoj Gori ponašao obazrivo budući
da se njeni čelnici protive politici jugoslavenskog predsjednika
Slobodana Miloševića.
Crnogorci su zatražili od NATO-a da ne napada Bar i Kotor, jer će u
slučaju uništenja te dvije luke crnogorsko gospodarstvo propasti.
(Hina) dv dh