AT-YU-AUSTRIJA-ŠPIJUNAŽA-NATO-Špijunaža-Organizacije/savezi-Obrana-Ratovi AU 21.IV.DIE PRESSE: AU ŠPIJUNI-NATO AUSTRIJADIE PRESSE21. IV. 1999.Skrivene strane rata na Kosovu"Što se uistinu događa na Kosovu - i što NATO zna o tome? Što
zna o djelotvornosti vlastitih zračnih napada u Jugoslaviji? Jesu li NATO-vi bombarderi uistinu pogodili ono što su trebali pogoditi? Koliko točno jugoslavenska strana poznaje NATO-ve vojne planove? Pitanja koja vode u samo srce obavještane sfere rata na Kosovu, sfere o kojoj javnost najmanje doznaje.Tek malobrojni poznavatelji prilika u glavnim gradovima članica NATO-a znaju koliko je špijuna djelatno u Jugoslaviji. Samo oni doznaju mogu li ti agenti dostavljati informacije svojim nalogodavcima - američkim obavještajnim službama CIA-i i DIA-i, britanskom MI6, njemačkoj Saveznoj obavještajnoj službi (BND - Bundesnachrichtendienst - op. prev.) ili francuskoj DGSE - da spomenemo samo najvažnije.Uhićenje francuskog bojnika Henrija Bunela u studenom prošle godine - koji je svoje nalogodavce u Beogradu opskrbljivao NATO-vim planovima o ciljevima - pokazalo je da druga strana - jugoslavenska obavještajna služba u inozemstvu - jako dobro radi svoj posao.
AUSTRIJA
DIE PRESSE
21. IV. 1999.
Skrivene strane rata na Kosovu
"Što se uistinu događa na Kosovu - i što NATO zna o tome? Što zna o
djelotvornosti vlastitih zračnih napada u Jugoslaviji? Jesu li
NATO-vi bombarderi uistinu pogodili ono što su trebali pogoditi?
Koliko točno jugoslavenska strana poznaje NATO-ve vojne planove?
Pitanja koja vode u samo srce obavještane sfere rata na Kosovu,
sfere o kojoj javnost najmanje doznaje.
Tek malobrojni poznavatelji prilika u glavnim gradovima članica
NATO-a znaju koliko je špijuna djelatno u Jugoslaviji. Samo oni
doznaju mogu li ti agenti dostavljati informacije svojim
nalogodavcima - američkim obavještajnim službama CIA-i i DIA-i,
britanskom MI6, njemačkoj Saveznoj obavještajnoj službi (BND -
Bundesnachrichtendienst - op. prev.) ili francuskoj DGSE - da
spomenemo samo najvažnije.
Uhićenje francuskog bojnika Henrija Bunela u studenom prošle
godine - koji je svoje nalogodavce u Beogradu opskrbljivao NATO-vim
planovima o ciljevima - pokazalo je da druga strana - jugoslavenska
obavještajna služba u inozemstvu - jako dobro radi svoj posao.
Nakon NATO-vih prvih zračnih napada ponovno su se pojavile vijesti
da i u NATO-voj središnjici možda sjedi još jedna 'krtica', koja
Beograd opskrbljuje informacijama o ciljevima valovitih NATO-vih
napada.
Tako je, primjerice, navodno pravodobno zaustavljen promet preko
jednog beogradskog mosta, koji je nešto kasnije pogodio jedan
teledirigirani projektil. Ministarstvo unutarnjih poslova u
Beogradu također je navodno pravodobno ispražnjeno prije napada.
Zahvaljujući informacijama 'krtice' u NATO-voj vojnoj ćeliji za
izradu planova? Ili možda zato što je Beograd pravodobno dobio
pravo upozorenje od jedne prijateljske službe?
Informacije koje ruske obavještajne službe (obavještajna služba u
inozemstvu FSK, vojna obavještajna služba GRU i tehnička izviđačka
služba FAPSI) stavljaju na raspolaganje Jugoslavenima, vjerojatno
su najdjelotvornija pomoć Moskve Beogradu. U izaslanstvu ruskog
premijera Jevgenija Primakova tijekom njegove posredničke misije u
Beogradu krajem ožujka ove godine nalazili su se i šef GRU general-
pukovnik Valentin Korabelnikov i šef FSK Vjačeslav Trubnikov. SAD
su navodno već putem diplomatskih kanala izričito upozorile Ruse da
bi svaki pokušaj Moskve da Jugoslavenima pomogne dostavljanjem
vojno važnih informacija mogao imati 'jako ozbiljne posljedice'.
Kakvim to vojno relevantnim informacijama, koje bi mogle utjecati
na NATO-ve operacije protiv Jugoslavije, Rusi raspolažu? Moskva
jako dobro poznaje zapadni savez zahvaljujući višedesetljetnom
sovjetskom izviđanju. Svojim špijunskim satelitima i velikom
prislušnom postajom u Lourdesu na Kubi Rusi prisluškuju vojnu
komunikaciju u SAD i unutar NATO-a. Nije sigurno s kakvim uspjehom i
koliko upotrebljivih informacija prikupljaju. No, američko
upozorenje Moskvi sugerira ocjenu da su Rusi prilično dobri.
NATO-vo izviđanje u Jugoslaviji odvija se ponajprije iz zraka
(špijunski sateliti, izviđački zrakoplovi tipa U-2, zrakoplovi
tipa AWACS, bespilotne letjelice) i posredstvom mreže prislušnih
postaja. U posljednje su vrijeme u prvom redu Amerikanci pojačali
izviđanje iz zraka kako bi doznali nešto više o srpskim zlodjelima
nad kosovskim Albancima i dobili odgovarajuće naznake za kasnije
istrage (primjerice o lokaciji masovnih grobnica).
Naravno, jugoslavenska strana jako dobro zna da je prisluškuju sa
svih strana - i putem insceniranih dijaloga može pokušati namamiti
NATO na krivi trag i u zamku. U posljednje su se vrijeme javile
glasine da u NATO-vom izviđanju na Kosovu sudjeluje elita elitnih
postrojba iz cijeloga svijeta: pripadnici britanskog 'Special Air
Service' (SAS). Nekoliko SAS-ovih komandosa navodno se već nalazi
na Kosovu kako bi pronašli skrivenu ratnu opremu i tajna skladišta
oružja jugoslavenskih snaga sigurnosti, obilježili vojne ciljeve
za NATO-ve bombardere i označili poprišta srpskih zločina.
Što znaju austrijski izviđači o zbivanjima južno od austrijske
granice? Posredstvom sustava za nadzor zračnog prostora
'Goldhaube' moguće je nadzirati zračni promet nad Jugoslavijom a
prislušna postaja Koenigswarte kod Hainburga omogućuje i
prisluškivanje vojne radio-komunikacije u Jugoslaviji. Vojni
analitičari austrijske Vojne obavještajne službe (HNA -
Heeresnachrichtenamt - op. prev.) vrednuju informacije, dobivene
na taj način, i potom o njima izvješćuju ministra obrane i
kancelara.
Izvješćuju li i NATO, kao što je nedavno izvijestio jedan američki
list? Sigurno je sljedeće: HNA održava kontakte i razmjenjuje
informacije s 'prijateljskim službama' - primjerice s BND-om.
Suradnici BND-a potvrđuju da su upravo HNA-ove ekspertize o
Jugoslaviji na velikoj cijeni u obavještajnom svijetu. Doduše,
NATO-u zasigurno nije potrebna pomoć 'neutralnih špijuna' u ratu na
Kosovu", napominje na kraju članka Burkhard Bischof.