NJ 14. IV. SZ: NATO TRAŽI ŠPIJUNA

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 14. IV. 1999. NATO traži špijuna u vlastitim redovima "Postoji mogućnost da je špijun koji djeluje iz redova samoga NATO- a odavao važne vojne tajne o zračnim napadima na Jugoslaviju. 'Jako ozbiljno shvaćamo odgovarajuće naznake. Istrage su u tijeku', izjavio je u utorak za list jedan visoki NATO-v dužnosnik. Službeno zapadni savez nije zauzeo načelno stajalište o prigovorima o špijunaži, ali očito je da već od početka zračnih sukoba na srpske položaje postoje konkretne sumnje o mjestu curenja informacija. 'Potvrda tih naznaka bila bi velika politička pljuska Zapadu', istaknuto je u Bruxellesu. U ponedjeljak je američka televizijska postaja ABC izvijestila da je jedan špijun odao protivničkoj strani ciljeve napada na Jugoslaviju. ABC se pritom pozvao na izvore u američkoj vladi i NATO-u, koji nisu pobliže navedeni. Po tim je izvorima jugoslavenska vlada u Beogradu u najmanje tri slučaja bila upozorena na predstojeće napade. Primjerice, jugoslavensko ministarstvo unutrašnjih poslova ispražnjeno je u noći na 3. travnja prije nego je pogođeno i razoreno s nekoliko teledirigiranih projektila. Prethodne je noći u toj velikoj zgradi još radilo nekoliko ljudi. U drugom je slučaju srpska policija navodno blokirala jedan most nekoliko minuta prije no što je bombardiran. U trećem su slučaju vojnici u jednoj vojarni radio-vezom pozvani da smjesta napuste objekt. Doduše, u NATO-u priznaju da su prethodna upozorenja nedvojbeno imala pozitivan učinak jer su zahvaljujući njima pošteđeni ljudski životi. No, o ciljanom NATO-vu upozorenju srpskim vlastima ne može biti govora, ističu u Bruxellesu. Takav razvoj događaja nameće zaključak o špijunu u NATO-vim redovima, istaknli su izvori u zapadnom savezu. NATO-vi planovi bombardiranja srpskih položaja podliježu statusu najstrožih tajna. Tek nekoliko desetaka suradnika - i u NATO-vim bazama u Italiji i u vojnom zapovjednom centru u belgijskom gradu Monsu - upućeno je u potankosti napada. No, ne postoji stoposto sigurna zaštita od odavanja tajna, napominju u Bruxellesu. Posebno suvremene informatičke tehnologije omogućuju brzo posredovanje osjetljivih podataka - pa i na krivu adresu. Već prošle godine jedan je slučaj špijunaže izazvao veliki skandal u NATO-u. Francuski časnik Pierre Bunel uhićen je zbog odavanja pojedinosti o NATO-vim planovima zračnih napada na Jugoslaviju. Bunel je navodno slao svoje informacije srpskim agentima. Bio je uspješan časnik, a diplomirao je na vojnoj akademiji Saint Cyr. Francuska vojska tradicionalno uživa reputaciju prosrpske snage. Četrdesetšestogodišnji špijun naglasio je također da nije dobio novac za svoje informacije te da je postupao samo iz humanitarnih razloga - radi zaštite života civilnog stanovništva. Sada mora odgovarati pred sudom. Bunel, koji je radio kao šef ureda jednog francuskog generala u Bruxellesu, bio je očito diletantski izdajnik - za slanje osjetljivih dokumenata služio se vlastitim telefonom i običnim faks uređajem", podsjeća na kraju članka Andreas Oldag.