AU 5. V. PRESS: SRJ-SUSJEDI I NATO

atovi AUSTRIJA DIE PRESSE 5. V. 1999. Milošević - okružen neprijateljima "NATO-vi napadi na Jugoslaviju pogodili su cijelu regiju jugoistočne Europe, ali nijedna vlada jugoslavenskih susjeda nije se suprotstavila NATO-u: sve one podupiru Sjevernoatlantski savez, sve su one u najmanju ruku stavile na raspolaganje svoj zračni prostor za prelijetanje NATO-vih zrakoplova. Doduše, sve su one istodobno pokrivene NATO-vim sigurnosnim jamstvom; američki predsjednik Bill Clinton službeno ga je objavio na NATO-vu jubilarnom summitu, održanom krajem travnja u Washingtonu. Mađarska je jedina susjeda Jugoslavije, koja je istodobno i članica NATO-a - valja podsjetiti da pristupila NATO-u nekoliko dana uoči početka napada na Jugoslaviju. Doduše, Budimpešta je odmah i praktički bez ograda ispunila svoje savezničke obveze, stavivši NATO-u na raspolaganje i svoj zračni prostor i svoje zračne luke (u početku za stacioniranje zrakoplova-tankova, koji opskrbljuju borbene zrakoplove gorivom, ali odnedavno i kao polazišna točka za napade). No, Mađarska sama ne sudjeluje u napadima na Jugoslaviju. I među stanovništvom i u političkom vodstvu javljaju se i ljutnja i razočaranje zbog NATO-vih napada na Vojvodinu. Naime, tamo živi brojna mađarska manjina za čiju je sigurnost Mađarska zabrinuta. U Hrvatskoj je javnost u početku sa zadovoljstvom registrirala NATO-ve napade na Srbe. No, službene instance krajnje su suzdržane, a žale se i na štetu od koje hrvatsko gospodarstvo strahuje ponajprije zbog smanjenja broja turista. Hrvatska je NATO-u stavila na raspolaganje svoj zračni prostor. Neki promatrači zauzimaju stajalište da je Hrvatska ionako obvezna to učiniti na temelju Daytonskog sporazuma - ali taj se dokument u svim svojim odredbama jednoznačno odnosi na Bosnu i Hecegovinu dok je stanje na Kosovu u Daytonu eksplicitno izdvojeno. Hrvatska nema ambicija za pristup NATO-u. Bosna i Hercegovina već je 1993. u okviru slanja mirovne postrojbe UNPROFOR ustupila međunarodnoj zajednici nadzor nad svojim zračnim prostorom; prelijetanje NATO-vih zrakoplova počiva na tom sporazumu, ističe bosansko-hercegovačko veleposlanstvo u Austriji. Stanovništvo hrvatsko-bošnjačke federacije zauzima pozitivan stav prema NATO-vim napadima na Jugoslaviju dok ih bosanski Srbi odbijaju. No, veće prosvjedne akcije dosada su izbjegavane. Albanija, matična zemlja kosovskih Albanaca, zbog kojih NATO napada Jugoslaviju, otvorila se bez ograda NATO-u ali i Oslobodilačkoj vojsci Kosova. NATO je već za vrijeme rata u Bosni imao uporišta u Albaniji iz kojih su zrakoplovi kretali u nadzor a sada je u Albaniju poslao i kopnene postrojbe radi zbrinjavanja izbjeglica i latio se poboljšavanja dijelova infrastrukture, potrebnih za njegov rad s izbjeglicama. Nedavno je NATO u Albaniji stacionirao i helikoptere 'Apache' - tu bi mjeru mnogi vojni stručnjaci mogli ocijeniti kao uvod u rat na terenu. No, Albanija se također potpuno uzdaje u NATO i u pitanju svoje obrane od eventualnih jugoslavenskih napada. Makedonija je s Jugoslavijom sklopila sporazum kojim odbacuje pokretanje bilo kakvih napadačkih operacija sa svog teritorija. Unatoč tome, Makedonija je svoj teritorij stavila na raspolaganje NATO-u ali odbija pokretanje eventualnih kopnenih operacija NATO-a s makedonskog teritorija. No, Makedonija je u pvrom redu prihvatila stotine tisuća izbjeglica s Kosova da bi potom vojne postrojbe iz raznih zemalja preuzele brigu za te ljude. Od 1992. u Makedoniji je bila stacionirana nadzorna postrojba UN, koja je trebala spriječiti širenje sukoba iz Bosne u tu zemlju. U veljači ove godine Kina je uložila veto na produljenje njezina mandata te je postrojba Unpredep otada podređena NATO-u. Njezini tenkovi patroliraju na granicama Makedonije, a NATO nadzire i makedonski zračni prostor. Makedonija želi postati članicom NATO-a. Bugarska i Rumunjska, koje obje žele ući u NATO, stavile su NATO-u na raspolaganje svoj zračni prostor - Rumunjska bez ograničenja a Bugarska je dozvolu ograničila na jedan koridor. Političko vodstvo obje države podupire NATO-ve napade na Jugoslaviju, ali u tom pogledu nije sasvim u suglasju s javnošću koja prema NATO-u zauzima jasan kritički stav. Slovenija i Slovačka, koje ne graniče s Jugoslavijom i također žele postati članicama NATO-a, odobrile su zapadnom vojnom savezu neograničena tranzitna prava", napominje Irene Miller na kraju članka.