AU 10.IV.STAND: ARAPI MLAKO O KOSOVU

AUSTRIJA DER STANDARD 10. IV. 1999. Protiv antinacista radi spašavanja muslimana "Bombardiranjem ciljeva u Jugoslaviji NATO pobija najomiljenije argumente brojnih islamista u arapsko-islamskom svijetu: NATO, a u prvom redu Sjedinjene Države, bori se u Srbiji protiv poslovičnih antinacista - i to ne zbog nafte i ostalog rudnog blaga već radi islamske etničke skupine na teritoriju Europe. Iz takvog ponašanja moguće je u najboljem slučaju iščitati hegemonijalnu oholost zapadnih sila, ali zacijelo ne cilj udaljavanja svih muslimana iz Europe, spočitavan Zapadu za vrijeme rata u Bosni. To se mišljenje rasprostranilo po islamskom svijetu nakon što je Zapad dugo pasivno pratio zbivanja u Bosni, oduzevši embargom na dostavu oružja Bošnjacima čak i mogućnost samoobrane. Islamski svijet još nije potpuno ili općenito prihvatio činjenicu da njihovu bosansku braću po vjeri nisu spasili drugi muslimani već vojna intervencija Zapada. Dakle, ovaj je put čak napadnuta kršćanska (iako pravoslavna) zemlja da bi se pružila pomoć Muslimanima - pri čemu islamski svijet u kontekstu tragedije kosovsko-albanskih prognanika i bojazni od ratnih zločina vodi raspravi koja svojom oštrinom parira onoj u Europi. Raspoloženje u medijima pretežno je obilježeno snažnim protusrpskim tonovima, pri čemu sjećanje na Bosnu često potiče na prekoračivanje svih granica: Srbi su 'prokleti narod', napisao je egipatski list 'al-Gumhuriya'. No, arapski svijet ne bi bio to što jest kada ne bi povlačio paralele s Izraelom i žalio se na američka 'dvostruka mjerila': Izrael nikada nije kažnjen zbog svog nekadašnjeg i sadašnjeg odnosa prema Palestincima nakon osnivanja izraelske države, ističu Arapi. Ljudi koji razmišljaju u političkim kategorijama više su zabrinuti zbog očite slabosti Ujedinjenih naroda, očitovane njihovim isključivanjem iz sukoba na Kosovu - budući da Bliski istok smatra Vijeće sigurnosti UN jedinim suparnikom neograničenoj moći SAD. Vlade arapskih zemalja, koje su i same bile cilj vojnih napada SAD i njihovih saveznika, čak i ne mare za islamski argument: i libijski revolucionarni vođa Muammar al-Gaddafi i irački predsjednik Sadam Husein jasno se protive NATO-voj akciji. Pritom valja napomenuti da zapadni mediji radosno otkrivaju navodnu iračku savjetodavnu aktivnost kod predsjednika Miloševića - koja uopće nije nevjerojatna ako se prisjetimo tradicionalno jako dobrih odnosa između Beograda i Bagdada. Ostale arapske vlade - poput, primjerice, marokanske - prekinule su ili snažno reducirale odnose s Beogradom već za vrijeme rata u Bosni. Unatoč tome, NATO-u iz arapskih zemalja stižu tek rijetki jako bučni glasovi potpore - samo su Jordan i Egipat prije nekoliko dana povukli svoje veleposlanike iz Beograda. U svakom slučaju, činjenica da su muslimani u aktualnom sukobu sasvim službeno žrtve a ne krivci blagotvorno djeluje na samosvijest prosječnih ljudi, bar kratkoročno razbijajući stare predodžbe o neprijateljima", zaključuje Gudrun Harrer.