AU 3.V.SN: 36%ZEMALJA-KONTROL.MEDIJI

AUSTRIJA SALZBURGER NACHRICHTEN 3. V. 1999. Novine su tek u rijetkim slučajevima slobodne "Upravo nam je ovog vikenda stigla vijest da je naš dopisnik Stephan Israel, koji je od početka rata na Kosovu uz brojne opasnosti izvješćivao iz Beograda, postao moćnicima u Jugoslaviji tako neugodan da su ga protjerali iz zemlje. Imao je nekoliko sati da spremni najvažnije stvari i da potom napusti zemlju. Jedan Israelov kolega nije bio tako sretan - dopisniku privatne njemačke tv-postaje SAT.1 Pitu Schnitzleru srpski su vojni policajci prvo zaprijetili oružjem a potom zaplijenili sav njegov radni materijal. 16. travnja Schnitzler je krenuo iz Beograda u želji da napusti zemlju. Nakon toga nestao je na tjedan dana i tek prošlog tjedna jugoslavenske su vlasti objavile da su ga uhitile - pod optužbom za špijunažu. Konkretne optužbe zasada nisu poznate a Schnitzleru nije zakazano ni ročište na sudu. Sloboda tiska doživjela je prošle godine teške poraze. Tu je konstataciju objavila američka zaklada Freedom House, navodeći kao razlog smanjene slobode tiska u cijelom svijetu više pravno tlačenje medija zakonima nego upotrebu sile. Studija takav postupak naziva 'tajnom cenzurom. Koordinator studije Leonard Sussman utvrdio je ovog vikenda da taj negativni trend posebno ožalošćuje zato što preokreće trend koji je ovog stoljeća bio usmjeren prema većoj slobodi tiska. 'S jedne strane nisu prestali napadi na novinare, uhićenja pa i ubijanje, a s druge strane sve veći broj režima iskorištava za ograničavanje kritike suptilne zakonske mjere poput, primjerice, zakona o kleveti', kazao je Sussman. Po njegovu je mišljenju sloboda tiska ograničena u 53 zemlje a u dodatnih 20 zemalja nije bilo poboljšanja. U više slučajeva postoje zakonske odredbe koje određuju novinarima zaštitu 'nacionalne sigurnosti', javnog morala, ugleda građana - ponajprije aktivnih političara i njihovih stranaka, ističe Sussman. Ti se zakoni potom primjenjuju za progon neugodnih novinara. Studija govori o 68 zemalja (36 posto) sa slobodnim novinama, 52 zemlje (28 posto) s djelomično slobodnim novinama i 66 zemalja (36 posto) s medijima koji uopće nisu slobodni. Samo 1,2 milijarda ljudi živi u zemljama sa slobodnim novinama; 2,4 milijarde ljudi žive u zemljama s djelomično slobodnim medijima a ostalih 2,4 milijarde ljudi živi u zemljama čiji su mediji podvrgnuti totalnoj kontroli. Prije godinu dana glavni tajnik UN Kofi Annan zatražio je od medija povodom Dana slobode novina drugačije izvješćivanje o međunarodnim krizama od dotadašnjeg. 'Mediji se obično aktiviraju kad poteče krv, kad je nasilje već izbilo', kazao je tada Annan. No, novine bi zapravo trebale biti jako aktivne već u procesu nastajanja sukoba, 'prije no što bačva baruta eksplodira', naglasio je glavni tajnik UN. Ujedinjeni narodi drže 'da su obrazovani građani najbolje ulaganje u borbi protiv tiranije i zloporabe vlasti jer poznaju svoja prava i znaju se braniti', dodao je on. Ono što se u međuvremenu dogodilo vjerojatno proturječi glavnom tajniku UN. S jedne je stranke 'Freedom House' već nekoliko puta na temelju gospodarske krize u jugoistočnoj Aziji konstatirao da vladajuće klike iskorištavaju tlačenje medija kako bi se zaštitile od kritika na račun njihove gospodarske politike. U Indoneziji i Maleziji, zemljama s autoritarnim režimima i krutom kontrolom medija, javnost nije primijetila razvoj gospodarske krize - mediji su bili pod čvrstom kontrolom i nisu mogli izvješćivati o korupciji i nepotizmu. Izvješća su se - i to u inozemstvu - pojavila tek kad su se tamošnji gospodarski sustavi našli u velikim teškoćama. Drugi je slučaj Kosovo. Ni o jednom sukobu nije već dugo prije njegova izbijanja tako žestoko izvješćivano kao o zbivanjima na Kosovu: mediji su javljali o neregularnim srpskim postrojbama koje tlače kosovske Albance i o ubojstvima i protjerivanju. U samoj Jugoslaviji mediji su podvrgnuti strogoj kontroli te stoga nije ni moglo biti kritike vladine politike. Vlade u Europi i u Sjedinjenim Državama bile su posredstvom medijskih izvješća u najmanju ruku dostatno informirane. Njemački novinski izdavači opomenuli su povodom Dana slobode tiska na oprez u izvješćivanju o ratu u Jugoslaviji. Vijesti ne treba preuzimati bez provjere ako tisak ne želi protiv volje postati slugom političkih interesa, upozorili su oni. Ratni izvjestitelji i suradnici u uredništvima trebali bi se uvijek prisjećati često citirane uzrečice da je u ratu uvijek prva stradava istina, napominju njemački izdavači" na kraju članka Viktora Hermanna.