RDW 30. IV. PREGLED TISKA

NJEMAČKI RADIO - RDW 30. IV. 1999. Pregled tiska Posrednička misija ruskog posebnog izaslanika Viktora Černomirdina u središtu je pozornosti današnjih komentara u njemačkom tisku. 'Neue Osnabruecker Zeitung' konstatira: Nema zaokreta, ali ima pomaka. Ta nejasna bilanca Černomirdinova posjeta Bonnu potvrđuje da je i pojačana putujuća diplomacija još daleko od konkretnih rezultata za rješenje kosovskog sukoba. Za Jugoslaviju nakon ponovnog odbijanja stacioniranja međunarodnih postrojba ne može se reći da je njezino držanje postalo fleksibilnije. Oprezan pomak uočava se samo kod Moskve koja u intenzivnom angažmanu za diplomatsko rješenje očito pojačava pritisak na Beograd i pokušava ublažiti konfrontaciju s NATO-om. Kod susreta Černomirdin-Schroeder zbog toga se jasno moglo osjetiti poboljšanje ozračja. Za razliku od posjeta premijera Primakova kad su u ledenoj atmosferi naglašavane samo suprotnosti, sad je prevladavao trud oko približavanja. To prisno uključivanje Rusije postignuto je među ostalim zahvaljujući neumornom zalaganju (njemačke) savezne vlade. 'Allgemeine Zeitung' iz Mainza raščlanjuje zahtjeve NATO-a s jedne i zahtjeve Rusije s druge strane: Kad ruski povjerenik za Balkan Černomirdin obustavu zračnih napada postavlja kao uvjet, onda se to podudara sa stereotipnim Miloševićevim zahtjevima i time je zapravo već odbačeno. Ali NATO-ova dvojaka strategija masovnog bombardiranja i pregovaranja dugoročno može imati smisla samo ako se obje strane polako približavaju. Ako se to ne dogodi, nameće se dinamika rata s kopnenim postrojbama kao posljednjim strahovitim sredstvom. NATO, istina, ne smije Miloševiću popustiti ni u kojem slučaju. Ali on bi mogao prekinuti napade s namjerom da Miloševića posljednji put stavi na kušnju. Ako bi on i tada ostao beskompromisan, onda bi NATO još povećao svoju legitimnost pred svjetskom javnošću. Dnevnik 'Dresdner Neueste Nachrichten' ključnim smatra postizanje dogovora o mirovnim postrojbama: Rusija samo onda može pokupiti lovorike ako bude imala barem mali pregovarački manevarski prostor. Ako kao mjerilo vrijede jedino NATO-vi uvjeti, Černomirdin u Beograd putuje samo kao izvjestitelj i izviđač, a ne kao posrednik s izgledima na uspjeh. Najviše se traži, a to je ujedno i najteže, kompromis o međunarodnim mirovnim postrojbama. O zahtjevu Beograda za civilnim postrojbama bez članica NATO-a nema se što raspravljati. Umjesto čistih postrojba NATO, što zahtijeva suprotna strana, alternativa bi mogla biti mirovna postrojba s mandatom UN-a i Rusijom i NATO-m kao okosnicom. Tako dugo dok se glede toga nešto ne pomakne, rješenje je vrlo daleko. Ključ je u rukama Moskve. Hamburški dnevnik 'Bild' skreće pozornost na zbrinjavanje prognanika: Njemačka je već prihvatila 10 tisuća prognanika, Francuska i Engleska skupa niti tisuću. Zar bismo mi kao i za vrijeme bosanskog rata trebali snositi glavni teret izbjegličkog problema? Tada smo se glede rata držali po strani. Danas se borimo. A tko sudjeluje u borbi, može i suodlučivati i partnerima u NATO-u dati na znanje da se i oni moraju brinuti za prihvat prognanika. I to žurno. 'Berliner Kurier' upozorava na opasnost srpskih terorističkih napada u članicama NATO: Bombe u Ateni, tajanstveno preuzimanje odgovornosti (za umorstvo televizijske voditeljice) u Londonu - raste strah da bi rat mogao doseći i naše gradove. Policija još ne zna je li britanska televizijska voditeljica doista postala žrtvom srpske osvete, kako tvrdi anonimni muškarac koji je nazvao telefonom. Ali taj slučaj da naslutiti kamo bi mogao voditi ovaj rat. Protiv terorističkih napada, daleko od kriznog žarišta Kosova, ne pomažu nikakvi borbeni zrakoplovi, nikakve mirovne postrojbe. Istina je - na susretu u vrhu NATO-a prije tjedan dana područje djelatnosti NATO-a je prošireno i na borbu protiv terora, ali Sjevernoatlantski savez još nema koncepciju za to. Što duže traje rat, time Zapad postaje ranjiviji, a time raste i opasnost od terorističkih napada. (RDW)