US NYT 2.V. I DALJE-CILJEVI NA KOS.

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 2. V. 1999. Logika Kosova "Miloševićevo jučerašnje obećanje da će pustiti tri zatočena američka vojnika govori da se on možda okreće završetku rata u Jugoslaviji. No ne postigne li se ubrzo diplomatsko rješenje, rat bi se mogao prilično produžiti, možda i nakon proljeća. Dok se američki narod priprema za dužu vojnu kampanju, on zaslužuje jasniji Clintonov prikaz američkih ciljeva i načina na koji će njihovo postizanje služiti nacionalnom interesu. (...) Problem nije u tome da je g. Clinton propustio zacrtati vojne i političke ciljeve na Kosovu. On je to donekle učinio. No on zasad te ciljeve nije uspio povezati sa širim američkim interesima na način koji bi većinu njegovih građana uvjerio da je rat s g. Miloševićem opravdan i da će ga možda trebati voditi mjesecima. Nakon 40 dana bombardiranja, vojna i politička slika na Kosovu promijenila se na načine koje ni Bijela kuća ni NATO nisu potpuno predvidjeli. Kao rezultat toga, potrebno je određeno objašnjenje i ponovno određenje svrhe. Jedan od prvotnih ciljeva zračnog rata - zaštita Albanaca s Kosova od srpske agresije - pokazao se neostvarivim. Svaki dan donosi novi val uprljanih izbjeglica u Albaniju i Makedoniju, a s njima i priče o neizrecivim srpskim zločinima i ubojstvima. General Wesley Clark, zapovjednik NATO-a, priznao je da savezničke rakete i bombe ne mogu zaustaviti krvoproliće. Čak i kad bi NATO želio poslati kopnene snage na Kosovo, što ne želi, trebalo bi dva ili tri mjeseca da se vojnici i oružje skupe, što je više nego dovoljno vremena da g. Milošević dovrši svoje etničko čišćenje. Ta neugodna činjenica znači da se ovaj rat sada u prvom redu vodi o budućnosti Kosova, što je razlog koji je teže odrediti i teže ga je prodati Amerikancima od obrane nevinih civila koji su okrutno napadnuti. To je također razlog koji će teško, iako ne nužno nemoguće, biti moguće unaprijediti samo zračnim snagama. Ciljevi koje je g. Clinton utvrdio na Kosovu časni su i poželjni. Oni uključuju povratak izbjeglica, obnovu velikog stupnja političke autonomije za Kosovo i stvaranje sigurnog okoliša u kojem srpske snage više ne mogu prijetiti etničkim Albancima. Da dobije potporu svoje zemlje, g. Clinton te ciljeve mora staviti u širi okvir. Mi vjerujemo da su sloboda, ljudska prava i očuvanje civiliziranog društva ključna načela prisno povezana sa sukobom na Kosovu, te da se pokušaju g. Miloševića da gurne Balkan u novo mračno doba treba oduprijeti. Iako Srbija ne predstavlja vojnu prijetnju ostatku Europe, i za razliku od Iraka ne može kočiti tijek nafte, njezin genocidni napad na Kosovo ne smije proći bez odgovora. Poslije hladnoga rata, Amerika treba smisliti nov sustav za odlučivanje kad je njezina sigurnost ugrožena, a uporaba sile opravdana. Kosovo je ogledni primjer. Ako su Sjedinjene Države i njezine saveznice u NATO-u spremne tiraninu na Balkanu dopustiti da kolje svoje sugrađane i preplavljuje svoje susjede stotinama tisuća izbjeglica, druga zapaljiva područja Europe mogla bi se suočiti sa sličnim pobunama. Povijest uči da nestabilnost u Europi neizbježno pogađa Sjedinjene Države i može proizvesti šire sukobe. Način na koji Washington i njezine saveznice brane te interese na Balkanu ovisit će o vojnim i diplomatskim događajima u tjednima koji su pred nama. Primjena zračnih snaga, koja sad sakati srpsko gospodarstvo, možda će g. Miloševića prisiliti da potraži mir. Bombardiranju treba dati vremena. Opcija napada mora se ostaviti otvorenom, makar samo radi pritiska na g. Miloševića. Puštanje zatočenika velečasnom Jesse Jacksonu bila bi dobrodošla gesta g. Miloševića. Clintonova bi vlada, uz pomoć Rusije, koja sad pokušava posredovati u mirovnom dogovoru, trebala tražiti načine da se kao podlogom posluži beogradskim očitim interesom u obuzdavanju, ako ne i dokončavanju, sukoba. Iako bi mirovni uvjeti g. Clintona trebali dati oblik dogovoru, moglo bi biti i prostora da se sporazum razradi. NATO je već ponudio fleksibilnije uvjete za prestanak vatre i g. Milošević je malo popustio o pitanju prisutnosti mirotvoraca na Kosovu kad rat završi. Očita spremnost Moskve da podupre oružane međunarodne mirovne snage na Kosovu može pomoći unaprijediti diplomaciju, kao što to može i spremnost g. Miloševića da prihvati neku vrst uloge UN-a u pokrajini. No bez obzira na put koji g. Clinton izabere, zemlja mora smatrati da je on vrijedan žrtava koje bi to moglo zahtijevati. Ako se g. Clinton nada prevladati na Kosovu, on će prvo morati osigurati potporu američkoga naroda i Kongresa", zaključuje uvodničar lista.