NJ FR-30.4/2.5.JU ĆE BITI DEMOKRATSKA

NJEMAČKA FRANKFURTER RUNDSCHAU 30. IV./ 2. V. 1999. 'Jugoslavija će biti demokratska' S glavnim tajnikom Vijeća Europe Danielom Tarschysom razgovarao je Karl-Otto Sattler. - Kao najstarija nadnacionalna organizacija na kontinentu, Vijeće Europe slavi svoj 50. rođendan. Zbog čega je Strasbourg u sjeni EU- a, NATO-a i OESS-a? = Nemam dojam da smo u sjeni drugih ustanova, pomislite samo na naš sud za ljudska prava. Osim toga većina od 41 članice ne pripada ni EU-u ni NATO-u. Baš je za te zemlje izrazito važno da preko Strasbourga nađu pristup ujedinjenoj Europi. Javnost tih država zna kakav je rang Vijeća Europe. - Stalno se čuju pritužbe i kritike zbog sve veće konkurencije između Vijeća Europe i OESS-a. U međuvremenu se OESS brine i o pitanju nacionalnih manjina, osim toga je Freimut Duve pozvan u OESS kao dužnosnik za medije, kako bi se zalagao za slobodu tiska - teme koje su već dugo u Vijeću Europe. = Ne slažem se s tom kritikom, o konkurenciji ne želim govoriti. Vijeće Europe i OESS imaju vrlo dobre radne odnose, suradnja je sve bolja. Osim toga smo dogovorili redovite susrete vrhova obiju organizacija. - Koji su najvažniji uspjesi Vijeća Europe u 50 godina njegova postojanja? = Povelja o ljudskim pravima i sud za ljudska prava od najvećeg su značenja. I s drugih 170 konvencija unaprijedili smo širom Europe razvitak zajedničkog pravnog prostora. Ponajprije u učvršćivanju demokracije i pravne države u istočnoj Europi, gdje se odvija silovit proces preobrazbe, Vijeće Europe je dalo konkretnu pomoć u izgradnji demokratskih ustanova i pravosuđa ili u zakonodavstvu. - A nedostatci? Gdje je Vijeće Europe do sada zakazalo? = Tu mi dakako pada na pamet Kosovo. Ta strašna katastrofa sa svojim etničkim čišćenjima i pokoljima zorno prikazuje da ljudska prava u Europi nipošto nisu posvuda omogućena - i to 50 godina poslije osnutka Vijeća Europe. Zaključak može glasiti samo ovako: moramo pojačati naše napore za osiguranje demokratskih temeljnih prava kako takvi sukobi ne bi imali osnove i kako bismo spriječili krize. - Računate li da će se Jugoslavija poslije rata demokratizirati i da će Milošević izgubiti vlast? = Dakako, nadamo se da će se Jugoslavija demokratizirati... - Nadati se je jedno, ali računate li s tim da će Milošević biti razvlašćen ili da će barem izgubiti moć? = Da, čini mi se vrlo nevjerojatnim da bi taj čovjek mogao sudjelovati u stvaranju buduće demokracije u Jugoslaviji. Politiku će vjerojatno obilježiti drugi akteri. - Beograd do sada nije primljen u Vijeće Europe. Što bi se u Jugoslaviji moralo promijeniti da njegovo članstvo dođe u obzir? = Neizbježni su prvi koraci u demokratsku pravnu državu. Treba se izjasniti za poštovanje ljudskih prava i poduzeti mjere za njihovo omogućavanje, nacionalno zakonodavstvo mora biti u skladu s našim konvencijama o ljudskim pravima, mora se izgraditi nezavisno pravosuđe, mora postojati politički pluralizam, izbori moraju biti demokratski. Kod prijama u našu organizaciju preuzele bi se konkretne obveze kako bi se u određenom roku do pojedinosti obavio daljnji napredak u stvaranju demokracije i pravne države - kako smo sada napravili s Gruzijom. - Kako stoji s Bosnom i Hercegovinom? Tu se do sada dvojilo je li ta zemlja uopće prava država. = To je doista glavni problem koji je na putu članstvu. No računamo na ubrzani proces integracije, želimo tomu pridonijeti. Predstavnici Bosne i Hercegovine već surađuju u nekim gremijima Vijeća Europe. Na proljetnom zasjedanju naše parlamentarne skupštine u Strasbourgu bili su predsjednici svih triju narodnosnih skupina i govorili su pred plenumom. To je pozitivan znak. - Bi li demokratizacija Jugoslavije olakšala stabilizaciju Bosne i Hercegovine? = U to sam uvjeren. - Vijeće Europe najavilo je program za unaprjeđivanje demokracije na Balkanu. Kako bi to trebalo konkretno izgledati? = Za vrijeme poslije rata, međunarodna zajednica mora napraviti plan za jugoistočnu Europu u čije okvire želimo unijeti naše ovlasti. Već sada smo aktivni u nekim zemljama s konkretnim programima pomoći, primjerice u izgradnji lokalne demokracije ili pravosuđa. - Gdje bi se Vijeće Europe još moglo angažirati u svladavanju sukoba? - Zalaganje za demokraciju na cijelom kontinentu trajna je zadaća, pomislite samo na borbu protiv rasizma i neprijateljstva prema strancima ili na daljnji razvitak suradnje preko granica. U nekim regijama dakako postoje osobite teškoće. Želimo se još jače angažirati u rješavanju problema na Kavkazu. U Bjelorusiji koja za sada ne pripada Vijeću Europe, na žalost nema naznaka poboljšanja. Politički sustav u toj zemlji još je prilično primitivan i jako obilježen sovjetskim uzorkom. No nadamo se da će idući parlamentarni izbori proteći prema demokratskim pravilima. Za sada vodimo razgovore s predstavnicima vladinog tabora pod šefom države Lukašenkom i s predstavnicima oporbe, kako bismo unaprijedili unutarnjopolitički dijalog. - U kolovozu prestajete biti glavnim tajnikom Vijeća Europe. Kakav ćete savjet dati svojem nasljedniku? = Vijeće Europe krije u sebi potencijal, a u Strasbourgu radi angažirana ekipa - te adute treba iskoristiti. A ponajprije moramo još više naglasiti naš cjeloeuropski koncept: za nas Europa nije samo gospodarska stvar, stalo nam je do vrijednosti i ideala.