IZVJEŠĆE SA SJEDNICE VLADE RH OD 08. TRAVNJA

Vlada RH: O mirovinskoj reformi Vlada je s današnje sjednice u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Prijedlog zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje. Prvi put u Hrvatskoj se uvodi stvarno izdvajanje pojedinca za njegovu mirovinu i po prvi put čovjek može znati koliko će dobiti svoje mirovine, istaknuo je predsjednik Vlade Zlatko Mateša. Mirovinski sustav drugog i trećeg stupa počeo bi se primjenjivati 1. siječnja 2000. godine. Novi mirovinski sustav obvezno bi se odnosio na sve mlađe od 40 godina, dok bi osobe između 40 i 50 godina starosti mogle birati između novog i starog sustava. Ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara objasnio je da se stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje ne bi mijenjala (21,5 posto) već bi se dijelila između prvog i drugog stupa. Tako bi se 16,5 posto bruto plaće izdvajalo za prvi stup generacijske solidarnosti i uplaćivalo Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), dok bi se pet posto plaće izdvajalo za drugi stup mirovinske reforme. Prema zakonskom prijedlogu o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, tih pet posto čuvalo bi se na osobnom računu svakog osiguranika u jednom od ovlaštenim mirovinskih fondova, a svaki će osiguranik moći izabrati članstvo u samo jednom fondu. Fondovima bi upravljala posebna mirovinska društva. Temeljni kapital obveznog mirovinskog društva bio bi 40 milijuna kuna (morao bi imati najmanje 80.000 članova), a dobrovoljnog najmanje 15 milijuna kuna (i najmanje 2.000 članova). Predloženi zakon predviđa osnivanje Središnjeg registra članova mirovinskih fondova koji će se brinuti o uplati doprinosa i članove obavještavati o stanju na njihovim računima. Nadzor pak nad radom društava i u drugom i u trećem stupnju obavljala bi Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja. Potpredsjednica Vlade Ljerka Mintas Hodak posebno je upozorila na važnost financijskog elementa, jer će tranzicijski trošak drugog stupa mirovinske reforme državu koštati oko 2,5 milijardi kuna. Time će se, objasnila je, nadoknaditi manjak HZMO do kojeg će doći zbog smanjenja uplate za pet posto doprinosa. "Uspjeh reforme u drugom stupu uvelike će se odnositi na to koliko ćemo se moći nositi s tim tranzicijskim troškom", istaknula je Mintas Hodak. Treća razina mirovinskog sustava je dobrovoljni sustav na temelju individualne kapitalizirane štednje u kojomu svaki pojedinac može, ako želi, dodatno štedjeti za starost. Prema predloženom zakonu, koji je upućen u prvo čitanje, za isplatu mirovina na temelju kapitalizirane štednje osnovala bi se mirovinska osiguravajuća društva koja bi morala imati temeljni kapital od pet milijuna kuna, a za svakih tisuću članova dodatnih milijun kuna. Predloženi drugi i treći stup mirovinske reforme ne bi mijenjali poziciju sadašnjih umirovljenika, podsjetio je premijer. Istaknuo je i važnost popratnih pojava mirovinske reforme, uz ostalo rast domaće štednje i rast tržišta vrijednosnih papira. Izmjene zakona o obrtu U sklopu Vladina programa aktivnosti na rješenju problema nelikvidnosti Vlada je Saboru po hitnom postupku uputila izmjene i dopune Zakona o obrtu. Njima se propisuje obveza obrtnicima da prilikom upisa obavljanja ili prestanka obavljanja, kao i prilikom upisa ili prestanka obavljanja obrta u izdvojenom pogonu, priloži potvrdu o plaćenim poreznim obvezama kao i o podmirenju obveza po osnovu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Sanacija za "Geotehniku", "Borsodchem" odustao od "Adriavinila" Vlada je na ovoj sjednici prihvatila i plan finacijske konsolidacije i sanacije "Geotehnike", specijaliziranog poduzeća za izvođenje posebnih geotehničkih radova. Ministar gospodarstva Nenad Porges izvijestio je članove Vlade da je mađarska tvrtka "Borsodchem" odustala od sudjelovanja u privatizaciji kaštelanskog "Adriavinila". "Geotehnika" je, objasnio je potpredsjednik Vlade i ministar razvitka i obnove Jure Radić, u teškoće dospjela zbog nemogućnosti naplate potraživanja iz inozemstva (uglavnom Sudana). Nesporna su takva potraživanja u iznosu od 30,7 milijuna američkih dolara, dok su obveze tvrtke prema Pariškom i Londonskom klubu 10,7 milijuna dolara. Planom financijske konsolidacije i sanacije predviđeno je da potraživanja i dugove "Geotehnike" preuzme država. Svoje pak obveze prema Zagrebačkoj banci "Geotehnika", koja je broj uposlenih sa 2.000 smanjila na 350, podmirila bi prodajom jedne svoje poslovne zgrade. Na primjedbe Ministarstva financija i protivljenje konsolidaciji dugova prema Pariškom i Londonskom klubu koji bi išao na teret države, premijer Zlatko Mateša je podsjetio da je riječ o tvrtki s izvrsnim međunarodnim referencama. "To je njen temeljni kapital i to je motiv za spašavanje poduzeća", kazao je. Mateša je također zadužio Ministarstvo vanjskih poslova da prioritetno pokuša riješiti pitanje hrvatskih potraživanja iz Sudana, a to je ministarstvo kao i Ministarstvo financija zadužio da pripreme pregled potraživanja Republike Hrvatske i hrvatskih tvrtki u Sudanu i Libiji. Izvješćujući Vladu da je uprava mađarske tvrtke "Borsodchem" početkom travnja odustala od kupnje "Adriavinila", ministar gospodarstva kazao je kako u dopisu izrijekom stoji da je jedan od ključnih razloga "neprijateljsko raspoloženje" lokalne zajednice. "Ovo je već četvrti poraz koji doživljavam promičući nešto što mi deklarativno tražimo, a što na lokalnim razinama obično biva zaustavljeno iz različitih razloga", komentirao je to Porges. Tvrtka "Borsodchem" javila se na ponudu za prodaju 81,7 posto "Adriavinila", što su podržali i radnici zainteresirani za nastavak proizvodnje. No, to je naišlo na protivljenje lokalne zajednice, organiziran je i referendum o zatvaranju tvrtke koji nije uspio jer je na njega izišlo tek 31 posto glasača (potrebno je da ih izađe najmanje 50 posto). Na tom primjeru i premijer Mateša upozorava da Hrvatska sve više u percepciji stranih investitora dobiva negativni predznak. Ovdje se radi o ulaganjima u proizvodnju i mogućnosti da 400 ljudi nastavi raditi. Oni sada postaju problem županije i lokalne samouprave, zaključio je Mateša. Gospodarske štete zbog akcije NATO-a Ministar gospodarstva Porges izvijestio je članove Vlade da je reosiguravateljska tvrtka Lloyd iz Londona uključila istočnu obalu Jadrana, time i hrvatsku obalu od sjevera do juga, u zonu ratnog rizika. U ovom trenutku bez povećanja premija, ali to ima nemjerljive perciptivne štete, kazao je Porges. Po riječima ministra Porgesa već su otkazani pojedini ranije dogovoreni poslovi (vrijedni 12,5 milijuna dolara) u riječkom remontnom brodogradilištu "Viktor Lenac". "Nešto slično moglo bi se očekivati i u nekim drugim brodogradilištima. Bit će problema s lukama, brodarima, pomorskim prijevozom, agentima", kazao je. Mateša je pak izvijestio i o namjerama nekih partnera da svoje terete iz luke Rijeka preusmjere u Koper. Po čemu je to luka Koper manje ugrožena od luke Rijeka, zapitao je Mateša. U svezi poteza Lloyda, premijer je zadužio diplomaciju da izvijesti vladu Velike Britanije o "pogubnosti takvih ishitrenih poteza za Republiku Hrvatsku". U izjavi novinarima nakon sjednice Vlade ministar Porges kazao je da je Vlada, kako bi se spriječile daljnje štete, odlučila nastaviti diplomatsku ofenzivu, prvenstveno u Londonu kad je riječ o Lloydu. Dodao je da će se učiniti i sve da se spriječe daljnje štete, najavljujući da će u tom smislu uputiti i pismo naručitelju koji je već otkazao poslove u "Viktoru Lencu". Upitan o posljedicama NATO akcije na hrvatsko gospodarstvo, posebice turizam, Porges je kazao da će nažalost negativnih rezultata biti, npr. zbog problema percepcije blizine Dubrovnika i Kosova. "Ipak, srednjoročni dobici mogu biti daleko veći od kratkoročnih šteta ili usporavanja u željenoj dinamici gospodarskog razvitka", rekao je, izražavajući nadu da će to biti kratkoročno i da i NATO želi što prije završiti svoju akciju. Na sjednici Vlade također je najavljeno da će se na jednoj od sljedećih sjednica raspravljati o turizmu u novonastalim okolnostima.