ZAGREB, 29. travnja (Hina) - Hrvatska je Vlada danas donijela odluku kojom se bivša vojarna JNA na Svetoj Geri, bez naknade, prenosi u vlasništvo Hrvatskog planinarskog saveza i prenamjenjuje u objekt za turističko-planinarske svrhe.
Vlada je sa današnje sjednice u hitnu saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija (HT) kojim se predviđa prodaja najmanje 25 posto dionica plus jedna dionica strateškom ulagatelju, prodaja pet posto dionica zaposlenicima i bivšim zaposlenicima HT-a i Hrvatskih pošta, te dodjela pet posto dionica hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji.
ZAGREB, 29. travnja (Hina) - Hrvatska je Vlada danas donijela
odluku kojom se bivša vojarna JNA na Svetoj Geri, bez naknade,
prenosi u vlasništvo Hrvatskog planinarskog saveza i prenamjenjuje
u objekt za turističko-planinarske svrhe. Vlada je sa današnje
sjednice u hitnu saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o
privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija (HT) kojim se predviđa
prodaja najmanje 25 posto dionica plus jedna dionica strateškom
ulagatelju, prodaja pet posto dionica zaposlenicima i bivšim
zaposlenicima HT-a i Hrvatskih pošta, te dodjela pet posto dionica
hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji.#L#
Odluka o prenamjeni bivše vojarne na Svetoj Geri, rekao je
potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Mate Granić,
doprinijet će unapređenju dobrih odnosa Hrvatske i Slovenije.
Prema prijedlogu zakona o privatizaciji HT-a, postupak prodaje i
donošenje odluke o broju dionica koje će se prodati strateškom
ulagatelju kao i njegov izbor provodila bi Vlada. Taj bi se postupak
provodio prikupljanjem ponuda, a u njemu bi morala sudjelovati
najmanje tri moguća ponuditelja.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro na
konferenciji za novinare, nakon sjednice Vlade, objasnio je da će
se privatizacija HT-a provoditi u dvije faze. Prva, do kraja ove
godine, obuhvaća prodaju strateškom ulagatelju, zaposlenicima i
bivšim zaposlenicima, te dodjelu dionica braniteljima.
Druga faza, koja će se provoditi 2000., i u kojoj će se omogućiti
sudjelovanje svim ostalim građanima Hrvatske, provodit će se
javnom ponudom. To znači, kazao je Škegro, da sve ostale dionice
koje neće ići strateškom ulagatelju mogu u cijelosti ostati u
Hrvatskoj. Pritom se država, Republika Hrvatska, odlučuje i trajno
zadržati 30 posto dionica, čija će dividenda biti usmjeravana u
mirovinski sustav. Posebnim zakonskim odredbama štiti se upravo
taj interes i time čuva strateški i nacionalni interes Hrvatske.
Škegro procjenjuje da će interes građana uz mogućnost popusta i
benificija u drugoj fazi biti nekoliko puta veći nego je bio za
"Plivu". Najavio je da će se naknadno objaviti detalji oko iznosa,
cijene dionica, popusta, načina plaćanja i sl.
Zajedno s tim zakonskim prijedlogom, Vlada je Hrvatskom državnom
saboru uputila i Prijedlog zakona o telekomunikacijama. Premijer
Zlatko Mateša i ministar pomorstva, prometa i veza Željko Lužavec
ističu da to nije preduvjet privatizaciji HT-a.
Cilj je predloženog zakona, kaže Lužavec, i ukidanje monopola HT-a
u nepokretnoj telefonskoj mreži i opća liberalizacija
telekomunikacija u skladu sa smjernicama Svjetske trgovinske
organizacije (WTO) počev od 2003. godine. Njime se uređuju
telekomunikacije, radio, televizija i kabelska televizija, odnosi
između davatelja i korisnika telekomunikacijskih usluga, te
izgradnja, održavanje i uporaba telekomunikacijskih objekata i
opreme, te radijskih postaja.
Predloženi zakon predviđa i osnivanje nezavisnog regulatora -
Hrvatskog zavoda za telekomunikacije u čijoj bi nadležnosti bio
cjelokupan posao provođenja zakona, uz ostalo dodjela koncesija,
te cjenik telekomunikacijskih usluga. Škegro najavljuje i
osnivanje takvih nezavisnih regulatora i na drugim područjima,
primjerice energetici.
Zavod bi, po prijedlogu, djelovao kao državna upravna
organizacija. No, upravo je to izazvalo niz upita članova Vlade oko
osnivača, imenovanja čelnika, otvorenog prostora za diskrecione
odluke i sl. Te bi se dileme, kako je istaknuto, trebale razjasniti
i prije upućivanja samog prijedloga u saborsku proceduru.
Sukladno prošlotjednoj saborskoj raspravi, Vlada je za treće
čitanje pripremila izmjene Zakona o Državnom sudbenom vijeću
(DSV). Tim izmjenama Vlada odustaje od svog prvotnog prijedloga
prema kojemu je do razrješenja članova DSV-a moglo doći prije
isteka njihova mandata i zbog teže povrede Ustava i zakona. Naime,
saborski su odbori zamijetili da bi takvo proširenje moglo izazvati
dvojbe kako odrediti što je to teža povreda Ustava i zakona.
Vlada je usvojila i primjedbe odbora vezane za predlaganje
kandidata za predsjednika Vrhovnog suda i državnog odvjetnika, te
predlaže da njih imenuje Županijski dom.
Predloženim izmjenama, pred Predsjednikom Republike prisegu bi
polagali samo najviši pravosudni dužnosnici, odnosno predsjednik
Vrhovnog suda i državni odvjetnik. Uvodi se i novi institut
sudačkih vijeća, koji bi, uz predsjednika suda, davali svoje
mišljenje o kandidatima za sudačke dužnosti.
(Hina) db/bn ds