ZAGREB, 1. travnja (Hina) - Hrvatska je izuzetno atraktivna ulagačima, a Hrvatske telekomunikacije (HT) su vrlo dobro razvijena tvrtka u koju je dosta uloženo. Sa sigurnošću se može reći da će za dionice HT-a biti dosta
zainteresiranih strateških ulagača. Do kraja godine strateškim će se partnerima ponuditi 25 posto dionica HT-a, koje - u gruboj računici, vrijede između 600 milijuna i milijardu američkih dolara. Rekao je to na današnjem prvom predstavljanju plana privatizacije HT-a Michael Phair, voditelj stručnjaka investicijske banke Dresdner Kleinwort Benson, koju je hrvatska Vlada imenovala financijskim savjetnikom u tijeku privatizacije HT-a.
ZAGREB, 1. travnja (Hina) - Hrvatska je izuzetno atraktivna
ulagačima, a Hrvatske telekomunikacije (HT) su vrlo dobro
razvijena tvrtka u koju je dosta uloženo. Sa sigurnošću se može reći
da će za dionice HT-a biti dosta zainteresiranih strateških
ulagača. Do kraja godine strateškim će se partnerima ponuditi 25
posto dionica HT-a, koje - u gruboj računici, vrijede između 600
milijuna i milijardu američkih dolara. Rekao je to na današnjem
prvom predstavljanju plana privatizacije HT-a Michael Phair,
voditelj stručnjaka investicijske banke Dresdner Kleinwort
Benson, koju je hrvatska Vlada imenovala financijskim savjetnikom
u tijeku privatizacije HT-a.#L#
HPT, koji se od 1. siječnja ove godine, podijelio na dvije tvrtke -
Hrvatsku poštu i Hrvatske telekomunikacije, poslovnu je 1998.
završio s neto dobiti od 371 milijun kuna. Riječ je o nerevidiranom
iznosu, budući da je postupak revizije u tijeku, ali je poznato da
su telekomunikacije pokrivale i gubitke pošta, odgovorio je na upit
predsjednik Uprave HT-a Ivica Mudrinić.
Napominjući kako su tek počeli prikupljati informacije te da je
osnovana stručna ekipa savjetnika, Phair je pojasnio da će nakon
toga Vladi savjetovati rokove i strukturu obavljanja poslova,
nakon čega bi Sabor trebao to prihvatiti, kao i zakonski okvir
provođenja privatizacije.
Phair - koji je sudjelovao u privatizacijama telekoma u Mađarskoj,
Češkoj, Belgiji, Litvi, Slovačkoj, Kubi, Brazilu i drugim državama
- procijenio je da je situacija u Hrvatskoj slična situaciji koja je
bila pri privatizaciji austrijskog telekoma. Na upit koliko država
u susjedstvu planira krenuti s privatizacijom dijela telekoma u
istom vremenu kada i Hrvatska, Phair je rekao kako je riječ o šest
projekata privatizacija - u Bugarskoj, Poljskoj, Slovačkoj,
Rusiji, Makedoniji i Moldaviji. Međutim, planovi su jedno, a
provedba drugo tako da će tek manji dio tih država do kraja godine to
i obaviti. Tvrdi i da to neće utjecati na kvalitetu privatizacije
HT-a.
Na upit hoće li doći do promjena iznosa temeljnoga kapitala HT-a,
Mudrinić je rekao da je točno da postoji raskorak između sadašnjeg
temeljnog kapitala i tržišne vrijednosti HT-a. Rano je još govoriti
o konkretnim promjenama, to će se znati nakon dobivanja i
razmatranja svih informacija i planova, rečeno je.
Predsjednik Povjerenstva za privatizaciju HT-a Ivan Mijatović je
napomenuo da je cilj privatizacije nalaženje strateškog partnera
uz očuvanje strateškog nacionalnog interesa. Tako se u prvoj fazi
planira prodaja 25 posto strateškom partneru, dodjela dionica
hrvatskim braniteljima, prodaja zaposlenima i bivšim zaposlenima
bivšeg HPT-a - sada HT-a i HP-a, uz pogodnosti. Tijekom 2000.
dionice HT-a bi trebale biti uvrštene u redovitu kotaciju na
Zagrebačku burzu i jednu stranu burzu, rekao je Mijatović.
Najavljeno je održavanje redovitih konferencija za novinare, a
zainteresirani sve informacije mogu dobiti na besplatni telefon
0800 200000.
(Hina) db db