VIJEĆE EUROPE PRIHVATILO DOKUMENTE MONITORING ODBORA ZA HRVATSKU

STRASBOURG, 29. travnja (Hina) - Parlamentarna skupština Vijeća Europe jednoglasno je prihvatila u četvrtak u Strasbourgu izvješće monitoring odbora za Hrvatsku te rezoluciju i preporuku ministarskom odboru kojima se pozdravlja napredak koji je Hrvatska postigla u poštivanju svojih obveza.#L# Istodobno, od Hrvatske se traži da ostvari daljnji napredak u poštivanju obveza u oblasti reforme izbornog zakona, lokalne autonomije, pravosudnog sustava, ustavne zaštite manjina i slobodi medija. Parlamentarna skupština pozdravlja ostvaren napredak Hrvatske u poštivanju svojih obveza, od prijema u Vijeće Europe u studenom 1996. godine osobito kada je riječ o ratifikaciji konvencija Vijeća Europe. Pozdravlja se i suradnja Hrvatske sa stručnjacima VE na pripremi i izradi zakona, kao i suradnja između hrvatskog Ustavnog suda i venecijanske komisije, te suradnja hrvatske sa haškim sudom. Svjesna činjenice da je Hrvatska još uvijek suočena sa teškim posljedicama rata, Parlamentarna skupština izrazila je i zadovoljstvo ostvarenim napretkom u primjeni Daytonskih i Erdutskog sporazuma. Osvrćući se na pitanje povratka izbjeglica i prognanika u svoje domove, skupština predlaže u danas prihvaćenim dokumentima niz mjera koje bi hrvatske vlasti trebale uvažiti u zakonima i propisima o državljanstvu, u vezi sa priznavanjem dokumenata izdatim na područjima što su bila pod zaštitom UN-a, zatim u postupcima amnestije i u programima pomirbe. Parlamentarna skupština preporučila je Odboru ministara Vijeća Europe da pozove zemlje članice na povećanje pomoći za razminiravanje, kao i za obnovu i razvoj hrvatskih krajeva pogođenih ratom. U posebnoj točki dnevnog reda Parlamentarna skupština je poslije usvajanja izvješća monitoring odbora s rezolucijom i preporukama inače raspravila i izvješće o povratku izbjeglih i prognanih osoba u svoje domove u Hrvatskoj. To posebno izvješće pripremila je komisija Vijeća Europe za migracije i izbjeglice. U vezi s još neispunjenim obvezama Hrvatske kao zemlje članice Vijeća Europe, skupština je u sporazumu sa hrvatskim izaslanstvom utvrdila i rokove za njihovo ispunjenje. U sastavu hrvatskog izaslanstva na ovom zasjedanju i dalje nisu bili nazočni predstavnici oporbe. Reformu izbornog zakona trebalo bi ostvariti prije izbora, predviđenih za kraj ove ili početak iduće godine, a temeljem sporazuma između vladajuće stranke i stranaka oporbe. U vezi s reformom izbornog zakona parlamentarna skupština se poziva na preporuke međunarodnih organizacija posebno one koje se odnose na izmjenu posebnih prava o zastupljenosti hrvatske dijaspore. (Ocjena je da je sa 12 rezerviranih mjesta hrvatska dijaspora "prezastupljena".) Za prihvaćanje novih propisa o lokalnoj samoupravi, koji bi se trebali uskladiti sa Europskom poveljom o lokalnoj autonomiji, predviđen je rok "najkasnije do listopada 1999". Do kraja travnja ove godine očekuje se da će Hrvatska poboljšati propise u vezi sa djelovanjem pravosudnog sustava, kao i promjene Zakona o državnom sudbenom vijeću. Do kraja listopada 1999. godine, Hrvatska bi trebala prihvatiti i ustavni zakon kojim se revidiraju suspendirane odredbe zakona iz 1991. godine o ljudskim pravima te pravima i slobodama nacionalnih i etničkih zajednica i manjina, kako bi se ti propisi uskladiti s preporukama Venecijanske komisije Vijeća Europe. U vezi s medijskim slobodama, Parlamentarna skupština preporučuje Hrvatskoj da ponovo razmotri odluku o neprivatizaciji trećeg programa Hrvatske radio-televizije. Ukazuje se i na potrebu ukidanja monopola u distribuciji tiska. Hrvatske vlasti "bi trebale izbjegavati primjenu propisa o uvredi i kleveti radi pritiska na novinare", dodaje se. U zaključnoj odredbi svoje rezolucije Parlamentarna skupština zaključuje da se monitoring za Hrvatsku nastavi, odnosno da će novo izvješće o ispunjavanju obveza Hrvatske razmotriti "najkasnije u travnju 2000. godine". (Hina) mbo sb