NJ 26.4. FR-LJUDSKA PRAVA

NJEMAČKA FRANKFURTER RUNDSCHAU 26. IV. 1999. Tiha borba za ljudska prava "Kosovski rat prevladava i slavlje 50. rođendana Vijeća Europe na današnji dan u Strasbourgu. Sukob pred kojim je najstarija nadnacionalna organizacija u Europi nemoćna, paradoksalno osvjetljava sve veće značenje saveza država koji je uglavnom u sjeni EU-a, OESS-a ili NATO-a. Strasbourg bi se po shvaćanju glavnog tajnika Daniela Tarschysa morao ponajprije u Europi brinuti za 'demokratsku stabilnost' kako bi se čuvanjem građanskih prava suprotstavljao diskriminaciji i tlačenju - i tako spriječio sukobe. Iako Vijeće Europe broji 40 država članica kojima se u utorak pridružuje Gruzija, ne obuhvaća cijeli kontinent: ući mogu samo oni koji priznaju konvenciju o ljudskim pravima i time se obvezuju na demokratsku pravnu državu. Miloševićeva Jugoslavija i Bjelorusija autokrata Lukašenka morale su ostati vani, kao i krhka tvorevina Bosna i Hercegovina. Do pada željeznoga zastora Vijeće Europe, utemeljeno 1949. u Londonu, bilo je na glasu kao raspravljački klub zapadnih demokrata. Početkom procesa reforme u tadašnjem sovjetskom području nastupio je val pristupa srednjih i istočnih europskih zemalja za koje pripadnost Vijeću Europe predstavlja 'demokratsku potvrdu'. Od tada je pogled Strasbourga usmjeren na Istok, kako bi tamo donio demokratsku pravnu državu. Ministarski odbor kao najviši gremij, glavno tajništvo, kao i parlamentarna skupština sa svojih jedva 300 zastupnika pri tomu slijedi dvostruku strategiju - javnog pritiska i diplomatskih pregovora. Težište je na tihoj diplomaciji koju prate višestruki programi pomoći u stvaranju zakonodavstva, izbornoga prava, pravosuđa, regionalne samouprave i u borbi protiv rasizma i neprijateljstva prema strancima. Središnju ulogu ima sud za ljudska prava: suci svojim presudama sve više i u istočnoj Europi postavljaju državnopravne standarde. Uz pomoć 170 konvencija, Vijeće Europe osim toga određuje norme na područjima poput kaznenog i civilnog prava, obrazovanja i kulture, ekologije, manjinskih jezika ili socijalne politike. U međuvremenu je parlament pojačao i javna razilaženja s pojedinim vladama. Kritizirao je Hrvatsku zbog kršenja slobode tiska i nametanja oporbi, zatražio od Rusije i Ukrajine da ukinu smrtnu kaznu i zbog procesa kurdskom vođi Ocalanu glede smrtne kazne uputio i Turskoj oštre riječi. Više autoriteta u javnosti Vijeće Europe, podmireno godišnjim proračunom od samo 300 milijuna maraka, očekuje od imenovanja povjerenika za ljudska prava. Službeno još nema kandidata, ali za izbore u ljetu nadmetat će se finska ministrica vanjskih poslova Tarja Halonen i Švicarka Gret Haller, sadašnja dužnosnica za ljudska prava u Bosni" - piše Karl-Otto Sattler.