ZAGREB, 26. travnja (Hina) - "Demografski razvitak Zagreba" i "Koncepcija prostornog plana Grada Zagreba" dokumenti su o kojima će na sjednici koja počinje sutra raspravljati Skupština grada Zagreba. Dokumente je izradio Gradski zavod
za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, a nedavno ih je na gradskim tijelima predstavio pročelnik Zavoda Slavko Dakić ocjenjujući da "Zagreb ne treba biti veliki da bi bio važan". Cilj je dokumenta "Demografski razvitak Zagreba", stvoriti uvjete za usporavanje rasta glavnoga hrvatskoga grada, dok se u drugom dokumentu - "Koncepciji prostornoga plana Grada Zagreba" predlažu modaliteti za ravnomjerniji razvitak. Umjesto širenja planira se reurbanizacija odnosno dovršavanje, zaštita i urbana obnova gradskog prostora, kao i odvajanje stambenih od gospodarskih zona.
ZAGREB, 26. travnja (Hina) - "Demografski razvitak Zagreba" i
"Koncepcija prostornog plana Grada Zagreba" dokumenti su o kojima
će na sjednici koja počinje sutra raspravljati Skupština grada
Zagreba. Dokumente je izradio Gradski zavod za planiranje razvoja
grada i zaštitu okoliša, a nedavno ih je na gradskim tijelima
predstavio pročelnik Zavoda Slavko Dakić ocjenjujući da "Zagreb ne
treba biti veliki da bi bio važan".
Cilj je dokumenta "Demografski razvitak Zagreba", stvoriti uvjete
za usporavanje rasta glavnoga hrvatskoga grada, dok se u drugom
dokumentu - "Koncepciji prostornoga plana Grada Zagreba" predlažu
modaliteti za ravnomjerniji razvitak. Umjesto širenja planira se
reurbanizacija odnosno dovršavanje, zaštita i urbana obnova
gradskog prostora, kao i odvajanje stambenih od gospodarskih
zona.#L#
Po podacima iz dokumenta o "Demografskom razvitku Zagreba" u
Zagrebu danas živi petina hrvatskog stanovništva. U njemu se stvara
oko 30 posto brutto domaćeg proizvoda i zapošljava četvrtina
djelatnog stanovništva.
"Zagreb, ističe Dakić, neće odustati od svoje industrije, ali
razdoblje tradicionalne industrijalizacije kao procesa masovnog
zapošljavanja definitivno je iza nas". Navodi da je u prošlosti i to
bio jedan od razloga pojačanog "pritiska" na Zagreb. Posljedica
toga su kako ističe i "lomovi" u prostoru, odnosno nelegalno
sagrađena naselja s vrlo niskom razinom komunalne i druge
opremeljenosti. U većini tih naselja nerazvijene su,
kanalizacijska, plinska i ostale komunalne infrastrukturne
mreže.
I u Strategiji prostornog uređenja RH koja je u saborskoj
proceduri, jedan od temeljnih postulata je rasterećenje velikih
gradova, među kojima i Zagreba. To bi se postiglo razvijanjem
manjih gradskih središta i naselja u njihovom okruženju.
Zbog revitalizacije pojedinih naselja u "zagrebačkom prstenu", od
kojih neka bilježe depopulacijske procese, dokumentima se predlaže
uspostaviti suradnju sa Zagrebačkom županijom putem Zajedničkog
vijeća Zagreba i Zagrebačke županije. Glavni posao Vijeća bio bi
dogovor o suradnji vezanoj za urbanističku regulativu, komunalne
sustave, stanogradnju, osnovanje zajeničkih interesnih radnih
zona te gradnju ili premještanje nekih prosvjetnih, zdravstvenih,
rekreativnih i drugih sadržaja na gradska središta u Zagrebačkoj
županiji - Samobor, Zaprešić, Velika Gorica, Dugo Selo.
Širi zagrebački prostor, koji obuhvaća grad Zagreb i Zagrebačku
županiju, prema popisu stanovništva iz 1991. imao je oko milijun
stanovnika, 1997. - 1,24 milijuna.
Regionalni ured Zagreb još uvijek skrbi o 21.177 prognanika, a
njihov stvarni broj još je i veći i teže ga je procijeniti. U
Zagrebu, kao sveučilišnom gradu, svake godine boravi i oko 30.000
učenika i studenata, koji se ubrajaju u tzv. prisutno stanovništvo,
koje u duljem ili kraćem razdoblju privremeno živi u Zagrebu.
(Hina) bdj sšh