NJ 17. IV. SZ:SPALJENA ZEMLJA

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 17. IV. 1999. Raznesena bačva baruta "Jugoslavenska država oduvijek je zahtijevala objašnjenja. U početku je tvorevina, koju je Tito osnovao nakon Drugoga svjetskog rata, nazivana 'multinacionalnom državom'. A danas? Bačva baruta eksplodirala je, multinacionalna država raspala se - zasad - na pet odvojenih država. Jugoslavija je postala 'bivša Jugoslavija' odnosno 'krnja Jugoslavija', sačinjena od dviju preostalih republika - Srbije i Crne Gore. Kao posljedica etničkih sukoba ostala je na čitavom tom području spaljena zemlja. Stotine tisuća ljudi izgubile su svoju domovinu. Ciljana politika protjerivanja rezultirala je u pojedinim državama etničkom homogenizacijom ili separacijom. Početkom devedesetih godina tada još ujedinjena Jugoslavija imala je 23,7 milijuna stanovnika - podijeljenih na više od desetak raznih etničkih skupina. Na popisu stanovništva četvrtina stanovnika (8,1 milijuna) izjasnila se kao Srbi, 4,4 milijuna kao Hrvati, a dva milijuna kao Muslimani, koji su po ustavu bili priznati kao nacionalnost. Tome je valjalo dodati i 1,7 milijuna Slovenaca, 1,7 milijuna Albanaca, 1,3 milijuna Makedonaca, 600 tisuća Crnogoraca i dobrih 400 tisuća Mađara. 1,2 milijuna ljudi izjašnjavalo se jednostavno kao 'Jugoslaveni', a ostatak je otpadao na manje etničke skupine poput Roma, Turaka, Slovaka, Rumunja, Talijana i Nijemaca (8700). Titovo načelo vladavine bilo je utemeljeno na ravnoteži etničkih skupina, što se u praksi svodilo na suzbijanje srpske prevlasti. Taj je model uništio velikosrpski nacionalizam koji je potpirio Slobodan Milošević te koji se kasnije sudario s drugim probuđenim nacionalizmima. Slovenija je imala sreće. Doduše, tu je zemlju rat prvu opustošio u lipnju 1991., ali nakon deset dana sablast je uminula; Beograd je pustio Sloveniju jer je njezino stanovništvo bilo uglavnom etnički homogeno, odnosno Slovenci su činili 90 posto njezina stanovništva. Hrvatsku je rat pogodio punom silinom. U toj je zemlji živjelo 600 tisuća Srba - oko 12 posto stanovnštva - čiju je borbu podupirala Srbija. Nakon rata u Hrvatskoj je ostalo samo 120 tisuća Srba; ostali su protjerani iz područja u krajini i istočnoj Slavoniji, gdje su nekada živjeli. Bosna i Hercegovina sa svojih 4,4 milijuna stanovnika bila je prije rata nešto poput Jugoslavije u malom - mješavina naroda koju su činili Muslimani (43,7 posto), Srbi (31,3 posto) i Hrvati (17,3 posto). Tri i polgodišnji sukobi otjerali su do kraja 1995. u bijeg više od polovice stanovnika. Danas je zemlja pod međunarodnim nadzorom i podijeljena je na republiku srpsku i na federaciju Muslimana i Hrvata. Etničke skupine uglavnom žive odvojeno a priželjkivani povratak prognanika torpediraju nacionalisti svih triju strana. Makedonija je bila jedina jugoslavenska republika koja se bez rata uspjela odvojiti od središnje vlasti i ostvariti neovisnost. No, i ona krije u sebi materijal za etničke sukobe. Albanska manjina službeno čini četvrtinu - a po albanskim tvrdnjama čak do 40 posto - stanovništva Makedonije. Rezultat velikosrpskih snova je krnja Jugoslavija, smanjena na teritorijalnu jezgru Srbiju plus Crnu Goru. Rat za Kosovo ugrožava danas i opstanak te države. Naime, trećina tamošnjih 11,2 milijuna stanovnika pripada skupini etničke manjine. Težnje neovisnosti, prisutne u manjoj jugoslavenskoj republici Crnoj Gori, u kojoj živi 600 tisuća stanovnika, mogle bi biti ojačane. Muslimanska manjina na Sandžaku, dijelu Srbije, i 340 tisuća Mađara u sjevernoj srpskoj pokrajini Vojvodini, mogli bi također poput kosovskih Albanaca pokušati izići iz zajedničke države", napominje Peter Muench.