ZAGREB, 25. travnja (Hina) - Saborski zastupnici raspravljat će ovoga tjedna o Konačnom prijedlogu zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, koji je u drugom čitanju, a prvi će se put pred zastupnicima naći i Prijedlog
zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje.
ZAGREB, 25. travnja (Hina) - Saborski zastupnici raspravljat će
ovoga tjedna o Konačnom prijedlogu zakona o obveznim i dobrovoljnim
mirovinskim fondovima, koji je u drugom čitanju, a prvi će se put
pred zastupnicima naći i Prijedlog zakona o mirovinskim
osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju
individualne kapitalizirane štednje. #L#
Tim zakonima uređuje se sustav obveznog i dobrovoljnog mirovinskog
osiguranja, utemeljenog na individualnoj kapitaliziranoj štednji
(tzv. drugi i treći mirovinski stup), načela osnutka i poslovanja
fondova i mirovinskih društava koja će njima upravljati, osnutak
Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranje te Središnjeg
registra osiguranika. Drugi i treći stup mirovinske reforme trebao
bi se početi primjenjivati od 1. siječnja 2000.
U drugom stupu, tj. sustavu obvezne individualne kapitalizirane
štednje, novac će prikupljati, čuvati i ulagati mirovinski
fondovi, kojima će upravljati mirovinska društva. Osiguranicima
koji budu mogli izabrati članstvo u samo jednom fondu poslodavac će
sredstva uplaćivati na individualne račune svakog mjeseca,
istodobno s isplatama plaća i uplatama ostalih doprinosa.
Zasad je predviđeno da mlađi od 40 godina obvezno, a i oni između 40
i 50 godina koji se odluče sudjelovati u drugom stupu mirovinskog
osiguranja, uplaćuju 16,5 posto od ukupne stope doprinosa (21,5
posto) za mirovine sadašnjih umirovljenika, tj. u prvi mirovinski
stup (sustav generacijske solidarnosti), koji je uređen već
donosenim Zakonom o mirovinskom osiguranju. Preostalih pet posto
doprinosa poslodavac će na ime osiguranika uplaćivati na njegov
vlastiti račun. Slijedom toga, svi koji uđu u "dvostupno" obvezno
mirovinsko osiguranje u trenutku umirovljenja steći će pravo na
kombiniranu mirovinu iz prvog stupa i mirovinsku rentu.
Zakonodavac je na nekoliko primjera izračunao iznose očekivanih
mirovina iz drugog stupa prema pretpostavljenom kretanju plaća i
kamata te visini doprinosa. Tako bi, primjerice, osiguranik koji se
tek zaposlio i ima 19 godina, temeljem svoje bruto plaće od 5000
kuna, imao 2490 kuna mirovine iz drugog stupa, čemu treba dodati i
iznos iz prvog stupa.
Osoba s istom visinom bruto plaće, ali s 39 godina života, imala bi
816,77 kuna mirovine iz drugog stupa, a osiguranik sa 49 godina
života koji se želi uključiti u drugi stup mirovinskog sustava imao
bi mirovinu od 366,05 kuna. Zbog kratkog razdoblja uplaćivanja, on
bi veći dio svoje mirovine primao iz prvog stupa.
Minimalni temeljni kapital koji je zakonodavac predvidio za
osnutak obveznoga mirovinskog društva jest 40 milijuna kuna, a
morat će imati najmanje, prema najnovijem prijedlogu, sto tisuća
članova. Društvo će novac s individualnih računa ulagati na tržištu
kapitala, uz zadana investicijska ograničenja kako bi se smanjio
rizik. Društvu će za rad pripasti naknada za upravljanje te
mogućnost sudjelovanja u dobiti fonda.
U sustavu dobrovoljne individualne kapitalizirane štednje (tzv.
treći stup) osnovat će se dobrovoljni mirovinski fondovi u koje će
novac ulagati svaki građanin koji želi štedjeti za starost. Novac
će građani ili njihovi poslodavci uplaćivati na individualne
račune redovito ili povremeno, a zakonodavac je predvidio i
mogućnost da se novac ulaže u više fondova. I tim će fondovima
upravljati mirovinska društva.
Nakon ostvarenog prava na odlazak u mirovinu u skladu sa Zakonom o
mirovinskom osiguranju, svaki član obveznog i dobrovoljnog
mirovinskog fonda ima pravo prenijeti ukupni iznos svoje štednje u
odgovorajuće mirovinsko osiguravajuće društvo, koje će - na
temelju tog iznosa - odrediti doživotni mirovinski anuitet
(mirovinu).
(Hina) mt im