VLADA UTVRDILA ZAKONSKE PRIJEDLOGE O DRUGOM I TREĆEM STUPU MIROVINSKE REFORME

ZAGREB, 8. travnja (Hina) - Hrvatska je Vlada sa današnje sjednice u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Prijedlog zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje. Prvi put u Hrvatskoj se uvodi stvarno izdvajanje pojedinca za njegovu mirovinu i po prvi put čovjek može znati koliko će dobiti svoje mirovine, istaknuo je predsjednik Vlade Zlatko Mateša.#L# Mirovinski sustav drugog i trećeg stupa počeo bi se primjenjivati 1. siječnja 2000. godine. Novi mirovinski sustav obvezno bi se odnosio na sve mlađe od 40 godina, dok bi osobe između 40 i 50 godina starosti mogle birati između novog i starog sustava. Ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara objasnio je da se stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje ne bi mijenjala (21,5 posto) već bi se dijelila između prvog i drugog stupa. Tako bi se 16,5 posto bruto plaće izdvajalo za prvi stup generacijske solidarnosti i uplaćivalo Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), dok bi se pet posto plaće izdvajalo za drugi stup mirovinske reforme. Prema zakonskom prijedlogu o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, tih pet posto čuvalo bi se na osobnom računu svakog osiguranika u jednom od ovlaštenim mirovinskih fondova, a svaki će osiguranik moći izabrati samo članstvo u jednom fondu. Fondovima bi upravljala posebna mirovinska društva. Temeljni kapital obveznog mirovinskog društva bio bi 40 milijuna kuna (morao bi imati najmanje 80.000 članova), a dobrovoljnog najmanje 15 milijuna kuna (i najmanje 2.000 članova). Predloženi zakon predviđa osnivanje Središnjeg registra članova mirovinskih fondova koji će se brinuti o uplati doprinosa i članove obavještavati o stanju na njihovim računima. Nadzor pak nad radom društava i u drugom i u trećem stupnju obavljala bi Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja. Potpredsjednica Vlade Ljerka Mintas Hodak posebno je upozorila na važnost financijskog elementa, jer će tranzicijski trošak drugog stupa mirovinske reforme državu koštati oko 2,5 milijadi kuna. Time će se, objasnila je, nadoknaditi manjak HZMO do kojeg će doći zbog smanjenja uplate za pet posto doprinosa. "Uspjeh reforme u drugom stupu uvelike će se odnositi na to koliko ćemo se moći nositi s tim tranzicijskim troškom", istaknula je Mintas Hodak. Treća razina mirovinskog sustava je dobrovoljni sustav na temelju individualne kapitalizirane štednje u kojomu svaki pojedinac može, ako želi, dodatno štedjeti za starost. Prema predloženom zakonu, koji je upućen u prvo čitanje, za isplatu mirovina na temelju kapitalizirane štednje osnovala bi se mirovinska osiguravajuća društva koja bi morala imati temeljni kapital od pet milijuna kuna, a za svakih tisuću članova dodatnih milijun kuna. Predloženi drugi i treći stup mirovinske reforme ne bi mijenjali poziciju sadašnjih umirovljenika, podsjetio je premijer. Mateša pak posebno ističe važnost popratnih pojava mirovinske reforme, uz ostalo rast domaće štednje i rast tržišta vrijednosnih papira. U sklopu Vladina programa aktivnosti na rješenju problema nelikvidnosti Vlada je Saboru po hitnom postupku uputila izmjene i dopune Zakona o obrtu. Njima se propisuje obveza obrtnicima da prilikom upisa obavljanja ili prestanka obavljanja, kao i prilikom upisa ili prestanka obavljanja obrta u izdvojenom pogonu, priloži potvrdu o plaćenim poreznim obvezama kao i o podmirenju obveza po osnovu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ministar unutarnjih poslova Ivan Penić Vladu je izvijestio da su od 1. siječnja do 31. ožujka građani MUP-u predali 519 komada vatrenog oružja, 7.359 komada rasprskavajućeg oružja, 98.453 komada streljiva i 324,9 kilograma eksploziva. (Hina) bn ds