HR-GOSPODARSTVO-BILTENI-Makrogospodarstvo POSLOVNI PREGLED, BROJ 100 POSLOVNI PREGLEDbroj 10010. - 16. travnja 1999.SADRŽAJ:? VLADA PRIHVATILA PRIJEDLOG ENERGETSKE STRATEGIJE 2? PRIHVAĆENO IZVJEŠĆE O MEĐUNARODNOM POLOŽAJU HRVATSKE 3?
PODRŽANI PRIJEDLOZI ZAKONA ZA RACIONALIZACIJU DRŽAVNE UPRAVE 3? PRVA SJEDNICA VIJEĆA ZA POLJOPRIVREDNU POLITIKU 3? SASTANAK PREDSTAVNIKA AZTN-A I INVESTICIJSKIH FONDOVA 3? POJAČANA PROMOCIJA HRVATSKE TURISTIČKE PONUDE 4? EASN DOBIO CERTIFIKAT ISO-9001 4? DIONICE ĐURE ĐAKOVIĆA MONTAŽE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU 4? INA ĆE PONOVNO ZATRAŽITI POVEĆANJE CIJENA NAFTNIH DERIVATA 4? PREDSTAVLJENO NOVO ININO SINTETIČKO ULJE MILLENNIUM 4? NAJAVLJENE PROMJENE U KONCESIJSKOM UGOVORU ZA "ISTARSKI IPSILON" 5? MANJI RAD HRVATSKIH ŽELJEZNICA U VELJAČI 5? HRVATSKE VODE ULAŽU 260 MILIJUNA KUNA U DALMATINSKE SLIVOVE 5? MEĐUNARODNI NATJEČAJ ZA PROJEKT SANACIJE JAKUŠEVCA 6? SPAČVA ZAPOČINJE PROIZVODNJU PROZORA 6? POČINJE ISPLATA KOOPERANTIMA TVORNICE ŠEĆERA VIROVITICA 6
POSLOVNI PREGLED
broj 100
10. - 16. travnja 1999.
SADRŽAJ:
? VLADA PRIHVATILA PRIJEDLOG ENERGETSKE STRATEGIJE 2
? PRIHVAĆENO IZVJEŠĆE O MEĐUNARODNOM POLOŽAJU HRVATSKE 3
? PODRŽANI PRIJEDLOZI ZAKONA ZA RACIONALIZACIJU DRŽAVNE UPRAVE 3
? PRVA SJEDNICA VIJEĆA ZA POLJOPRIVREDNU POLITIKU 3
? SASTANAK PREDSTAVNIKA AZTN-A I INVESTICIJSKIH FONDOVA 3
? POJAČANA PROMOCIJA HRVATSKE TURISTIČKE PONUDE 4
? EASN DOBIO CERTIFIKAT ISO-9001 4
? DIONICE ĐURE ĐAKOVIĆA MONTAŽE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU 4
? INA ĆE PONOVNO ZATRAŽITI POVEĆANJE CIJENA NAFTNIH DERIVATA 4
? PREDSTAVLJENO NOVO ININO SINTETIČKO ULJE MILLENNIUM 4
? NAJAVLJENE PROMJENE U KONCESIJSKOM UGOVORU ZA "ISTARSKI IPSILON"
5
? MANJI RAD HRVATSKIH ŽELJEZNICA U VELJAČI 5
? HRVATSKE VODE ULAŽU 260 MILIJUNA KUNA U DALMATINSKE SLIVOVE 5
? MEĐUNARODNI NATJEČAJ ZA PROJEKT SANACIJE JAKUŠEVCA 6
? SPAČVA ZAPOČINJE PROIZVODNJU PROZORA 6
? POČINJE ISPLATA KOOPERANTIMA TVORNICE ŠEĆERA VIROVITICA 6
? DIONIČARI ZAGREBAČKE PIVOVARE O RASPODIJELI DOBITI 6
? PROMJENE U SASTAVU UPRAVE PLIVE 6
? PLIVA KUPILA BRITANSKU TVRTKU MIXIS GENETICS LTD. 7
? KOESTLIN LANI OSTVARIO DOBIT 7
? ITAL-ICE POVEĆAVA PROIZVODNJU 7
? KRAJEM TRAVNJA ODLUKA O PRODAJI UDJELA HFP-A U MARDEŠIĆU 7
? NOVI NADZORNI ODBOR MEĐIMURSKE TRIKOTAŽE ČAKOVEC 8
? PBZ PODRŽALA RESTRUKTURIRANJE ELANA 8
? U MARINI PUNAT VRLO DOBRA POPUNJENOST VEZOVA 8
? POLARIS PREDSTAVIO NOVI PROIZVOD 8
? REKORDNO POSLOVANJE BBDO-A 8
? RAZGOVORI S PREDSTAVNICIMA MMF-A I SVJETSKE BANKE 9
? PORGES I GREGR O HRVATSKO-ČEŠKOJ GOSPODARSKOJ SURADNJI 9
? HUP I ČEŠKA KONFEDERACIJA INDUSTRIJE POTPISALE SPORAZUM 9
? OBRTNICI IMENOVALI PREDSJEDNIKE CEHOVA, ODBORA I POVJERENSTAVA
10
? POTREBNO UNAPRIJEDITI VOĆARSTVO I POVRTLARSTVO 10
? UDRUGA "KRUPAN LIST" NOVI ČLAN GIU HRVATSKE DUHANSKE INDUSTRIJE
10
? SSSH I HUP TRAŽE RASPRAVU O GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM STANJU 10
? HUS O PRIVATIZACIJI INE I CROATIA OSIGURANJA 10
? POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR ZA INU 11
? UPRAVA I JEDAN SINDIKAT HŽ SKLOPILI SPORAZUM O PLAĆAMA 11
? ZATVORENA HRVATSKA GOSPODARSKA IZLOŽBA U PRAGU 11
? U SPLITU OTVOREN SAJAM TURIZMA 11
? HRVATSKA VINA OSVOJILA DEST MEDALJA U PORTUGALU 12
? AUTOCENTRU ZUBAK - POSEBNO PRIZNANJE ZAGREBAČKOG VELESAJMA 12
? UNUTARNJI DUG KRAJEM VELJAČE 15,6 MILIJARDE KUNA 12
? MANJAK U DRŽAVNOM PRORAČUNU 441 MILIJUN KUNA 12
? PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA SIJEČANJ 2.946 KUNA 12
? TIJEKOM VELJAČE 1,31 MILIJUN ZAPOSLENIH 12
? CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA PALE 0,6 POSTO
13
? U OŽUJKU CIJENE NA MALO PORASLE 0,4 POSTO 13
? TROŠKOVI ŽIVOTA U OŽUJKU VEĆI ZA 0,5 POSTO 13
? U HRVATSKOJ BORAVILO 178.707 TURISTA 13
? HNB: GOSPODARSKE AKTIVNOSTI USPORENE 13
? SPLITSKA BANKA DOBILA SAVJETNIKA ZA PRIVATIZACIJU 14
? DOBIT RIJEČKE BANKE 87,8 MILIJUNA KUNA 14
? OTVORENA POSLOVNICA TRGOVAČKE BANKE U RIJECI 14
? TRI POSLOVNICE PARTNER BANKE OD ČETVRTKA NA JEDNOJ ADRESI 14
? UPRAVNI ODBOR PODRAVSKE BANKE O UPOTREBI DOBITI 15
? LLOYD'S PROMIJENIO ODLUKU O RATNOM RIZIKU U JADRANU 15
? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 15
? VIJESTI IZ SVIJETA 16
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH
INSTITUCIJA
VLADA PRIHVATILA PRIJEDLOG ENERGETSKE STRATEGIJE
Hrvatska je Vlada na ovotjednoj redovitoj sjednici, između
ostaloga:
- prihvatila Prijedlog strategije energetskog razvitka RH do
2010., s vizijom razvitka do 2030. Prijedlog, koji se
upućuje Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora, izradilo je
Ministarstvo gospodarstva RH, a temeljem
istraživanja dugog 3,5 godine više od 300 znanstvenika iz
Energetskog instituta "Hrvoje Požar" i dvadesetak
drugih hrvatskih znanstvenih i stručnih institucija. Predložena
strategija dio je ukupne strategije gospodarskog
razvitka RH, te istodobno priprema energetskog sektora za
učinkovito uključivanje u Europsku uniju. Sukladno
tomu, osnovni ciljevi energetskog razvitka su kvalitetna i sigurna
opskrba potrošača, povećanje energetske
učinkovitosti, diverzifikacija energenata i izvora, uporaba
obnovljivih izvora, realne cijene energije i razvitak
energetskog tržišta i poduzetništva te zaštita okoliša.
Strategijom energetskog razvitka razrađeni su ciljevi, zadaci
i programi te je u zakonodavnom okviru obrađeno razdoblje do 2010.,
a za razdoblje do 2030. dana je vizija sa
sličnim odrednicama, ali s većom fleksibilnošću. Prijedlogom
energetskog razvitka predviđa se da se
infrastruktura za prijenos, tj. transport i distribuciju energije
u umreženim sustavima (prirodni plin, električna i
toplinska energija) regulira kao javna usluga;
- na zahtjev državne naftne kompanije INA, donijela odluku da je
izgradnja Sabirnog transportnog sustava plinsko-
kondenzatnog polja Gola-Duboka na području koprivničko-
križevačke županije, u općinama Gola, Molve,
Novigrad Podravski i Virje, u interesu RH. Objekti sabirno-
transportnog sustava bit će smješteni na
poljoprivrednom i šumskom zemljištu koje je dijelom u vlasništvu
privatnih osoba, a dijelom države. INA, kao
predlagatelj tog zahtjeva, smatra da je pridobivanje novih
količina prirodnog plina od 500.000 prostornih metara i
65.000 metara kondenzata dnevno od većeg interesa za RH nego
interes dosadašnjih vlasnika zemljišta. S
obzirom da zbog neusklađenosti stanja u katastru, zemljišnim
knjigama i stvarnog stanja, te zbog nedostupnosti
vlasnika, INA nije uspjela riješiti imovinsko-pravne odnose,
ispunjeni su uvjeti za primjenu Zakon o izvlaštenju.
Zemljišta na kojima će biti ukopani cjevovodi, nakon ukopavanja i
uređenja moći će dosadašnji vlasnici ponovno
koristiti za poljoprivrednu obradu i proizvodnju. INA je za cijeli
projekt već dobila lokacijsku i građevinsku
dozvolu, a na Plan izvlaštenja, koji je bio izložen na javni uvid, u
pojedinim općinama nije bilo nikakvih
primjedbi ni mišljenja;
- dala suglasnost i jamstvo za zaduženje grada Splita kod Hypo Alpe
Adria banke u iznosu od približno 70 milijuna
kuna. Zajam će se koristiti za realizaciju izgradnje kapitalnih
objekata na području grada Splita, i to za dovršenje
programa uređenja platoa Žnjan s pristupnim prometnicama. Rok
otplate zajma trebao bi biti 12 godina, uz dvije
godine počeka i kamatnu stopu od 6,5 posto na godinu, i
- prihvatila ponudu Vlade Republike Koreje o zajmu za modernizaciju
opreme u luci Rijeka. Riječ je o zajmu
korejskog Fonda gospodarskog razvitka i suradnje (EDCF), u iznosu
od 34,54 milijuna USD. Rok otplate je 25
godina, uključujući poček od sedam godina, uz kamatnu stopu od 3,5
posto na godinu. Ministarstvo vanjskih
poslova RH uputit će korejskoj Vladi pismo o prihvaćanju ponude za
zajam. Vlada je zadužila Lučku upravu
Rijeka da pristupi zaključivanju ugovora o financiranju te ugovora
o isporuci i instalaciji opreme s Fondom
gospodarskog razvitka i suradnje, vodeći računa da se potpisivanje
ugovora uvjetuje jamstvom skretanja tereta s
Dalekog istoka prema srednjoj Europi preko luke Rijeka.
PRIHVAĆENO IZVJEŠĆE O MEĐUNARODNOM POLOŽAJU HRVATSKE
U četvrtak je na zatvorenom dijelu sjednice Vlada RH, između
ostaloga, prihvatila izvješće o aktualnoj vanjskopolitičkoj
situaciji i međunarodnom položaju Hrvatske u vezi s napadom NATO
snaga na vojne ciljeve u SRJ, priopćio je vladin Ured za odnose s
javnošću. Vlada je, ističe se, odlučila predložiti Hrvatskom
državnom saboru izmjene odluka o plaći državnih dužnosnika.
Uvažavajući teške gospodarske i socijalne prilike u državi, Vlada
drži kako je nužno sniziti plaće državnih dužnosnika za 20 posto.
Vlada je odobrila i državno jamstvo Hrvatskoj banci za obnovu i
razvitak za kredit iz Programa za pripremu turističke sezone 1999.
hotelsko-turističkim društvima Liburnia Riviera hoteli d.d. iz
Opatije i Arenaturist d.d. iz Pule.
PODRŽANI PRIJEDLOZI ZAKONA ZA RACIONALIZACIJU DRŽAVNE UPRAVE
Vlada RH u utorak je na zatvorenoj sjednici, prihvatila prijedloge
Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih
ravnateljstava i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu
državne uprave s konačnim prijedlozima zakona. Predsjednik
hrvatske Vlade Zlatko Mateša dan kasnije predstavio je Prijedlog
zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih
ravnateljstava, te izmjene Zakona o sustavu državne uprave što je
Vlada uputila Saboru. Po tim izmjenama Vlada bi imala četiri
potpredsjednika umjesto dosadašnjih pet. Objedinilo bi se
Ministarstvo privatizacije i Ministarstvo gospodarstva, te
Ministarstvo useljeništva s Ministarstvom razvitka i obnove.
Ministarstvo uprave postalo bi državna upravna organizacija.
Dakle, rekao je Mateša, broj ministarstava sa sadašnjih 20 smanjuje
se na 17, broj državnih upravnih organizacija sa deset na devet, a
broj vladinih ureda sa 14 na 11. Premijer Mateša je govorio i o
kadrovskoj rekonstrukciji Vlade. Rekao je da će potpredsjednici
Vlade biti dosadašnji potpredsjednici - Ljerka Mintas-Hodak,
Borislav Škegro, Jure Radić i Mate Granić. Za novog ministra
turizma premijer je Predsjedniku
Republike predložio Ivana Heraka, a za ministra pravosuđa
Zvonimira Šeparovića. Dosadašnji ministar pravosuđa Milan
Ramljak, koji je bio i potpredsjednik Vlade, dao je ostavku. Vladu,
kazao je Mateša, napušta ministar useljeništva Marijan Petrović,
koji je još u prosincu 1998. podnio zahtjev za odlazak u mirovinu.
Dosadašnji ministar turizma Sergej Morsan odlazi za veleposlanika
u SRJ. Ministar gospodarstva Nenad Porges ostaje na čelu
objedinjenog Ministarstva gospodarstva i privatizacije, dok će
dosadašnji ministar privatizacije Milan Kovač ostati u statusu
ministra i bit će zadužen za implementaciju Daytonskog i
Washingtonskog sporazuma, odnosno za suradnju Hrvatske s
Federacijom BiH, a posebno za provedbu Sporazuma o posebnim
odnosima Hrvatske i Federacije BiH. Premijer je najavio i rebalans
državnog proračuna, koji se očekuje do ljeta. U novonastalim
okolnostima vezanim za NATO akciju na SRJ, Mateša je kazao kako
hrvatsko gospodarstvo ima teškoća vezanih za investicije i dolazak
stranoga kapitala. S tim u vezi moramo redefinirati svoje strateške
gospodarske ciljeve kako bi očuvali gospodarsku stabilnost, rekao
je Mateša, dodajući da to znači da će se rebalansom smanjiti javna
potrošnja, odnosno odustati od nekih infrastrukturnih projekata.
Vlada neće ništa derogirati, plaće i mirovine se neće smanjivati i
bit će isplaćivane na vrijeme, rekao je premijer Mateša. Dodao je da
će Vlada predložiti Saboru da se plaće državnih dužnosnika smanje
20 posto. Na pitanje hoće li zbog pritiska javnosti dati ostavku,
Mateša je odgovorio da je ostavka normalna stvar u trenutku kad bi
mislio da ne može kvalitetno obavljati svoj posao. S obzirom da
trenutačno to nije tako, razloga za ostavku nemam, istaknuo je
hrvatski premijer.
PRVA SJEDNICA VIJEĆA ZA POLJOPRIVREDNU POLITIKU
Ostvarenje saborskih zaključaka o poljoprivredi, najavljene
izmjene Carinskog zakona, državni poticaji u poljoprivredi, bile
su teme ovotjedne, prve sjednice Vijeća za poljoprivrednu
politiku. Kako bi što uspješnije radilo, zaključeno je da Vijeće
treba proširiti novim članovima. Odluku o tome donijet će Vlada, po
svoj prilici već ovoga tjedna. Hrvatski je sabor u više navrata
raspravljao o poljoprivredi i donio sasvim konkretne zaključke.
Prilika da se u Saboru ponovno progovori o poljoprivredi bit će
skora izmjena Carinskog zakona. Posebno će se upozoriti na stvarne
učinke članka 54. toga zakona koji regulira uvoz radi izvoza.
Vijeće za poljoprivrednu politiku ustrojeno je prije dvije godine.
To je savjetodavno tijelo kojeg imenuje hrvatska Vlada. Do sada je
imalo pet članova, a po današnjem zaključku njihov bi se broj trebao
povećati na deset, uz ostale i predstavnicima carine i državnog
inspektorata.
SASTANAK PREDSTAVNIKA AZTN-A I INVESTICIJSKIH FONDOVA
U Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) ovoga je tjedna
održan sastanak na kojemu su predstavnici investicijskih fondova -
zatvorenih, otvorenih i privatizacijskih - upoznati s ulogom i
zadacima Agencije te svojim obvezama prema Agenciji, a sukladno
Zakonu o zaštiti tržišnoga natjecanja. Iz Agencije su priopćili da
je hitnom mjerom AZTN naložila poduzetniku Croatia osiguranju d.d.
iz Zagreba, da odustane od jednokratne naplate kredita u iznosu od
2,17milijuna kuna odobrenog poduzetniku Smoki-tradeu d.o.o. iz
Benkovca. Tim bi postupkom Smoki-trade bio doveden do stečaja i
isključen s tržišta, što bi ograničilo slobodno tržišno
natjecanje, a potrošači bi ostali bez jedine stanice za tehnički
pregled vozila na benkovačkom području. Agencija je utvrdila da je
odredbom članka 5. Ugovora - u dijelu u kojem je Croatia osiguranje
osigurala položaj isključivog osiguravatelja za obvezno
osiguranje od automobilske odgovornosti - spriječeno slobodno
tržišno natjecanje. Time je na bespravan način od druge ugovorne
strane traženo da na prostoru STP Benkovac prodaje isključivo
police osiguranja Croatia osiguranja. Dodjela i korištenje kredita
uvjetovana je prihvaćanjem uvjeta koji nemaju neposredne veze s
predmetom ugovora.
POJAČANA PROMOCIJA HRVATSKE TURISTIČKE PONUDE
Pojačanom promocijom hrvatske turističke ponude na inozemnim
tržištima nastoji se spriječiti otkazivanje aranžmana za
ovogodišnju turističku sezonu, koji su uvjetovani Kosovskom
krizom. Radi stvaranja prave slike u inozemnim medijima o Hrvatskoj
kao sigurnoj zemlji, u idućih će nekoliko dana u Hrvatsku stići
skupine inozemnih novinara. U organizaciji Hrvatske turističke
zajednice (HTZ) u četvrtak je došla skupina 12 izraelskih novinara,
među kojima će biti i urednik vanjskopolitičke rubrike izraelske
nacionalne televizije. Njihov posjet trajat će sedam dana, a
posjetit će Zagreb, Dubrovnik, Plitvička jezera, Split i Trogir.
Prvo ovogodišnje skupno studijsko putovanje stranih novinara u
organizaciji Glavnog ureda HTZ-a počinje u petak, 16. travnja, i
traje do 26. travnja. Radi se o itinereru pod naslovom "Agroturizam
i gastronomija", a novinari će upoznati istarsku i kvarnersku
regiju. Na tom će putovanju biti 41 novinar iz Velike Britanije,
Njemačke, Austrije, Italije, Češke, Mađarske i Finske, objavio je
HTZ. U Hrvatskoj borave i novinari finske nacionale televizije,
koji će od sutra snimati 30-minutnu emisiju o Dubrovniku.
2. HRVATSKE TVRTKE
EASN DOBIO CERTIFIKAT ISO-9001
Končar-Električni aparati srednjeg napona d.d. (EASN), jedno od
društava u sastavu Končar-Elektroindustrije, dobilo je prošloga
tjedna certifikat sustava kakvoće ISO-9001 od švicarske tvrtke
SGS. Certifikacijsku provjeru u EASN-u provela je ispostava te
švicarske tvrtke u Rijeci, SGS Adriatica d.d. S tvrtkom SGS
Adriatica to je Končarovo društvo sklopilo i ugovor o trogodišnjoj
suradnji. Tako će se jednom godišnje u EASN-u provoditi provjera
sustava kakvoće, a 2002. i recertifikacija. Kako su istaknuli u
EASN-u, cilj im je zadržati postojeću razinu kvalitete i povoditi
aktivnosti na njezinom unaprijeđenju. Ovogodišnji planovi te
tvrtke, koja se bavi proizvodnjom opreme za distribuciju i kontrolu
električne energije, uključuju 12-postotno povećanje
proizvodnje, ulaganja u visini od 1,5 milijuna kuna, zapošljavanje
novih djelatnika te uvođenje jednog novog proizvoda.
DIONICE ĐURE ĐAKOVIĆA MONTAŽE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU
Tvrtka Đuro Đaković-Montaža iz sastava holdinga Đuro Đaković (Đ.Đ)
i Varaždinsko tržište vrijednosnica (VTV) potpisali su u četvrtak
ugovor o uvrštenju dionica Đ.Đ. - Montaž u kotaciju Varaždinskog
tržišta vrijednosnica. Trgovanje dionicama započelo je u petak. U
kotaciju ulazi 253.186 redovnih dionica nominalne vrijednosti 100
DEM ili 371,9 kuna. Ukupna nominalna vrijednost dionica iznosi
94,15 milijuna kuna kuna. Pokrovitelj uvrštenja je brokerska kuća
Fima Vrijednosnice d.o.o. Montaža je prva među tvrtkama holdinga
Đuro Đaković, koja je svoje dionice plasirala na tržište kapitala,
a to će značiti vlasničko restrukturiranje društva i privlačenje
inozemnih strateških investitora. Strateški investitor omogućio
bi financiranje većih investicijskih zahvata u razvoj tvrtke te bi
pomogao društvu u širenju prodaje na inozemnom tržištu, smatraju u
Fimi. Unatoč teškoj situaciji na domaćem tržištu kapitala, po
riječima uprave VTV-a, uvrštenje dionica Montaže bi trebalo imati
pozitivan učinak na ostala društva sa sličnim stremljenjima.
Montaža zapošljava 850 stalno i 100 privremeno zaposlenih
djelatnika. Godišnja realizacija u Njemačkoj iznosi od 20 do 24
milijuna DEM, u Sloveniji 500.000 DEM, a u Hrvatskoj 30 milijuna
DEM. U Libanonu ima otvoreno predstavništvo za područje Bliskog
istoka.
INA ĆE PONOVNO ZATRAŽITI POVEĆANJE CIJENA NAFTNIH DERIVATA
Generalni direktor hrvatske naftne tvrtke INA Davor Štern
izvijestio je da je Ministarstvo gospodarstva odbilo Inin zahtjev
za povećanje cijena naftnih derivata. Štern je najavio da će INA,
nakon saborske rasprave o povećanju trošarina, ponovno zatražiti
povećanje cijena naftnih derivata. Štern je na tiskovnoj
konferenciji objavio da je INA u prošloj godini ostvarila neto
dobit od 116 milijuna kuna, prema godinu dana ranije ostvarenih 41
milijun kuna. INA je početkom travnja uputila zahtjev za povećanje
cijena od otprilike 7,5 posto, a Ministarstvo gospodarstva u utork
je taj zahtjev i formalno odbilo. Inin zahtjev za povećanje cijena,
Štern objašnjava "klizanjem" tečaja kune prema USD za otprilike 15
posto u posljednje vrijeme. Drugi je razlog povećanje cijena nafte
na svjetskom tržištu sa 9,5 USD po barelu početkom godine na
trenutačnih približno 14,5 USD. Generalni direktor INE ističe kako
INA radi po napucima vlasnika, a to je država koja može
administrativno ograničiti cijene derivata. Procjenjuje da će INA,
s nepromijenjenim cijenama naftnih derivata, a bez daljnjeg
pogoršanja tečaja dolara i bez povećanja cijena na svjetskom
tržištu, mjesečno gubiti pet milijuna USD, što je godišnje 60
milijuna USD. Na upit o mogućim efektima udara NATO snaga na SRJ,
posebice moguće lošije turističke sezone na Inin plan plasmana,
Štern je izrazio nadu da će se situacija ubrzo normalizirati. I u
slučaju slabije turističke sezone, Štern vjeruje da će posjet
individualnih turista, koji dolaze vlastitim automobilima, ostati
na prošlogodišnjoj razini pa ne očekuje veći pad prodaje naftnih
derivata. Kada se situacija normalizira i kada se normaliziraju
prilike u SRJ, Štern u budućnosti očekuje i porast prodaje, jer će
zbog uništenih rafinerija u SRJ postojati mogućnost prodaje
naftnih derivata na tom području. Dugoročno, jer rafinerije se dugo
obnavljaju, rafinerija u Sisku imat će središnju poziciju u ovom
dijelu Europe, kazao je Štern.
PREDSTAVLJENO NOVO ININO SINTETIČKO ULJE MILLENNIUM
Hrvatska naftna industrija INA, predstavila je u ponedjeljak, u
sklopu održavanja sajma automobila Zagreb Auto Show na Zagrebačkom
velesajmu, novo potpuno sintetično motorno ulje Millennium. Kako
ističu u toj tvrtki, proizvodnjom Millenniuma, od otprilike 50 tona
godišnje, osiguran je opstanak rafinerije Mlaka u Rijeci. Motorno
ulje Millennium namijenjeno je podmazivanju i zaštiti motora
osobnih vozila novije generacije u svim radnim uvjetima. Odgovara
najvišim postojećim zahtjevima kakvoće proizvođača motora i
motornih vozila. Kako je rečeno, Millenium ne djeluje na funkcije
katalizatora i manje ugrožava okoliš, maksimalno sprječava
trošenje sklopova motora bez obzira na način i uvjete vožnje pri
čemu uz nižu potrošnju ulja smanjuje i potrošnju goriva.
Preporučeno razdoblje njegove zamjene je 30.000 kilometara. Cijena
litre Milleniuma iznosi približno osamdeset kuna.
NAJAVLJENE PROMJENE U KONCESIJSKOM UGOVORU ZA "ISTARSKI IPSILON"
Ministar pomorstva, prometa i veza Željko Lužavec prošloga je
tjedna kod Tunela Učke razgovarao s predstavnicima Istarske
županije, istarskim saborskim zastupnicima, vodećim ljudima Bina-
Istre i nekim načelnicima i gradonačelnicima o uvjetima
koncesijskog ugovora i naplati cestarine na "Istarskom ipsilonu".
Ministar Lužavec je u izjavi nakon zatvorena sastanka potvrdio
vladino stajalište da se cestarina na "Istarskom ipsilonu" ne
naplaćuje barem na dijelu od Rogovića do Tunela Učke. Za to je
potrebno barem djelomično promijeniti koncesijski ugovor, rekao
je. No što će se i pod kojim uvjetima mijenjati ovisi o dogovoru s
koncesionarom, ali i stranim bankama koje su već osigurale veći dio
novca za dovršetak prve A faze od Rogovića do Vodnjana. Po
ministrovim riječima dogovor s koncesionarom ovisi i o troškovima
održavanja i mogućim prihodima od tunelarine i cestarine na prvoj B
dionici od Vodnjana do Dragonje. Na sastanku je zaključeno da se o
svemu ponovno razgovara za nešto više od mjesec dana, a do tada će
Vlada dobiti odgovor od koncesionara Bina-Istre. Inače,
predstavnici francuske tvrtke "Bouygues", izvođača radova na
"Istarskom ipsilonu", ovih su dana u Kanfanaru izvijestili o prvoj
fazi radova, koja bi trebala biti gotova do studenog ove godine.
Kako je istaknuto, početak zemljanih radova na dionicama od
Rogovića do Kanfanara i od Kanfanara do Vodnjana počeli su prije
godinu dana, a do danas je završeno 90 posto zemljanih radova, 60
posto objekata i 50 posto odvodnje, a grade se naplatne postaje na
dionici Medaki - Žminj. U tome poslu, uz 38 francuskih, sudjeluje i
208 hrvatskih djelatnika, koji ovisno o struci obavljaju poslove od
inženjera do vozača. Najavljeno je da će u početku svibnja početi
asfaltiranje na dionici od Vodnjana do Kanfanara. Cijela bi faza
1A, odnosna izgradnja dionice duge 43 kilometra, trebala biti
gotova u studenom ove godine
MANJI RAD HRVATSKIH ŽELJEZNICA U VELJAČI
Hrvatske željeznice (HŽ) u ovogodišnjoj veljači zabilježile su
otprilike 30 posto slabije radne rezultate nego u istom mjesecu
prošle godine. Uzrok je tome, navode u HŽ-u, smanjenje rada gotovo
svih lučkih kolodvora. Postotak udjela lučkih kolodvora u ukupnom
utovaru i istovaru vagona u veljači je iznosio je 25 posto, dok je u
veljači lani bio 35 posto.Većina lučkih kolodvora zabilježila je
smanjenje utovara i istovara za otprilike 35 posto, s iznimkom
kolodvora Sisak Caprag, gdje je utovar vagona povećan za 50 posto,
te kolodvora Zagreb-Žitnjak, koji je pri istovaru vagona
zabilježio 70 posto bolje rezultate. U ovogodišnjoj veljači
Hrvatske željeznice utovarile su 8120, a istovarile 7485 vagona.
Pritom je utovareno 309,35 tisuća tona robe ili 12,8 posto manje
nego u lanjskoj veljači, a istovareno 288,88 tisuća tona, 20 posto
manje. Porastao je tek prijevoz nafte i naftnih derivata, dok je kod
ostalih roba zabilježeno smanjenje i do 80 posto, primjerice kod
prijevoza drva. Prijevoz građevinskog materijala smanjen je 25
posto, žita i žitnih proizvoda za 50 posto, a umjetnih gnojiva 15
posto. Za ovogodišnji ožujak u HŽ-u očekuju 20 posto manje
prijevozne rezultate u odnosu na isti lanjski mjesec.
HRVATSKE VODE ULAŽU 260 MILIJUNA KUNA U DALMATINSKE SLIVOVE
Na vodnogospodarskom području (VGO) dalmatinskih slivova
Hrvatskih voda, koje se proteže od Gračaca na sjeverozapadu do
Konavala na jugoistoku, za poslove redovnog održavanja i
obnavljanja zaštitnih objekata na državnim i lokalnim vodama,
njihovu obnovu i razvitak te za zaštitu voda i mora od zagađivanja
ove se godine planira uložiti ukupno 260 milijuna kuna. Najviše od
toga, 160 milijuna kuna, uložit će se u obnovu i razvitak
vodoopskrbnih objekata na spomenutom području. Pritom je 27
milijuna kuna osigurano iz naknada za korištenu vodu, a 44 milijuna
kuna iz državnog proračuna. Iz kreditnih sredstava Hrvatske banke
za obnovu i razvitak (HBOR) i robnih kredita osiguran je preostali
iznos. Ta sredstva uložit će se u regionalne sustave, magistralne
cjevovode i druge objekte, uključujući zagorski i priobalni dio te
otoke. Osim toga, ulagat će se i u vodoopskrbu Omiške zagore, sustav
EKO Kaštelanskog zaljeva, osposobljavanje vodoopskrbnog sustava
na područjima oslobođenim u akcijama Bljesak i Oluja, dogradnju
regionalnog vodovoda između Smokvice i Brne, vodoopskrbu na
Pašmanu i Ugljanu te za studije i pripremu projekata sustava Omiš-
Brač-Hvar-Vis. Za poslove redovnog održavanja i obnavljanja
zaštitnih vodnogospodarskih objekata na dalmatinskom području
planira se utrošiti 55 milijuna kuna, od čega se iz vodnih naknada
očekuje prikupiti 33 milijuna kuna, a iz državnog proračuna dobiti
22 milijuna kuna. Od tih će se novaca na dalmatinskim slivovima
regulirati tok rijeke Jadro i bujica na području Solina, Splita,
Kaštela i Trogira. Ulagat će se i u reguliranje vodnog toka i
građevinskih radova u slivu Vrlike te u ojačanje nasipa Cetine.
Slijedi i sanacija obale Neretve te izrada tehničke dokumentacije
za melioracijsko uređenje Rastoka i Vrgorskog polja. U zaštitu voda
i mora od zagađivanja na tom području, prema podacima VGO-a, ove je
godine planirano uložiti 45milijuna kuna. Pritom će se po 16,5
milijuna kuna dobaviti iz naknada za zagađenu vodu i državnog
proračuna, a 12 milijuna kuna iz kreditnih sredstava HBOR-a i
robnih kredita. Između ostaloga, u sklopu toga će se izgraditi
čitav niz glavnih kolektora, sufinancirati izgradnja EKO sustava
Kaštelanski zaljev kao i kanalizacija grada Šibenika te izgraditi
uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Trilju, početak gradnje
kojega se planira i za Sinj.
MEĐUNARODNI NATJEČAJ ZA PROJEKT SANACIJE JAKUŠEVCA
Zaštita podzemnih voda i stanovništva u okolici Jakuševca
naznačajnije su točke u sanaciji tamošnjeg odlagališta otpada.
Međunarodni je natječaj za izradbu projekta sanacije u tijeku, a
sanacija odlagališta bit će izvršena po normama Europske unije (EU)
u sljedećih četiri do pet godina, priopćeno je iz tvrtke ZGOS-a.
Trenutačno se na odlagalištu fizički još ništa ne radi i to je
vjerojatno razlog zbog čega je došlo do nerazumijevanja između
Gradskog poglavarstva i mještana Jakuševca u vezi sa sanacijom
smetišta, naglašavaju u ZGOS-u te dodaju da sanacija nije stala, a
pripreme se odvijaju vrlo intenzivno kako bi budući "vidljivi"
radovi bili što kvalitetniji. Od 1990. do danas sanirano je 27 posto
površine smetišta Jakuševac, a kreditom Europske banke za obnovu i
razvoj (EBRD) od 177 milijuna DEM, sanacija će biti potpuno
dovršena. U tu svrhu prošle je godine Grad Zagreb osnovao tvrtku
ZGOS (poduzeće za zbrinjavanje gradskog otpada i sanaciju) koja je
preuzela EBRD-ov kredit. Od 1996. provodi se i mjerenje kvalitete
zraka u neposrednoj blizini Jakuševca, i od tada nisu zabilježena
odstupanja od graničnih vrijednosti, osim dima i smrada.
Spalionica posebnog otpada Puto ekološki je čista, a alarmantnih
podataka nema ni za zemljište. U blizini odlagališta ove godine bit
će zasađen tzv. probni vrt s biljkama koje akumuliraju štetne
tvari, najavljuju u ZGOS-u. Na taj način bi se provjerila kvaliteta
zemlje i zraka u blizini zagrebačkoga odlagališta otpada, na koje
se godišnje istovari i do 700.000 tona smeća.
SPAČVA ZAPOČINJE PROIZVODNJU PROZORA
Vinkovačka drvna industrija Spačva, odnosno tvrtka iz njezina
sastava Finale d.o.o., uskoro će započeti proizvodnju prozora. U
nabavu opreme i početak proizvodnje uloženo je približno milijun
DEM. Većina opreme za proizvodnju prozora već je pristigla u
tvornicu, a otpočela je i montaža proizvodne linije. Na njoj će se
proizvoditi prozori i po narudžbi, odnosno bit će omogućena i
pojedinačna proizvodnja prozora različitih dimenzija. Osim izrade
od standardnih materijala (jela i smreka), Finale će tržištu
ponuditi i prozore izrađene od hrastovine, namijenjene za
specijalne potrebe i posebna tržišta. Uvođenje nove proizvodnje
dio je promjena proizvodnog programa Finala, koje je poslovodstvo
Spačve najavilo još prošle godine.
POČINJE ISPLATA KOOPERANTIMA TVORNICE ŠEĆERA VIROVITICA
Nova uprava nizozemske tvrtke Cosun, većinskog vlasnika Tvornice
šećera Virovitica, sastala se ovih dana s upravom virovitičke
šećerane i predstavnicima kooperanata i kriznog stožera tvornice.
Prvih pet milijuna guldena već je stiglo u Hrvatsku i Privredna
banka Zagreb (PBZ) će ih isplatiti krajem ovoga tjedna, priopćeno
je iz Cosuna. Ostatak novca bit će isplaćen iz svote od 127 milijuna
kuna, koliko Cosun duguje za dokapitalizaciju šećerane. To bi se
moglo dogoditi za 14 dana ako Cosun dobije jamstva hrvatske Vlade da
će se isplata moći podmiriti iz te svote, rečeno je. Kako kažu u
novoj Upravi, potrebno je što hitnije uvesti strukturne mjere koje
bi osigurale i "red na hrvatskome tržištu šećera", i održanje svih
hrvatskih šećerana. Gubitak virovitičke tvornice šećera 1998.
iznosi 100 milijuna kuna i nema matične tvrtke koja bi mogla
nastaviti pokrivati takav gubitak, ističu u Cosunu te dodaju da će
pitanje dugova pokušati riješiti zajedno s vjerovnicima, pri čemu
će biti razmotrena mogućnost zamjene dugova dijelom dionica
Tvornice šećera Virovitica.
DIONIČARI ZAGREBAČKE PIVOVARE O RASPODIJELI DOBITI
Dioničari Zagrebačke pivovare na svojoj će redovitoj glavnoj
skupštini dioničara, najavljenoj za 18. svibnja ove godine,
odlučiti o raspodjeli 80,27 milijuna kuna dobiti ostvarene u
prošloj godini. Po prijedlogu Uprave, od ukupne dobiti 80,03
milijuna kuna trebalo bi biti isplaćeno dioničarima kao dividenda,
dok bi ostatak trebala biti zadržana dobit. Dioničari će na
predstojećoj skupštini odlučiti i o promjenama u sastavu Nadzornog
odbora. Dobit pivovare u 1997. iznosila je 38,8 milijuna kuna i bila
je osam posto veća nego 1996. Pivovara već nekoliko godina bilježi
stalan trend povećanja proizvodnje i prodaje piva te udjela na
domaćem tržištu piva. Tijekom prvih deset mjeseci prošle godine
proizvedeno je 1,13 milijuna hektolitara (hl) piva ili 140.000 hl
više nego u istom razdoblju 1997., dok je udjel na domaćem tržištu
povećan s 33 na 34 posto. Pivovara je u sastavu belgijske kompanije
Interbrew, a dobri poslovni rezultati plod su dugogodišnje
suradnje s tom kompanijom. Poslovna politika te kompanije, inače
četvrtog proizvođača piva u svijetu, temelj je dugoročne
strategije razvoja Zagrebačke pivovare i to kroz unapređenje
kvalitete proizvoda, ulaganja u tehnologiju, razvoj tržišta i dr. U
iduće tri godine Zagrebačka pivovara planira uložiti 40 milijuna
DEM u kapitalne investicije usmjerene ka daljnjoj poslovnoj
ekspanziji.
PROMJENE U SASTAVU UPRAVE PLIVE
Nadzorni odbor farmaceutske kompanije Pliva d.d. na svojoj je
ovotjednoj sjednici donio odluku o razrješenju dužnosti Darka
Marinca, člana Uprave za istraživanje i razvoj, te Martina
Pastuovića, člana Uprave za proizvodnju i zaštitu okoliša, na
njihov osobni zahtjev. Pastuović će ostati na dužnosti do 3.
lipnja, dok je Marinac razriješen odmah, te je na njegovo mjesto u
Upravi jučer imenovan dr. Radan Spaventi. Marinac i Pastuović
imenovani su članovima Uprave Plive u prosincu 1995., a ove su
promjene u sklopu restrukturiranja kompanije koje je započelo
potkraj prošle godine i koje obuhvaća i promjene uloga i
odgovornosti članova Uprave. Posljedica toga je smanjenje ukupnog
broja članova Uprave s prijašnjih šest na sadašnjih četiri.
Dosadašnji članovi Marinac i Pastuović i nakon svojih razrješenja
ostati će u Plivi na značajnim pozicijama. Nadzorni odbor je na
sjednici podržao i prijedlog da se u Statutu kompanije promijeni
odredba o broju članova uprave, prema kojem bi uprava ubuduće mogla
imati od tri do sedam članova, a odluku o tome donijet će dioničari
na svojoj sljedećoj skupštini. Novi član Uprave Plive dr. Spaventi
rođen je 1962., diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu 1986., gdje je i doktorirao 1993. Od 1987. radi na
Institutu "Ruđer Bošković", gdje je od 1993. voditelj Laboratorija
za molekularnu patologiju Odjela za molekularnu medicinu. U više
navrata boravio je na stručnom usavršavanju u inozemstvu, a
dobitnik je nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
(HAZU) za doprinos od osobitog i trajnog značenja za RH u području
medicinskih znanosti za 1994. U Plivi radi od 1995. na mjestu
direktora Istraživačkog instituta.
PLIVA KUPILA BRITANSKU TVRTKU MIXIS GENETICS LTD.
Domaća farmaceutska kompanija Pliva kupila je britnasku tvrtku
Mixis Genetics Ltd. za 3,3 milijuna USD. Tom je transakcijom Pliva
postala vlasnik nekoliko patenata najsuvremenije tehnologije iz
područja produkcije biološke raznovrsnosti. Prema riječima
Plivinog poslovodstva, tehnologije u vlasništvu tvrtke Mixis
odlično se nadopunjuju s Plivinim postignućima na području
biotehnologije i istraživanja streptomiceta te će znatno proširiti
Plivin program biološke raznovrsnosti. Plivino će iskustvo na
području medicinske kemije i tehnologije pružiti kompaniji
sposobnosti generiranja jedinstvenog spektra vlastitih spojeva. U
tvrtki se trenutačno procjenjuju potencijali primjene te
patentirane tehnologije u raznim istraživanjima u području zaštite
zdravlja. Pliva trenutačno razvija i cijeli niz novih procesa u
istraživanjima na području biološke raznovrsnosti. Kombiniraju se
svi procesi kako bi se što učinkovitije mogle generirati nove
bazične strukture i spojevi, fermentacija i identifikacija
spojeva, zajedno s višestranom platformom za "screening" koja se
može koristiti u raznim terapijskim područjima.
KOESTLIN LANI OSTVARIO DOBIT
Treća po veličini domaća konditorska industrija, Tvornica keksa i
vafla Koestlin iz Bjelovara prošlu je poslovnu godinu, treću za
redom, završila s dobiti u visini od 193.000 kuna. Po riječima
poslovodstva, lani je proizvedeno približno 4.270 tona keksa i
vafla od kojih je 49 posto izvezeno uglavnom u Sloveniju, BiH,
Češku, Slovačku, SAD i Kanadu. Cilj poslovodstva tvrtke u ovoj
godini je zadržati razinu proizvodnje i izvoza unatoč sve većoj
inozemnoj konkurenciji. U prva tri mjeseca ove godine Koestlin je
proizveo osam posto više konditorskih proizvoda od plana, ističe
poslovodstvo. Temeljni kapital Koestlina iznosi 26 milijuna DEM, a
poslovodstvo još uvijek čekaju poteze privatizacijsko-
investicijskog fonda "Dom" koji je nakon kuponske privatizacije
postao vlasnik 47 posto dionica tvrtke.
ITAL-ICE POVEĆAVA PROIZVODNJU
Porečki proizvođač sladoleda Ital-Ice prošle je godine proizveo
približno 2.000 tone sladoleda te tako nastavio trend povećanja
proizvodnje za otprilike 20 posto na godinu. Po riječima tvrtkinog
poslovodstva, i u ovoj godini planiraju rast proizvodnje od 20
posto. Ital-Ice drugi je po veličini proizvođač sladoleda u
Hrvatskoj, s udjelom na domaćem tržištu koji je prošle godine
iznosio otprilike 20 posto. Na tržištu Istre i Kvarnera ima udjel od
60 posto, i već se sada užurbano priprema za ovogodišnju turistički
sezonu. Osim na domaće tržište, tvrtka sladoled plasira putem pet
distributera i na tržište BiH. Lani je ostvaren ukupan prihod od
približno 50 milijuna kuna. Iako je lanjsko poslovanje bilo
opterećeno poteškoćama s kojima se suočava cijelo hrvatsko
gospodarstvo, u tvrtki su zadovoljni ostvarenim financijskim
rezultatima. Ital-Ice počeo je s proizvodnjom sladoleda 1990.
Tempo kojim se širi poslovanje potvrđuje i podatak kako je još 1994.
tvrtka imala stotinjak hladionika na maloprodajnim punktovima, dok
danas ima gotovo 10.000 rashladnih jedinica, u što je uloženo
približno osam milijuna DEM. Od prije nekoliko godina Ital-Ice je
svoj asortiman proširio i smrznutim povrćem, ribom i tjesteninom.
KRAJEM TRAVNJA ODLUKA O PRODAJI UDJELA HFP-A U MARDEŠIĆU
Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) trebao bi
krajem travnja ove godine donijeti odluku o prodaji 73,18 posto
udjela u tvrtki za preradu ribe Mardešić iz Salija na Dugom Otoku,
po cijeni od jedne kune, doznaje se iz HFP-a. Na natječaj koji je HFP
nedavno raspisao pristigle su tri ponude, od kojih je tek jedna
ispunila sve predviđene uvjete. Odlukom hrvatske Vlade od 11.
ožujka previđeno je da budući kupac podmiri sve obveze Mardešića
prema bankama i drugim kreditnim institucijama u iznosu od 20,75
milijuna kuna, koje dospijevaju na naplatu u razdoblju od deset
godina. Budući vlasnik trebao bi, također, podmiriti i dugovanja
prema 210 zaposlenika u visini od 1,78 milijuna kuna i to u roku od
30 dana od potpisivanja ugovora o prijenosu dionica. Predviđeno je
i da budući vlasnik preuzme obvezu zadržavanja postojećeg broja
zaposlenih i održi osnovne djelatnosti proizvodnje ribljih
konzervi barem pet godina od stjecanja prava iz kupoprodajnog
ugovora. U tom razdoblju ne bi smio otuđivati tvrtkinu imovinu. Kao
dodatni uvjet postavljena je i investicijska snaga kupca, vezana za
nova ulaganja i tehnološku modernizaciju tvornice.
NOVI NADZORNI ODBOR MEĐIMURSKE TRIKOTAŽE ČAKOVEC
Na Skupštini dioničara Međimurske trikotaže d.d. Čakovec izabran
je novi Nadzorni odbor, u skladu s promijenjenom vlasničkom
strukturom. U kuponskoj privatizaciji su privatizacijski
investicijski fondovi dobili sve dionice te tvrtke iz portfelja
Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), pri čemu su postigli udjel
u vlasništvu od 58 posto. U Nadzorni odbor izabrani su Darko Ostoja
(PIF "Dom"), Ante Zdilar (PIF "Sunce"), Nada Kozulić (PIF
"Pleter"), Božena Mesec (HFP) i Nikola Jelaš, predstavnik malih
dioničara. Hrvatski privatizacijski fond raskida ugovore s
dioničarima koji nisu otplaćivali dionice, tako da će vjerojatno u
kapitalu Međimurske trikotaže Čakovec (MTČ) imati otprilike 20
posto udjela. Kapital te tvrtke, koja je samo dio bivšeg sustava
Međimurske trikotaže Čakovec, iznosi 112,4 milijuna kuna. MTČ ima
535 zaposlenih i spada u veće tekstilne tvrtke u Međimurskoj
županiji.
PBZ PODRŽALA RESTRUKTURIRANJE ELANA
Privredna banka Zagreb (PBZ) kao većinski vlasnik tvornice
športske opreme Elan prihvatila je plan restrukturiranja i
financiranja proizvodnje za iduću sezonu pa će se očuvati svi
postojeći programi, a neće se smanjivati niti sadašnji broj od oko
1200 zaposlenih. Kako je istaknulo poslovodstvo, snižavanjem
troškova, jačanjem marketinga i boljom distribucijom moguće je u
tri godine ostvariti pozitivno poslovanje, a uprava je odlučna da
se to ostvari. Slovenski poslovni krugovi ocjenjuju da se tako
odustalo od prodaje PBZ-ovih većinskih dionica potencijalnim
slovenskim ili stranim ponuđačima o čemu je zadnjih mjeseci bilo
dosta govora, pa i inicijativa iz krugova slovenske vlade. Na nove
uvjete pristao je i sindikat zaposlenih u Elanu.
U MARINI PUNAT VRLO DOBRA POPUNJENOST VEZOVA
U najvećoj marini u Hrvatskoj, u Puntu na otoku Krku, trenutno su
popunjeni gotovo svi od 850 vezova na moru i kopnu. Najbrojniji
nautičari u toj marini su Austrijanci, a potom Nijemci, domaći
gosti i Slovenci. Oni su i najbrojnija klijentela koja dolazi u
marine sjevernog Jadrana. U marini se nalazi 800 vezova na moru i 50
na kopnu, a nautičarima se nude i tzv. suhi vezovi, gdje se brodovi
slažu na kat. Počeci marine Punat sežu u 1964., no njezin pravi
razvoj počeo je 1974. kada je prešla u potpunosti u privatno
vlasništvo. Prije četiri godine djelatnici su dokapitalizirali
marinu. Osnovano je dioničko društvo i osam tvrtki - kćeri, koje se
bave ugostiteljstvom, knjigovodstvom, popravljanjem brodskih
motora i ostalim. Prema ocjeni poslovodstva, konkurentska
sposobnost hrvatskih marina je dobra. Po kvaliteti usluga domaće su
marine na razini onih u mediteranskim zemljama. Bolje su od grčkih,
a u rangu su s talijanskima. Turska ima moderne marine, ali ih je
mali broj. Španjolska također ima dobre marine, dok Francuska ima
tradiciju, ali se ne nudi servis za brodove i motore.
POLARIS PREDSTAVIO NOVI PROIZVOD
Hrvatski distributer informatičke opreme Polaris ovoga je tjedna u
Zagrebu održao redoviti godišnji skup svojih partnera. Na tom su
skupu predstavnici Microsoft Hrvatska okupljenima govorili o
problemu 2000., Intel je predstavio novi Pentium III procesor, a
Polaris je prezentirao Adison Dual Purpose Server (DPS). Adison DPS
dolazi s operacijskim sustavom Microsoft NT Server 4.0, te
Microsoft Work Suite 99 s izabranim skupom najčešće korištenih
uredskih aplikacija, a ostvaruje vezu preko Compexove mrežne
kartice (10/100Mbit). Radi se, prema riječima predstavnika
Polarisa, o središnjem računalu sa softverom za pet radnih stanica,
što je idealna osnova za umrežavanje malih ureda. Cijena mu iznosi
otprilike 1.499 USD. Adison je projekt kojim Polaris od konca 1997.
želi etablirati hrvatski "brand name" računala na domaćem tržištu,
uz što povoljnije cijene, što bolje uvjete plaćanja, što višu
kvalitetu proizvoda i razinu usluga. Predstavljeni Pentium III
najnoviji je procesor šeste generacije, s trenutno najvećom
frekvencijom od 500 MHz. Za razliku od svog prethodnika, on radi na
nešto nižem radnom naponu jezgre (1,8 V), a na pločici ima
integrirano 512 kB L2 cachea. Pentium III dolazi u tzv. Single Edge
Cartridge Contact 2 obliku, što omogućava bolje hlađenje procesora
i smanjuje potrošnju energije. Cijena je gotovo istovjetna Pentium
II procesorima, prvenstveno zbog toga da se omogući brži ulaz novih
procesora na tržište. Također je najavljeno kako će se Asus matične
ploče od idućeg tjedna moći kupovati u Polarisu, jer je na nedavno
održanom sjamu informatičke opreme Cebit 99 postignut dogovor o
izravnoj poslovnoj suradnji te tvrtke s kompanijom Asustek. Uz to,
kupcima će biti ponuđeni i ostali Asus proizvodi, kao video
kartice, CD-ROM-ovi itd. Polaris pokriva više od jedne trećine
tržišta monitora u Hrvatskoj, a godišnje na domaćem tržištu
isporuči više od 14.000 računala, što ga čini vodećom tvrtkom na
hrvatskom informatičkom tržištu u protekle dvije godine.
REKORDNO POSLOVANJE BBDO-A
Svjetska mreža marketinških agencija BBDO Worldwide lani je
zabilježila rekordne poslovne rezultate. Ukupni promet dosegnuo je
12 milijardi USD. Ta je kompanija lani pridobila deset novih
klijenata, a 1,1 milijarda USD ostvarena je upravo zahvaljujući
novim poslovima. Tvrtke iz sastava BBDO-a u svim područjima, osim
Azije, postigle su lani pozitivne financijske rezultate. Tako je
primjerice, samo u Europi, prošlogodišnji promet BBDO-a iznosio
5,6 milijardi USD, za 18 posto više nego preklani. Najveći porast
prometa, od 29 posto, zabilježile su BBDO-ove agencije u Austriji i
25 posto u Španjolskoj. U zemljama središnje i istočne Europe
ostvaren je 22-postotni rast prometa. Pritom su poslovni rezultati
BBDO-a Zagreb bili među najboljima, 28 posto viši nego preklani.
3. MEĐUNARODNA SURADNJA
RAZGOVORI S PREDSTAVNICIMA MMF-A I SVJETSKE BANKE
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) dr. Marko Škreb i
potpredsjednik Vlade RH i ministar financija Borislav Škegro
tijekom prošlotjednog boravka u Washingtonu obavili su više
razgovora u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) i Svjetskoj banci.
O mogućnostima jačanja daljnje suradnje i financijske potpore tih
najznačajnijih međunarodnih institucija Hrvatskoj u novim
okolnostima razgovarali su u MMF-u sa zamjenikom glavnog direktora
Stanleyem Fisherom, direktorom I. Europskog odjela Michaelom
Depplerom, voditeljem Misije za Hrvatsku Hansom Flikenschildom i
njihovim suradnicima. U Svjetskoj banci Škreb i Škegro razgovarali
su s potpredsjednikom za Europu i središnju Aziju Johannesom Linnom
i regionalnom direktoricom Arntraud Hatmann, zaduženom i za
Hrvatsku, te njihovim suradnicima. Hrvatski dužnosnici
razgovarali su i u američkom Ministarstvu financija, gdje ih je
primio pomoćnik za međunarodne poslove Edwin Truman. Razgovaralo
se u prvom redu o gospodarskim prilikama u Hrvatskoj te utjecaju
akcije NATO-a u susjednoj Jugoslaviji na hrvatsko gospodarstvo.
Sugovornici hrvatskih dužnosnika osobito su se zanimali za
fiskalnu konsolidaciju - i proračuna u užem smislu i fondova, za
platnobilančne pokazatelje i održivost tečaja, za zbivanja u
bankovnom sustavu i daljnja očekivanja u tom području, te za druga
važna pitanja u vezi s unutrašnjom gospodarskom i političkom
stabilnosti i međunarodnim položajem Hrvatske. Razgovori će biti
nastavljeni potkraj travnja, na proljetnom Godišnjem zasjedanju
MMF-a i Svjetske banke. Očekuje se da bi tada moglo biti načelno
dogovorena obostrano prihvatiljiva polazišta za konkretizaciju
pregovora, koji bi uslijedili poslije toga, dolaskom izaslanstva
MMF-a u Hrvatsku. S tim izaslanstvom raspravile bi se ključne točke
i okviri za odobrenje novih sredstava Hrvatskoj, s čime se treba
suglasiti i Odbor izvršnih direktora MMF-a. U dosadašnjim
razgovorima iskazana je obostrana zainteresiranost za postizanje
dogovora najvećom brzinom koju dopuštaju važeća proceduralna
pravila. Što se tiče suradnje s MMF-om, za Hrvatsku bi vjerojatno
najpoželjniji bio novi stand-by aranžman te brza i učinkovita
potpora daljnjem održavanju makroekonomske stabilnosti. Pritom se
ima u vidu u prvom redu očuvanje stabilnosti tečaja kune i jačanje
deviznih rezervi, unatoč posljedicama intervencije NATO-a i
njezinim učincima na platnu bilancu i očekivani devizni priljev.
Kad je riječ o sredstvima Svjetske banke, osim EFSAL-a u sklopu
kojeg je više projekata i sada u tijeku (kreditni program za
strukturne prilagodbe na razini poduzeća), razgovara se i o
mogućnostima drugih oblika potpore, prvenstveno proračunu i
njegovim obvezama glede reformiranja i jačanja bankovnog sustava,
izvješćeno je iz HNB-a.
PORGES I GREGR O HRVATSKO-ČEŠKOJ GOSPODARSKOJ SURADNJI
Službena izaslanstva RH i Češke Republike, predvođena ministrom
gospodarstva Nenadom Porgesom te ministrom industrije i trgovine
Miroslavom Gregrom, u ponedjeljak su u Pragu razgovarali o
gospodarskoj suradnji dviju zemalja, posebice o hrvatskom
pristupanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO),
liberalizaciji trgovine, klirinškom dugu te mogućnostima
proširenja trgovinske razmjene. Ministar Porges izrazio je
zadovoljstvo razgovorima te podrškom češke vlade i resornog
ministarstva industrije i trgovine hrvatskim naporima za ubrzanje
rješavanja tehničkih detalja pristupa Hrvatske WTO-u. "Mislim da
tu više nema nepoznanica i da ćemo tijekom svibnja zaključiti
preostali dio sadržaja koji je ostao otvoren u dvostranim
razgovorima", kazao je ministar Porges dodajući da je otvoreno i
nekoliko konkretnih prostora za buduću suradnju - od proizvodnje
traktora, uključivanja čeških investitora u privatizaciju
hotelskih i smještajnih objekata u Hrvatskoj te modernizaciju i
obnovu Hrvatskih željeznica. "Hrvatska podržava češku inicijativu
da se - vezano uz klirinški saldo - u Zagrebu 26. travnja održi
trojni sastanak Češke, Slovačke i Hrvatske, ali ćemo slijediti
odluku hrvatske Vlade da će u konačnici biti potpisani bilateralni
sporazumi s Češkom i Slovačkom", naglasio je ministar Porges. Češki
ministar industrije i trgovine Gregr kazao je kako su u mnogim
pitanjima između Hrvatske i Češke stavovi usuglašeni. Posebice je
istaknuo kako od 1993. godine raste trgovinska razmjena između
dviju zemalja, koja je lani iznosila više od 200 milijuna USD. Ali,
dodao je, treba tražiti daljnje mogućnosti njezina povećanja. Što
se tiče hrvatskog prijedloga da se u obnovu Hrvatskih željeznica
više angažiraju češke tvrtke, Gregr je kazao da Češka respektira
takav zahtjev hrvatske strane jer "uzajamna suradnja ne može biti
jednosmjerna ulica".
4. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA
HUP I ČEŠKA KONFEDERACIJA INDUSTRIJE POTPISALE SPORAZUM
Hrvatska udruga poslodavaca i Češka konfederacija industrije
potpisale su u utorak u Pragu Ugovor o suradnji kojim su
formalizirale višegodišnje dobre međusobne odnose. Tim ugovorom
predviđa se uža suradnja i razmjena iskustava dviju udruga u svezi
organizacijskih i strukturnih pitanja, uloge u tripartitnim
odnosima te povezivanje članica radi ostvarenja njihovih
gospodarskih interesa.
OBRTNICI IMENOVALI PREDSJEDNIKE CEHOVA, ODBORA I POVJERENSTAVA
Upravni odbor Hrvatske obrtničke komore (HOK) na nedavnoj je
sjednici prihvatio poslovnike o svojem radu i radu Nadzornog
odbora, pravilnike o ustroju i načinu rada cehova HOK-a te je
imenovao predsjednike cehova, stalnih odbora i komisija hrvatskih
obrtnika. Upravni odbor je izviješćen da je na sjednici novi
Nadzorni odbor HOK-a za svoga predsjednika izabrao Zlatka Cahuna.
Za predsjednika Ceha proizvodnog obrta imenovan je Dražen Antolić,
Ceha uslužnog obrta i obrta za gospodarske intelektualne usluge
Vesna Murtić-Kincl, Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika
Darko Belušić, Ceha trgovine Jadranka Drk i Ceha prijevoznika
Branko Varjačić. Predsjednikom Odbora za gospodarstvo imenovan je
Arduino Golja, Odbora za strukovnu izobrazbu Marko Kovač, Odbora za
sajmove i druge promidžbene aktivnosti Rudolf Benček, Odbora za
informiranje Eduard Vicković, Odbora za financije i proračun
Branko Letina, Odbora za praćenje i razvoj komorskog sustava i
statut Vitomir Pap, Odbora za pitanja umirovljenih obrtnika Antun
Šporer i Komisije za dodjelu priznanja Stjepan Šafran. Odlukom
Upravnoga odbora Skupštini HOK-a će biti predloženo da se za
počasnog predsjednika HOK-a izabere njegov donedavni predsjednik
Josip Šajnović, obnovitelj HOK-a, dugogodišnji promicatelj
obrtničkih interesa i njezin prvi predsjednik u suverenoj
Hrvatskoj.
POTREBNO UNAPRIJEDITI VOĆARSTVO I POVRTLARSTVO
Kako bi se u Hrvatskoj unaprijedile najprofitabilnije grane
poljoprivrede - voćarstvo i povrtlarstvo, potrebno je, među
ostalim, zaštititi domaću proizvodnju, regulirati tržište,
prodati, unajmiti ili koncesionirati državno zemljište,
definirati obiteljska gospodarstva i zaposliti brojne agronomske
stručnjake. Država bi također trebala dati i određene poticajne
mjere za proizvodnju voća i povrća te investicijske kredite s
prihvatljivom kamatnom stopom i odgodom plaćanja, zaključeno je na
sastanku članova Strukovne grupacije proizvodnje i prerade voća,
povrća i cvijeća Hrvatske gospodarske komore (HGK). Hrvatska je u
stanju proizvesti dovoljnu količinu voća za zadovoljenje domaće
potrošnje, a ima i izvrsne uvjete za uzgoj gotovo svih vrsta voća,
osim banana. Trebalo bi podići otprilike 2.400 hektara voćnjaka
jabuka, 790 hektara krušaka, 950 hektara bresaka i marelica, 400
hektara višanja, 400 hektara šljiva i 400 hektara mandarina. No,
osnovni problem na tržištu voća i povrća neorganizirana je
distribucija primarnih proizvoda od proizvođača do preradbenih
kapaciteta ili tržnica, što uvjetuje konstantan pad tržnosti
konzumnog, te voća i povrća koji su namijenjeni preradi. Zemlje iz
kojih se uvoze najveće količina voća su Italija, Ekvador, Grčka i
Španjolska, dok se najviše izvozi u BiH i Sloveniju. Jedan od
velikih problema je i rasparcelirano poljoprivredno zemljište, a
naveden je podatak da prosječna veličina posjeda u Hrvatskoj iznosi
2,9 hektara. Državna bi zemljišta trebalo dati u koncesiju, jer su
se do sada davala samo u zakup, pretežito na tri godine, a kako je
rečeno, to nije dovoljno dugo jer se u tom razdoblju zemlja može
samo eksploatirati. Istaknuli su i potrebu zaštite domaće
proizvodnje smrznutih proizvoda, a predloženo je da bi zaštita
smrznutog špinata od uvoza iznosila 1,20 kuna, cvjetače 1,50 kuna,
a miješanog povrća jednu kunu za kilogram. Takva bi se zaštita
trebala uvesti odmah i trajati šest mjeseci.
UDRUGA "KRUPAN LIST" NOVI ČLAN GIU HRVATSKE DUHANSKE INDUSTRIJE
Nadzorni odbor Gospodarsko interesnog udruženja (GIU) hrvatske
duhanske industrije ovoga je tjedna u svoje članstvo primio Udrugu
hrvatskih proizvođača duhana "Krupan list". Odluka dolazi nakon
što je udruga "Krupan list" na redovitoj godišnjoj skupštini,
održanoj prošloga tjedna u Virovitici, odlučila postati članom
GIU-a hrvatskih duhanaca. Na zasjedanju Nadzorni odbor GIU-a
podržao je zahtjeve proizvođača duhana, kao što su zalaganja Udruge
za veće novčane poticaje u proizvodnji duhana te za rješenja u
Zakonu o duhanu kojima će se poticati postojeća međuzavisnost
domaćih duhana i marki cigareta. To se u dosadašnjoj praksi
pokazalo najboljom zaštitom domaće proizvodnje duhana, smatraju u
Nadzornom odboru GIU-a. Također je podržana koncepcija cjelovitog
i jedinstvenog nastupa hrvatskog duhanskog gospodarstva, jer
nitko, prema mišljenju članova Nadzornog odbora tog udruženja,
nije ponudio bolju alternativu koja bi osigurala perspektivu
brojnim proizvođačima duhana u Hrvatskoj.
SSSH I HUP TRAŽE RASPRAVU O GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM STANJU
Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Hrvatska udruga
poslodavaca (HUP) traže od Hrvatskog državnog sabora otvaranje
hitne rasprave o gospodarskom i socijalnom stanju u zemlji, a od
Vlade organiziranje tripartitne rasprave o mirovinskoj reformi i
politici zapošljavanja. SSSH i HUP uputili su pismo Predsjedništvu
Hrvatskog državnog sabora u kojem zahtijevaju hitan razgovor s
Predsjedništvom Sabora i klubovima zastupnika o sazivanju saborske
rasprave, izvijestio je predsjednik SSSH Davor Jurić. Sindikat i
poslodavci drže da bi se time potaknulo donošenje konkretnih mjera
za zaustavljanje dramatičnog pogoršanja stanja u gospodarstvu u
prvom tromjesečju ove godine. Predstavnicima sindikata i
poslodavaca trebalo bi omogućiti da u Saboru iznesu svoje
prijedloge za izlazak iz krize, naglašava se u pismu. Prije
zasjedanja Sabora Vlada bi trebala organizirati tematsku raspravu
o drugom stupu mirovinske reforme i nacionalnoj politici
zapošljavanja, dodao je Jurić. Na posljednjim razgovorima s
premijerom Zlatkom Matešom, održanim u ožujku, nije postignut
nikakav dogovor o rješavanju nagomilanih problema, istaknuo je
Jurić. U međuvremenu je vlast počela koristiti NATO-ove napade na
SR Jugoslaviju kao izgovor za pogoršanje situacije, iako je stanje
u gospodarstvu i prije početka NATO-ove akcije bilo katastrofalno,
primijetio je Jurić.
HUS O PRIVATIZACIJI INE I CROATIA OSIGURANJA
Nije pogodno vrijeme za privatizaciju INA-e i Croatia osiguranja,
jer se zbog trenutnih gospodarskih uvjeta neće moći postići cijena
koja bi bila ravna njihovoj vrijednosti, upozoreno je na
konferenciji za novinare Hrvatske udruge sindikata (HUS). HUS-ov
Granski sindikat nafte i kemije ne protivi se najavljenoj
privatizaciji 25 posto INA-e, ali zahtijeva da se INA-inim
sindikatima omogući sudjelovanje u izradi zakonskog prijedloga o
privatizaciji. Sindikat prvenstveno traži da se sredstva dobivena
privatizacijom usmjere u tehnološku obnovu INA-e i otvaranje novih
radnih mjesta, kao i da se zaposlenicima i umirovljenicima INA-e
omogući kupnja dionica s popustom. Nedavna odluka ministra
gospodarstva Nenada Porgesa, kojom je odbio zahtjev za
poskupljenjem naftih derivata, mogla bi imati negativan utjecaj na
proces oporavka INA-e, jer zbog preniskih cijena tvrtka gubi pet
milijuna USD mjesečno. Budući da će se to izravno odraziti na cijenu
koja će se postići u privatizaciji, sindikat će tražiti razgovor s
ministrom Porgesom. Iz HUS-ova Granskog sindikata zaposlenih u
osiguranju izvješćeno je kako je taj sindikat prije više od mjesec
dana pismeno zatražio očitovanje Vlade, Ministarstva
privatizacije i Hrvatskog fonda za privatizaciju na novinske
napise po kojima se priprema ubrzana privatizacija Croatia
osiguranja, ali nije dobio nikakva odgovora. Sindikat drži da
odluku o privatizaciji Croatia osiguranja može donijeti samo
Sabor, te traži uključivanje sindikalnih predstavnika u proces
privatizacije kako bi se zaštitila prava zaposlenika.
POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR ZA INU
Predstavnici Uprave i tri sindikata INA-e potpisali su u srijedu
Kolektivni ugovor za INA-u kojim se osnovna plaća u toj naftnoj
kompaniji povećava za 7,5 posto. Novim kolektivnim ugovorom
osnovica za plaće u INA-i povećana je s 1.400 na 1.500 kuna, a
dodatak sa 600 na 650 kuna. Po prvi puta se osnovica vezuje uz porast
troškova života, tako da će se osnovica korigirati ako troškovi
života porastu više od četiri posto. Uprava se obvezala isplatiti
regres u visini polovice prosječne plaće do 30. lipnja ili, u
slučaju financijskih poteškoća, najkasnije do 31. srpnja. Iznos
dnevnice povećan je sa 130 na 170 kuna, a ostala materijalna prava,
poput otpremnina ili jubilarnih nagrada, ostala su na razini
prethodnog kolektivnog ugovora. Kolektivni ugovor vrijedi do 30.
rujna ove godine, odnosno do potpisivanja novog ugovora.
Predstavnici sindikata ocijenili su da je ugovorenim porastom
plaća ipak učinjen pozitivni pomak, iako je povećanje moglo biti
veće. Naime, tvrde sindikalci, polovica zaposlenika INA-e prima
plaću nižu od državnog prosjeka, a 70 posto ispod prosječne plaće u
INA-i koja iznosi 3200 kuna.
UPRAVA I JEDAN SINDIKAT HŽ SKLOPILI SPORAZUM O PLAĆAMA
Uprava Hrvatskih željeznica (HŽ) i Sindikat hrvatskih željezničara
potpisali su u srijedu sporazum o plaćama u 1999. godini.
Sporazumom se utvrđuje povećanje plaća zaposlenika HŽ-a za tri
posto od 1. travnja i još tri posto od 1. srpnja, nakon čega plaće ne
bi rasle do kraja godine. Pregovori o plaćama u idućoj godini počeli
bi 1. listopada ove godine. Sporazumom se također utvrđuje da će
regres, koji je dogovoren u iznosu od 1.000 kuna, biti isplaćen pola
ove, a pola iduće godine. Ostali sindikalni zahtjevi, poput
povećanja dnevnica, priznanja stvarnih troškova prijevoza,
drugačijeg načina obračuna terenske naknade i korekcije cijene
radnog sata za pojedina radna mjesta, bit će raspravljeni u
kolektivnom pregovaranju. Predsjedništvo Sindikata hrvatskih
željezničara prihvatilo je kompromisnu ponudu Uprave HŽ-a jer
ocjenjuje da zbog prekida željezničkog prometa prema jugoistoku i
proglašenja hrvatskih luka lukama visokog rizika nije moguće
ostvariti planirano povećanje prihoda HŽ-a. Bez potpisivanja
sporazuma željezničari bi ove godine ostali bez ikakvog povećanja
plaća, radi čega ne bi bilo moguće niti sklapanje Kolektivnog
ugovora za HŽ. Osim toga, Uprava je zajamčila da u nastavku
restrukturiranja HŽ-a neće biti klasičnih otkaza, naglašava
sindikat. Sindikat hrvatskih željezničara je zajedno sa Sindikatom
strojovođa, Sindikatom željezničara Hrvatske, Sindikatom
infrastrukture HŽ-a i Sindikatom tehničkog pregleda vagona i
vlakova HŽ-a organizirao 7. travnja dvosatnu obustavu željezničkog
prometa u Hrvatskoj, tražeći 17,5 postotno povećanje plaća. Ostala
četiri sindikata dosad su odbijali ponudu Uprave HŽ-a, ističući da
neće prihvatiti ništa ispod dvoznamenkastog povećanja plaća.
5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI
ZATVORENA HRVATSKA GOSPODARSKA IZLOŽBA U PRAGU
Trodnevna Hrvatska gospodarska izložba, koja je u Pragu češkim
poslovnim ljudima predstavila mogućnosti za suradnju s hrvatskim
gospodarstvom, zatvorena je u srijedu u glavnom gradu Češke.
Izložbu su organizirali hrvatsko Ministarstvo gospodarstva i
Hrvatska gospodarska komora u suradnji s hrvatskim veleposlanstvom
a okupila je predstavnike 87 hrvatskih tvrtki. Hrvatska je na
izložbi zainteresiranim češkim investitorima predstavila svoje
potencijale, a izražen je obostran interes za još boljom suradnjom.
Posebice se to odnosi na stvaranje zajedničkih proizvodnih
korporacija, te sudjelovanje čeških investitora u privatizaciji u
turizmu te javnih poduzeća, kao i uključivanju u obnovu željezničke
infrastrukture u Hrvatskoj. Istodobno, s održavanjem izložbe
vođeni su i bilateralni razgovori službenih izaslanstava dviju
zemalja, u kojima su ostvareni pomaci u pogledu daljnje suradnje. U
sklopu izložbe upriličeno je niz prezentacija hrvatskih
gospodarskih potencijala, a ostvaren je i značajan broj poslovnih
sastanaka između predstavnika 87 hrvatskih tvrtki s otprilike 150
zainteresiranih čeških partnera. Potpisana su i dva važna
sporazuma - između gospodarskih komora Zagreba i Praga te Hrvatske
udruge poslodavaca i Češke konfederacije industrije. Za održavanja
hrvatske gospodarske smotre svečano je otvoreno i predstavništvo
koprivničkog Belupa u glavnome češkom gradu.
U SPLITU OTVOREN SAJAM TURIZMA
U Splitu je u četvrtak otvoren šesti po redu Međunarodni sajam
turizma - INTERSTAS '99 - koji će trajati do 17. travnja. Na njemu će
u podrumima Dioklecijanove palače svoje turističke mogućnosti
predstaviti 280 izlagača iz 23 zemlje. Ove se godine na tom
turističkom sajmu prvi put predstavlja i 15 hotelskih kuća od Zadra
do Dubrovnika kojima je većinski vlasnik Splitska banka. Kako je
istaknuto prigodom otvorenja, iako je hrvatska obala posve sigurna
kao i cijela zemlja, zbog događaja u susjedstvu i NATO-ovih akcija u
SRJ, postoje kod stranih gostiju psihološke barijere za dolazak u
Hrvatsku. Ali, naglašeno je, iste takve probleme ima i južna
Italija gdje je u posljednjih mjesec dana znatno opao interes
stranih turista. Inače, na ovogodišnjem će sajmu osobita pozornost
posvećena malim hotelijerima i organiziranju obiteljskih odmora te
seoskom turizmu.
HRVATSKA VINA OSVOJILA DEST MEDALJA U PORTUGALU
Hrvatska vina osvojila su jednu srebrnu i devet brončanih medalja
na međunarodnom natjecanju stolnih vina "Wine Master Challenge
1999.", koje je od 22. do 27. ožujka održano u Portugalu. Za
natjecanje su prijavljena 2054 vina iz cijelog svijeta, a na
temelju ocjena stručnoga povjerenstva sastavljena od 150 sudaca iz
14 zemalja dodijeljena je jedna zlatna, deset srebrnih i 75
brončanih medalja. U radu stručnoga povjerenstva sudjelovali su i
hrvatski stručnjaci - dr. Stanka Herjavec, profesorica na
zagrebačkom Agronomskom fakultetu, i mr. Franjo Francem,
predsjednik Društva hrvatskih enologa. Srebrnu medalju osvojio je
kutjevački muscat chardonnay, a brončane kutjevačka graševina,
chardonnay i traminac, Enjigijeva graševina, Krauthakerova
graševina, graševina daruvarske Vinarije, Gospojina žlahtina,
čarski pošip i zlatan plavac Zlatnog otoka.
AUTOCENTRU ZUBAK - POSEBNO PRIZNANJE ZAGREBAČKOG VELESAJMA
Najviše posebno priznanje Zagrebačkog velesajma za visoku razinu
ukupnog nastupa na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu automobila i
prateće automobilske industrije Zagreb auto show 99, dodijeljeno
je tvrtki Autocentar Zubak iz Velike Gorice. Priznanje za visoku
razinu ukupnog nastupa na Autoshowu 99 osvojile su tvrtke Citroen
Hrvatska, INA Industrija nafte, Piaggio Hrvatska, Tomić & Co, te
Ministarstvo unutarnjih poslova RH iz Zagreba. Tvrtke Autocentar
Rudman, Euroline - Mercedes Benz, Kenwood-Hi-fi Centar, Kia-
Croatia, MCR - Mazda, Niss-auto iz Zagreba, Sava-Tires iz Kranja
dobile su pohvale za ukupan nastup na sajamskoj priredbi. Po odluci
Ocjenjivačkog suda priznanje za najvišu razinu oblikovanja i
najbolje ideje u rješavanju izložbenog prostora - priznanje za
dizajn pripalo je tvrtki Peugeot D.D. A. iz Zagreba.
6. STATISTIKA
UNUTARNJI DUG KRAJEM VELJAČE 15,6 MILIJARDE KUNA
Hrvatski unutarnji dug krajem veljače ove godine iznosio je 15,6
milijardi kuna. Srednjoročni i dugoročni dug pritom je dosegnuo
14,7 milijardi kuna, dok se ostatak odnosi na kratkoročni dug.
Vrijednost duga po osnovi stare devizne štednje bila je 6,35
milijardi kuna. Na velike obveznice serije od I do IV odnosilo se
3,43 milijarde kuna, na obveznice JDA i JDB 288,8 milijuna kuna, na
obveznice za obnovu 22,8 milijuna kuna, a na obveznice za sanaciju
banaka serije od I do VB 4,66 milijardi kuna. (Izvor: Ministarstvo
financija)
MANJAK U DRŽAVNOM PRORAČUNU 441 MILIJUN KUNA
U državnom je proračunu RH u veljači ove godine zabilježen manjak od
441 milijun kuna, što je posljedica sezonski lošijeg ostvarenja
prihoda i značajnih obveza u otplatama dugova i kamata koje su
dospjele na naplatu krajem siječnja i početkom veljače. U veljači
je ostvareno 2,87 milijardi kuna prihoda, nešto lošije od
očekivanja. Posljedica je to pada potrošnje i kupovine u siječnju
te pada uvoza. Porezni su prihodi u veljači iznosili 2,73 milijarde
kuna. Prihodi od poreza na dobit i dohodak ostvareni su u skladu s
očekivanjima, pri čemu su od poreza na dohodak bili 343 milijuna
kuna, a od poreza na dobit 138 milijuna kuna. Prihodi od PDV-a
iznosili su 1,5 milijardi kuna. Prema podacima Ministarstva
financija, prihodi od carina u veljači su prema mjesecu ranije
porasli 72,6 posto, a prema veljači lani 11,8 posto. Rashodi
državnog proračuna u veljači su bili na razini od 3,3 milijarde
kuna, pri čemu su tekući rashodi bili 2,7 milijardi kuna.
Proračunski manjak u veljači, od 441 milijun kuna, financiran je iz
stranih izvora u iznosu od 203,7 milijuna kuna, a ostatak je iz
domaćih izvora. Ukupni manjak u prva dva ovogodišnja mjeseca,
iznosio je 1,09 milijardi kuna, i najvećim je dijelom, u iznosu od
1,04 milijarde kuna, financiran iz domaćih izvora. (Izvor:
Ministarstvo financija)
PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA SIJEČANJ 2.946 KUNA
Prosječna mjesečna neto plaća isplaćena za siječanj ove godine u
Hrvatskoj iznosila je 2.946 kuna, što je realno 0,5 posto manje nego
u prosincu lani, ali i 14 posto više nego u istom lanjskom mjesecu.
Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je zaposlenima u
financijskom posredovanju, 4.164 kuna i bila je viša 2,7 posto u
odnosu na prosinac. Istodobno, najniže su prosječne mjesečne neto
plaće isplaćene zaposlenima u građevinarstvu, 2.397 kuna ili 2,4
posto manje nego u prosincu. (Izvor: Državni zavod za statistiku)
TIJEKOM VELJAČE 1,31 MILIJUN ZAPOSLENIH
Zaposlenih je u veljači ove godine u Hrvatskoj bilo 1,31 milijun,
što je 0,3 posto manje nego u prethodnom mjesecu. Stopa
nezaposlenosti bila je 19,3 posto, odnosno 0,2 postotna boda viša
nego u siječnju. U poslovnim subjektima, uključujući Ministarstvo
obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova, prema privremenim
podacima Zavoda, u veljači je radilo milijun osoba, 0,5 posto
manje.Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u tom je
mjesecu dosegnuo 202,5 tisuća, 0,4 posto više, dok je aktivnih
osiguranika individualnih poljoprivrednika bilo 108,1 tisuća ili
0,2 posto manje. U poslovnim subjektima u prerađivačkoj industriji
bilo je najviše zaposlenih, 257 tisuća, no, 0,8 posto manje nego u
siječnju. Slijedi 134,4 tisuće zaposlenih u trgovini na veliko i
malo, popravku motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu
uporabu i kućanstvo, jedan posto manje, te 119,8 tisuća zaposlenih
u javnoj upravi, obrani i obveznom socijalnom osiguranju. (Izvor:
Državni zavod za statistiku)
CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA PALE 0,6 POSTO
Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj u
ožujku su bile 0,6 posto manje nego u prethodnom mjesecu i 1,3 posto
više nego u ožujku lani. Najviše su u odnosu na ovogodišnju veljaču,
1,4 posto, porasle cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju,
cijene kapitalnih proizvoda porasle su za 1,1 posto, dok su cijene
energije pale za 6,5 posto. Trajni proizvodi za široku potrošnju su
poskupjeli 0,6 posto, a cijene intermedijalnih proizvoda osim
energije porasle su 0,2 posto. U odnosu na ožujak prošle godine
najviše su porasle cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju,
3,5 posto, a najviše pale cijene intermedijalnih proizvoda osim
energije, 1,6 posto. U prerađivačkoj su industriji cijene u ožujku
porasle za 0,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, odnosno jedan
posto u odnosu na ožujak lani. (Izvor: Državni zavod za
statistiku)
U OŽUJKU CIJENE NA MALO PORASLE 0,4 POSTO
Cijene na malo sa sezonskim proizvodima u Hrvatskoj su u ožujku
porasle 0,4 posto u odnosu na veljaču, dok su u
usporedbi s ožujkom lani bile 3,5 posto više. Prema veljači, cijene
robe u ožujku su bile 0,4 posto, a cijene usluga 0,1 posto više.
Porast maloprodajnih cijena robe prouzročen je ponajviše
poskupljenjem cijena industrijskih proizvoda za 0,5 posto, u
sklopu kojih su cijene prehrambenih proizvoda porasle 0,7 posto, a
neprehrambenih proizvoda i pića 0,4 posto. Na cijene usluga utjecao
je porast cijena usluga socijalne skrbi, za 0,3 posto, obrtničkih i
osobnih usluga, 0,2 posto, stambeno-komunalnih usluga 0,1 posto,
dok su cijene svih drugih usluga ostale na razini iz veljače.
(Izvor: Državni zavod za statistiku)
TROŠKOVI ŽIVOTA U OŽUJKU VEĆI ZA 0,5 POSTO
Troškovi života u Hrvatskoj su u ožujku porasli za 0,5 posto u
odnosu na mjesec dana ranije, dok su se u odnosu na ožujak prošle
godine povećali za 3,3 posto. Cijene robe više su za 0,5 posto u
odnosu na veljaču, a cijene usluga za 0,1 posto. Takvo kretanje
indeksa troškova života u ožujku najvećim je dijelom posljedica
porasta cijena prehrane i odjeće i obuće za 0,7 posto, duhana i
pića, proizvoda za obrazovanje, kulturu i razonodu, kao i proizvoda
za higijenu i njegu zdravlja za 0,3 posto te stanovanja i prometnih
sredstava i usluga za 0,1 posto. Cijene administrativnih i PTT
usluga ostale su na razini onih iz veljače. (Izvor: Državni zavod za
statistiku)
U HRVATSKOJ BORAVILO 178.707 TURISTA
U Hrvatskoj je u prva dva ovogodišnja mjeseca boravilo 178.707
turista, sedam posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.
Stranaca je bilo 63.572, tj. pet posto manje. U promatranom je
razdoblju zabilježeno 510.882 noćenja, deset posto manje. Inozemni
su turisti ostvarili 185.988 noćenja, odnosno sedam posto manje
nego lani. Pritom je najviše turista bilo iz Italije - 9380 ili 31
posto manje. (Izvor: Državni zavod za statistiku)
7. BANKARSTVO I OSIGURANJE
HNB: GOSPODARSKE AKTIVNOSTI USPORENE
Prošlogodišnji realni porast bruto domaćeg proizvoda iznosio je
2,7 posto, industrijske proizvodnje 3,7 posto, prometa u trgovini
2,2 posto, a turističkih noćenja 3,2 posto. Od početka godine
gospodarske aktivnosti su usporene, a to se nastavlja iz zadnjeg
lanjskog tromjesečja. Savjet HNB-a na ovotjednoj je sjednici
razmatrao gospodarske i financijske prilike u proteklom razdoblju,
te polazišta i okvire novčane politike za drugo tromjesečje.
Smanjivanje industrijske proizvodnje, prometa u trgovini i
prijevoznih usluga praćeno je porastom zaliha i nezaposlenosti, a i
padom izvoza i uvoza u prva dva ovogodišnja mjeseca. Kretanje
cijena na malo je u okviru očekivanja (u ožujku su porasle za 0,4
posto, što znači da je godišnji rast 3,5 posto). Tečaj kune je
stabiliziran uz daleko manje intervencije središnje banke nego u
prethodnom razdoblju. Uobičajene sezonske utjecaje za kretanje
likvidnosti početkom godine pojačava pogoršana likvidnost
gospodarstva, a zaduženost države kod središnje banke i kod
poslovnih banaka sužava prostor za
kreditiranje poduzeća i stanovništva. Iznos novoodobrenih kredita
banaka u veljači se smanjio, uz blagi porast kamatnih stopa. U
sadašnjim okolnostima fiskalna prilagodba realnom gospodarskom
okružju dobiva izuzetnu važnost. Bez toga, po jednoglasnoj ocjeni
članova Savjeta HNB, i manevarski prostor monetarne politike u
daljnjem čuvanju stabilnosti cijena i kune postaje sve
ograničeniji. Na sjednici Savjet HNB-a donio je i više konkretnih
odluka kojima se pojašnjavaju i pojačavaju načela financijskog
reda u unutrašnjem i međnarodnom financijskom poslovanju. Polazeći
od činjenice da se nakon uvođenja sustava velikih plaćanja subota
ne uračunava u radne dane, odlučeno je da se kratkoročni krediti
središnje banke na temelju zaloga vrijednosnih papira (lombardni
krediti) ubuduće mogu koristiti najviše 15 radnih dana u mjesecu
(umjesto dosadašnjih 18 radnih dana). Dopunom Odluke o načinu i
uvjetima korištenja obvezne rezerve banaka i štedionica
onemogućuje se korištenje tih sredstava za povrat kredita
dobivenih na prekonoćnom međubankovnom tržištu onim bankama koje
imaju dospjelih obveza prema HNB po osnovi nevraćenog interventnog
kredita. Da bi se onemogućio nedopušteni izvoz kapitala putem
korištenja računa fiktivnih stranih tvrtki u našim bankama,
donijeta je odluka kojom se propisuje dokumentacija, kojom strana
tvrtka - pri otvaranju, odnosno korištenju ranije otvorenog,
deviznog odnosno kunskog računa u hrvatskoj banci ovlaštenoj za
poslovanje s inozemstvom - dokazuje da uistinu obavlja poslovnu
djelatnost za koju je registrirana (posljednje ovjereno
polugodišnje ili godišnje izvješće o financijskom poslovanju).
Ograničava se i pravo prenošenja ovlasti za raspolaganje
sredstvima na tim računima na zaposlenike u toj tvrtki ili njenoj
podružnici, odnosno predstavništvu u našoj zemlji. Iz istovjetnih
razloga, pobliže se regulira i plaćanje uvoza robe i usluga
unaprijed. Pravo ugovaranja takvog plaćanja se ne ograničava, no
nalog za plaćanje mora biti dokumentiran ugovorom ili predračunom,
koji potvrđuje da je takvo plaćanje ugovoreno. Uvoz plaćene robe i
usluga mora se realizirati u roku od najviše 90 dana (osim ako je
riječ o uvozu robe po narudžbi, za čiju isporuku treba duže vrijeme)
ili se uplaćeni iznos u tom roku mora vratiti u zemlju. Odlukom
Savjeta HNB-a ulaganja banaka u zemljišta, zgrade, opremu i
uređenje poslovnog prostora i ubuduće ne smiju premašiti iznos od
30 posto jamstvenog kapitala banke, a zajedno s ulaganjima u
vlasničke udjele trgovačkih društava ne smiju biti veća od 70 posto
jamstvenog kapitala banke. O takvim ulaganjima banke i štedionice
dužne su po isteku svakog tromjesečja dostavljati izvješća
središnjoj banci, koja im može odobriti samo privremeno odstupanje
od navedenih ograničenja.
SPLITSKA BANKA DOBILA SAVJETNIKA ZA PRIVATIZACIJU
Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
(DAB) i londonska tvrtka Daiwa potpisale su prošloga petka u Splitu
ugovor o savjetništvu u privatizaciji Splitske banke. Time je
započeo proces koji bi u listopadu ove godine trebao rezultirati
odabirom investitora u tu novčarsku kuću. Daiwa, koja ima iskustva
s privatizacijom hrvatskih tvrtki jer je bila savjetnik u
privatizaciji Plive, na sličan će način surađivati s DAB-om pri
prodaji većega dijela od 87 posto dionica Splitske banke, koliko
DAB trenutno posjeduje. Ostalih 13 posto u vlasništvu je raznih
tvrtki i fizičkih osoba s područja Splitsko-dalmatinske županije.
Pri prodaji bančinih dionica, DAB će zadržati kontrolni paket od
25+1 posto, kako novi investitori ne bi mogli donositi po banku
nepovoljne strateške odluke. Kako je istaknuto nakon potpisivanja,
sada započinje završetak procesa restrukturiranja i sanacije
Splitske banke. Banka će se privatizirati u dvije faze. U prvoj,
koja bi trebala biti završena do kraja lipnja, stručni će timovi
izraditi Informativni memorandum o stanju u Splitskoj banci, a
nakon toga bi do listopada trebao biti odabran investitor.
DOBIT RIJEČKE BANKE 87,8 MILIJUNA KUNA
Riječka je banka u vrlo otežanim makroekonomskim uvjetima
adekvatnom i rigidno konzervativnom poslovnom politikom,
dosljedno se skrbeći o svojoj stabilnosti, likvidnosti,
solventnosti i profitabilnosti, u 1998. godini poslovala vrlo
uspješno i ostvarila dobit od 87,8 milijuna kuna, što je za 73 posto
više nego prethodne godine. Uprava će Skupštini banke predložiti da
se u dividendu usmjeri 15,3 milijuna kuna, a u zakonske rezerve 72,6
milijuna kuna, čime će se znatno ojačati kapitalna osnovica za nove
poslovne aktivnosti i za još bolje pozicioniranje banke na tržištu.
Ukupni potencijal Riječke banke, potvrđen revizijom, dosegnuo je
na kraju prošle godine razinu od 5,5 milijardi kuna, što je za 11,5
posto više nego 1997., a najveći su udio u izvorima, s 51 posto,
depozitna sredstva stanovništva. Od ukupno plasiranih kredita u
visini većoj od 1,2 milijarde kuna gotovo 65 posto plasirano je
pravnim osobama, a ostatak građanstvu. Devizna pozicija banke
iznosila je na kraju 1998. godine 231 milijun USD. Državna agencija
za zaštitu štednih uloga i sanaciju banaka sklopila je u utorak, 13.
travnja, ugovor s dvjema uglednim stranim konzultantskim tvrtkama,
koje će procijeniti vrijednost Riječke banke i dati savjete za
njezino daljnje privatiziranje.
OTVORENA POSLOVNICA TRGOVAČKE BANKE U RIJECI
U Rijeci je u četvrtak otvorena poslovnica Trgovačke banke, čime
je, kako je ističe Uprava, zaokružena cjelina usluga koje ta
financijska kuća pruža klijentima s područja Primorsko-goranske,
Istarske i Ličko-senjske županije. Podružnica Trgovačke banke u
Rijeci otvorena je još 1993. godine a trenutačno servisira
otprilike 300 gospodarskih subjekata, pretežito malih i srednjih
trgovačkih društava i obrtnika. Otvaranjem poslovnice Banka se,
rečeno je, u znatno većoj mjeri okreće i poslovanju s građanstvom.
Trgovačka je banka prošle godine ostvarila dobit od 15,2 milijuna
kuna, od kojih će približno 30 posto biti raspoređeno u dividende a
ostatak u povećanje temeljnog kapitala. Cilj banke je u idućih pet
godina postati vodećom bankom u skupini srednjih banaka
univerzalnog tipa.
TRI POSLOVNICE PARTNER BANKE OD ČETVRTKA NA JEDNOJ ADRESI
Kako bi unaprijedila svoje poslovanje i poslovanje komitenata,
postigla bolju organizaciju i preduhitrila moguće probleme, od 15.
travnja Partner banka premješta poslovanje tri svoje poslovnice u
Zagrebu. Tako će poslovnice Partner banke u Račkoga 9, Vlaškoj 121 i
Ilici 81, od četvrtka poslovati na jednoj adresi - u Vončininoj
ulici 2. U Partner banci ističu kako su upravo zahvaljujući
dosadašnjoj opreznoj i konzervativnoj politici, uspjeli u 1998.
ostvariti dobit. Zadržavanje konzistentne poslovne politike i
strategije zasnovane na sigurnom, efikasnom i profitabilnom
poslovanju, uz poštivanje interesa ulagača i korisnika usluga,
ostaje trajno opredjeljenje u poslovanju. Poslovnica Partner banke
u ulici Pod zidom 4 u Zagrebu ostaje na istoj adresi.
UPRAVNI ODBOR PODRAVSKE BANKE O UPOTREBI DOBITI
Upravni odbor Podravske banke d.d. donio je odluku o prijedlogu
upotrebe dobiti ostvarene poslovanjem banke u prošloj godini.
Dobit od otprilike 3,1 milijun kuna rasporedit će se isplatu
dividendi. Vlasnicima redovnih dionica bit će isplaćeno više od
1,47 milijuna kuna, odnosno deset kuna po dionici, a vlasnicima
povlaštenih dionica 280.000 kuna ili 28 kuna po dionici. Banka će u
rezerve za vlastite dionice spremiti više od 1,33 milijuna kuna.
Dividende će biti isplaćene nakon odluke Glavne skupštine
dioničara, koja će biti održana do 15. lipnja.
LLOYD'S PROMIJENIO ODLUKU O RATNOM RIZIKU U JADRANU
Osiguravajuće brodarsko društvo Lloyd's of London promijenilo je
djelomice odluku po kojoj je hrvatska uvrštena u područje ratnog
rizika, izjavio je u srijedu u Londonu Rupert Atkin, direktor
Saveza osiguravatelja pri osiguravajućem društvu Lloyd's.
Područje ratnog rizika po Lloyd'su sada ne obuhvaća više cijeli
hrvatski Jadran, već tek njegov jugoistočni dio, južno od
Neretvanskog i Korčulanskog kanala, u koji međutim ulazi i luka
Dubrovnik. Ova informacija potvrđena je i u Croatia Lloydu u
Zagrebu. Zajednička ratna komisija međunarodnih instituta
osiguravatelja i Savez osiguravatelja pri osiguravajućem društvu
Lloyd's zasjedala je u utorak razmotrivši prosvjed Republike
Hrvatske prošlog tjedna zbog svrstavanja Hrvatske u područje
ratnog rizika. Za Hrvatsku, niti bilo koji njezin dio, Lloyds za
sada ne naplaćuje dodatnu osiguravajuću premiju, rekao je Atkin.
Međutim, ta klasifikacija povlači obvezu brodara da prijavi kada
njegov brod ulazi u vode proglašenim područjem ratnog rizika.
Odluka britanskog brodskog osiguravajućeg društva Lloyd's of
London po kojoj je Hrvatska uvrštena u područje ratnog rizika do
sada se nije osjetno negativno odrazila na poslovanje hrvatskih
brodara, saznaje se iz hrvatskih brodarskih krugova u Lodnonu.
Klasifikacija Hrvatske kao područja ratnog rizika dosad nije
urodila povišenjem osiguravajućih premija za plovila koja plove u
hrvatskim vodama, ali je nanijelo Hrvatskoj štetu u obliku
negativnog publiciteta, rekao je direktor Anglo-Adratic Shipping
Ltd-a kapetan Ivuša Domijan. Anglo Adriatic Shipping Ltd agencija
je pet hrvatskih brodarskih tvrtki, dubrovačke Atlantske plovdibe
Jadroplova i Brodospasa iz Splita te Lošinjske plovidbe i Croatia
Linesa iz Rijeke. Lloyd'sovo proglašenje Hrvatske područjem ratnog
rizika hrvatski brodarski krugovi dovode u vezu s preporukom
britanske vlade britanskim trgovačkim brodovima, o plovidbi
Jadranskim morem. U toj preporuci, u kojoj je preporučeno da
britanski brodovi ne uplovljavaju u crnogorske luke, greškom je
bilo navedeno da se britanski brodovi također klone plovidbe pred
hrvatskom obalom na udaljenosti do 50 nautičkih milja. Unatoč tome
što je greška ispravljena narednog dana, stvoren je dojam o tome da
se Hrvatska nalazi u području sukoba.
8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA
PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 08. - 15. travnja 1999.
Datum Potražnja Jutarnji promet Prosječna Noćni promet
(kn) (kn) kamata (kn)
08.04. 31.000.000 24.300.000 15,86% 145.031.000
09.04. 60.000.000 7.060.000 16,04% 129.322.000
12.04. 35.000.000 18.100.000 14,38% 165.211.000
13.04. 45.000.000 18.150.000 15,49% 198.814.000
14.04. 27.000.000 17.000.000 15,13% 177.801.000
15.04. 28.000.000 13.000.000 14,61% -
Dnevni prosjek 37.667.000 16.268.000 15,25% 163.236.000
AKTIVNE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 12. - 15.
travnja 1999.
Br. Dionice Zaključnacijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK)
Postotnapromjena
1. Ericsson Nikola Tesla 83 -2,35 23.304 2,37
2. Riviera Holding 40 - 11.440 -
3. Varteks 19 0,00 9.500 525,00
4. Atlantska plovidba 30 - 4.500 -
UKUPAN PROMET 48.744 -50,15
Vrijednost indeksa VIN 277 0,36
AKTIVNE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 13. - 15. travnja 1999.
Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK)
Postotnapromjena
1. Zagrebačka banka 0 630 -6,67 367.503 -27,45
2. Kraš 60 0,00 279.096 1.318,17
3. Zagrebačka pivovara 600 9,09 278.950 88,54
4. Podravka 70 -6,67 194.441 272,40
5. Privredna banka Zagreb 95 - 101.175 -
6. Našicecement 480 - 96.000 -
7. Pliva 562 0,36 15.174 -98,37
8. Riviera Holding 40 - 7.128 -
9. Badel 1862 70 - 7.000 -
10. Zagrebačka banka 3E 280 0,00 6.720 50,00
UKUPAN PROMET 1.382.627 -19,02
Vrijednost indeksa CROBEX 716 -0,83
AUKCIJA TREZORSKIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA
Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna
stopa
12.04 HNB (repo aukcija) 2 dana 154.017.207,97 12,62%
13.04 Ministarstvo financija 42 dana 54.400.000 10,70%
14.04 HNB 35 dana 77.000.000 10,03%
14.04 HNB 91 dan 6.000.000 11,00%
Ukupno upisano trezorskih zapisa Ministarstva financija na dan
13.04. - 563.100.000 kn
Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 14.04. - 494.000.000
kn
9. VIJESTI IZ SVIJETA
VLADA SLOVENIJE PRIPREMA POSEBNE MJERE
Slovenska vlada zadužila je ministarstvo za malo gospodarstvo i
turizam da izradi hitan paket mjera kako bi se ublažile negativne
posljedice koje će turističkom prometu u ovoj godini uzrokovati
Kosovska kriza. Kako je u petak u razgovoru za slovenski radio
izjavio vicepremijer Marjan Podobnik, razmišlja se o ukidanju PDV-
a za turističke organizacije, subvencioniranju putovanja,
snižavanju cijena i drugim mjerama. "Pomogla bi i odluka naših
državljana da ove godine umjesto u inozemstvu ljetuju u našim
turističkim centrima", izjavio je Podobnik. Prema riječima
ministra za malo gospodarstvo i turizam Janka Razgoršeka još u
veljači ove godine moglo se očekivati da će ove godine biti
zabilježeno 10-postotno povećanje noćenja. Umjesto toga, ističe
Razgoršek, rezultati za Uskršnje praznike bili su slabi, a kad bi se
kriza na Kosovu sutra završila, možemo računati s 10 posto slabijim
rezultatima nego lani. Svi slovenski dužnosnici ističu da unatoč
tome što niti jedna zapadna država nije stavila Sloveniju na listu
država u koje se ne preporučuje putovanja dolazi do otkaza
rezervacija u predsezoni. Centar za turističku promociju koji
raspolaže sa sedam milijuna DEM za cijelu godinu poduzeo je već
akciju animiranja turoperatora, a u državu će biti pozvane i
skupine novinara kako bi se uvjerili da Slovenija nije opasno
područje. Iako je od Ljubljane do Beograda 700 kilometara, neće se
ići na poruke koje bi sugerirale "Daleko smo od kriznog područja"
jer bi to - kako ocjenjuju turistički stručnjaci - moglo izazvati
kontraučinak. Najviše turističkih otkaza, zasad je bilo iz Izraela
i Švicarske.
ZAPOSLENOST U EU PORASLA 1,5 POSTO
Broj zaposlenih u zemljama Europske Unije (EU) u posljednjem je
lanjskom tromjesečju porastao za 1,5 posto prema istom razdoblju u
1997., odnosno za 2,3 milijuna, podaci su statističkog ureda EU,
Eurostata. Prilično visoke stope rasta ostvarene su u Luksemburgu,
4,7 posto, Portugalu, 4,3 posto te u Španjolskoj, 3,3 posto. U
Velikoj Britaniji zabilježen je rast od 1,1 posto, prema prijašnjih
1,7 posto. Najslabije stope rasta, pak, zabilježene su u Njemačkoj,
0,5 posto, Austriji, 0,6 posto te u Italiji, 0,9 posto.
EURO-ZONA LANI ZABILJEŽILA TRGOVINSKI VIŠAK OD 82,7 MILIJARDI
EURA
Gospodarstva euro-zone, odnosno 11 zemalja Europske Unije (EU)
koje su uvele zajedničku valutu euro, u prošloj su godini s ostalim
zemljama svijeta ostvarila trgovinski višak od 82,7 milijardi
eura, što je šest milijardi manje nego u 1997., podaci su
statističkog ureda EU, Eurostata. Istodobno, trgovinski je višak
svih 15 članica EU smanjen s prijašnjih 28,3 milijardi eura na 20,5
milijardi eura. Ukupna vanjskotrgovinska razmjena s ostatkom
svijeta u 1998. je rasla sporije između jedan i pet postotnih bodova
u odnosu na godinu ranije, kada je povećana za 15 posto.