DEN HAAG, 11. travnja (Hina) - Suđenje Dariju Kordiću i Mariju Čerkezu, 18 mjeseci od njihova dobrovoljnog dolaska u Den Haag, počinje u ponedjeljak prijepodne pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše
Jugoslavije.
DEN HAAG, 11. travnja (Hina) - Suđenje Dariju Kordiću i Mariju
Čerkezu, 18 mjeseci od njihova dobrovoljnog dolaska u Den Haag,
počinje u ponedjeljak prijepodne pred Međunarodnim sudom za ratne
zločine počinjene na području bivše Jugoslavije.#L#
Prvog dana rasprave tužiteljski tim, na čelu sa britancem
Geoffreyem Niceom, trebao bi izložiti optužnicu koja tereti Darija
Kordića (38) i Marija Čerkeza (40) za "sustavni progon bosanskih
Muslimana - civila na političkoj, rasnoj, etničkoj ili vjerskoj
osnovi" na području Hrvatske Republike Herceg-Bosne od konca 1991.
do ožujka 1994., odnosno u slučaju Čerkeza, na području Viteza,
Novog Travnika i Busovače od travnja 1992. do kolovoza 1993.
Oba optuženika izjasnila su se već ranije pred haškim sudom da se ne
osjećaju krivima po sve 22 točke zajedničke optužnice.
I Kordić i Čerkez posljednje dane pred početak suđenja proveli su
iščitavajući iskaze više od stotinu potencijalnih svjedoka koje je
tužiteljstvo dostavilo tek proteklih dana.
"Oba su branjenika psihički spremna za raspravu", kazao je u Haagu,
pred sam početak suđenja, Kordićev odvjetnik Mitko Naumovski.
U Kordićevu hrvatsko-američkom odvjetničkom timu su, uz
Naumovskog, i David Geneson, Turner T. Smith Jr., Ksenija Turković,
Stephen Sayers, Robert Stein i Leo Andreis, a Marija Čerkeza brane
zagrebački odvjetnici Božidar Kovačić i Goran Mikuličić.
Suđenje će se voditi pred sudskim vijećem kojim predsjedava
britanski sudac Richard May.
Tužiteljstvo je u tzv. predprocesnom sažetku objavljenom na 50-ak
stranica neposredno pred početak suđenja, ocijenilo da se ovaj
slučaj, obzirom na to da počinitelji ratnih zločina iza sebe mogu
ostaviti malo dokaza, "u velikoj mjeri temelji na pravilnim
zaključcima koji se mogu izvući iz činjenica koje okružuju
(slučaj), povremeno osvijetljenih izravnim dokazima sudjelovanja
u navedenim zločinima ili u sličnim djelima". Ti zaključci po
tužilaštvu se mogu ispravno prihvatiti radi dokazivanja
umiješanosti optuženog u zločine za koje je optužen.
"Poteškoće u identificiranju uloge branjenika mogu same po sebi
ukazivati na njegovu krivnju", drži tužilaštvo.
Tužiteljstvo i Kordića i Čerkeza tereti i po osobnoj i po načelu
zapovjedne odgovornosti za zločine protiv čovječnosti, teške
povrede ženevskih konvencija i ratnog prava i običaja.
Ono u sažetku ocjenjuje da je Kordić, činjenicom da je obnašao
visoke dužnosti, bio dio grupe lidera bosanskih Hrvata koji su
"planirali, naredili, potaknuli i proveli kampanju progona
bosanskih Muslimana na područjima na kojima je proglašena HZHB", sa
ciljem "desetkovanja muslimanskog stanovništva i prisiljavanja na
odlazak sa područja koje je vodstvo bosanskih Hrvata htjelo
kontrolirati".
Kordić je bio toliko visoko u tijelima Herceg-Bosne i toliko moćan,
kaže tužilaštvo, da je morao biti u krugu počinitelja zlodjela.
Cilj HDZ-a BiH, Hrvatske zajednice i kasnije Hrvatske republike
Herceg-Bosne i HVO-a, kaže tužiteljstvo, bio je spajanje odnosno
ujedinjenje sa Hrvatskom političko-vojnom kampanjom kojom se
trebao ostvariti nadzor nad teritorijem Herceg-Bosne i etnički ga
očistiti od Muslimana.
Ta je kampanja provedena napadima na gradove i sela, ubijanjem
muslimanskog stanovništva, poticanjem etničke mržnje,
zatočenjima Muslimana, otpuštanjima, prisilnim preseljenjem,
fizičkim i psihičkim zlostavljanjem, korištenjem ljudi za kopanje
rovova i kao živih štitova, razaranjem osobne imovine te
muslimanskih vjerskih i obrazovnih institucija.
Tužilaštvo smatra i da je Mario Čerkez, kao zapovjednik viteške
brigade "vojnim sredstvima provodio ciljeve, politiku HDZ-a BiH,
HRHB HZHB i HVO-a i počinio je i pomogao kampanju progona" na
području Viteza, Busovače i Novog Travnika.
Obrana je u svom prepostupovnom sažetku na oko 160 stranica
obrazložila da je tužiteljstvo ponudilo "nejasni i nedefinirani
slučaj koji počiva na indicijama", a da je političke okolnosti
prikazalo iskrivljeno ili netočno.
"Tanko tkivo dokaza, temeljenih na okolnostima, glasinama i
iskrivljenim 'dokazima', koje je ponudio tužitelj upečatljivo je
po pomanjkanju specifičnih činjenica koje vežu Darija Kordića za
množinu specifičnih djela za koje je optužen", ocijenila je obrana
Kordića.
Središnju tezu tužiteljstva da je Dario Kordić, kao jedan od lidera
bosanskih Hrvata (što, po obrani, implicira i da to vrijedi i za
svakog drugog lidera bosanskih Hrvata) morao biti uključen "u
namjerni i smišljeni progon nevinih muslimanskih susjeda radi
priključenja srednje Bosne Hrvatskoj", obrana je ocijenila
"karikaturom povijesne zbilje".
Obrana je odbacila zaključak tužiteljstva da manjak dokaza samim
time upućuje na krivnju Kordića kao zapanjujući, ocijenivši da bi
se njegovim prihvaćanjem uveo novi nevjerojatni krivični standard
- što je manje dokaza, to je krivica uvjerljivija, a zločin
jasniji.
Dario Kordić i Mario Čerkez dobrovoljno su se predali haškom sudu
zajedno sa osam drugih bosansko-hercegovačkih Hrvata 6. listopada
1997.
Oni su tada otišli sa jamstvima vlasti Republike Hrvatske i
Sjedinjenih Država za pravično i pravodobno suđenje, koje je
trebalo početi u roku od tri do pet mjeseci po njihovoj dobrovoljnoj
predaji.
(Hina) ps dr