DEN HAAG, 20. ožujka (Hina) - Od svoga osnivanja 25. svibnja 1993. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) izrastao je u instituciju koja danas broji 685 zaposlenih i radi sa godišnjim
proračunom od gotovo sto milijuna dolara.
DEN HAAG, 20. ožujka (Hina) - Od svoga osnivanja 25. svibnja 1993.
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše
Jugoslavije (ICTY) izrastao je u instituciju koja danas broji 685
zaposlenih i radi sa godišnjim proračunom od gotovo sto milijuna
dolara.#L#
Od utemeljenja haškog suda, protiv 83 osobe podignute su javne
optužnice, a u pritvoru je danas 26 osoba. Pet optuženih je u
međuvremenu umrlo (Simo Drljača, Dragan Gagović, Slobodan
Miljković, Slavko Dokmanović i Milan Kovaačević), a optužbe su
povučene protiv 18 osoba. Na odsluženju kazne je za sada samo jedna
osoba, Dražen Erdemović, koji služi petogodišnju kaznu u
Norveškoj, a optužbi je u sudskom postupku oslobođena također samo
jedna osoba - Zejnil Delalić. Ured tužitelja svojedobno je podigao
i optužnicu protiv Stipe Alilovića iz Viteza, koji je u to vrijeme
već bio mrtav i koji u vrijeme izvršenja zločina kojim ga se
teretilo uopće nije živio u BiH, nego u Nizozemskoj.
Predsjednica suda sada je Amerikanka Gabrielle Kirk McDonald, a
glavna tužiteljica Kanađanka Louise Arbour.
Suci primaju plaće od 150.000 američkih dolara godišnje, a podaci o
plaćama tužitelja i obrane su tajni, kao što su i podaci o tome
koliko haški sud zapošljava ljudi iz zemalja nastalih raspadom
bivše Jugoslavije.
Haški sud raspolaže sa 14 sudaca i tri sudnice.
U ovom trenutku u Haagu traje nekoliko suđenja. Bosanskom Srbinu
Goranu Jelisiću (31) sudi se zbog masovnih ubojstava Muslimana i
Hrvata na području Brčkog u 1992. i to je jedini postupak za genocid
koji se vodi u Haagu.
Bivšem zapovjedniku Operativne zone srednja Bosna Tihomiru
Blaškiću sudi se zbog djela počinjenih tijekom hrvatsko-
muslimanskog rata u Lašvanskoj dolini u 1993., a upravitelju
kaoničkog zatvora Zlatku Aleksovskom za nehumane postupke prema
zatočenicima toga logora. Šestorici bosanskih Hrvata sudi se za
pojedinačna ubojstva ili planiranje napada na selo Ahmiće u 1993. u
slučaju "Kupreškić i ostali".
Ostalih 12 zatočenika čeka na početak suđenja. Među njima je dvoje
bosanskih Hrvata i 10 Srba. Suđenje Dariju Kordiću i Mariju Čerkezu
počinje 12. travnja. Najveći dio javnih optužnica protiv osoba koje
nisu uhićene ili izručene odnosi se na Srbe koji su počinili zločine
u BiH.
Sud je dosad osudio šest osoba. Osim Dražena Erdemovića koji služi
petogodišnju kaznu za zločine u Srebrenici, osuđeni su i Duško
Tadić na 20 godina za ubojstva i mučenja Muslimana i Hrvata u logoru
Omarska u 1992., Hazim Delic na 20 godina, Esad Landžo na 15 i
Zdravko Mucić na sedam godina za zlostavljanje Srba u logoru
Čelebići i Anto Furundžija na 10 godina za zlostavljanje i
nespriječavanje silovanja. Te su presude u žalbenom postupku.
(Hina) ps sv