RDW 8. IV. PREGLED TISKA

NJEMAČKI RADIO - RDW 8. IV. 1999. Pregled tiska Stotine tisuća prognanika s Kosova izazivaju sažaljenje ljudi diljem svijeta i potiču na davanje pomoći za njihovo zbrinjavanje. Neke članice Europske unije nisu međutim prihvatile njemački prijedlog da Unija prihvati stotinu tisuća tih unesrećenih ljudi. 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' raščlanjuje kako se sukob s Jugoslavijom odrazio na Sjevernoatlantski savez: NATO nije zbog izostanka brzog uspjeha upao u političku krizu. Naprotiv, njegova solidarnost i složnost isto tako su porasli kao i načelno odobravanje intervencije među pučanstvom zapadnih demokracija. Suglasje koje tvore demonstracija vojne moći, humanitarna pomoć i političko-diplomatska aktivnost, koja se ponovno pokreće uz uključivanje Rusije, umanjuje problem legitimnosti ovog rata na Zapadu. Možda je dosegnuta točka kad bi pojam 'zajednica vrijednosti' trebao prijeći iz carstva retorike u područje praktične politike. U vezi s Miloševićevom ponudom primirja 'Berliner Zeitung' zaključuje: Povlačenje NATO-a u ovoj situaciji bilo bi kapitulacija. Milošević bi ponovno bio gospodar Kosova. Susjednim zemljama i Europskoj uniji bilo bi prepušteno da iziđe na kraj s izbjegličkim problemom. Samo cinici sada mogu Albancima preporučiti da se vrate i da se time izruče srpskoj soldatesci. Intervencija NATO-a još nije postigla svoj cilj - ponovnu uspostavu pravnog poretka. 'Berliner Kurier' također upozorava da prekid napada NATO-a nije moguć, iako svi čeznu za mirom: Mir na Kosovu, naravno da to svi žele, najradije danas. Za prognanike - da se mogu vratiti, za pilote NATO-a - da ne moraju svoj život izlagati opasnosti. To je upravo ono što je NATO htio postići. Ali Milošević želi mir isto toliko koliko je đavao spreman ići moliti se u crkvi. On mora nestati s političke pozornice. S njime mir u Jugoslaviji više nije ni zamisliv, to bi bila samo predigra za novo krvoproliće. 'Sadam Husein' u Beogradu ne smije biti rezultat NATO-ve bitke za ljudskost. Za razliku od ovog lista koji kaže kako ne smije izgledati krajnji rezultat, hamburški tjednik 'Die Zeit' iznosi prijedlog kako bi trebalo doći do sveobuhvatnog mirovnog rješenja: Prvi korak bi morala biti konferencija zapadnih predsjednika država i vlada uz sudjelovanje Jeljcina i Primakova, na kojoj bi bili razmotreni daljnji koraci. Zatim bi morala uslijediti međunarodna konferencija o Balkanu, kao ona koja se pod Bismarkovim predsjedanjem održala u Berlinu 1878. Ona bi morala utvrditi buduće uređenje regije, regulirati međusobni odnos balkanskih zemalja i njihove odnose prema Europi. Opsežna pomoć u obnovi za opustošena područja i neka vrsta Marshalova plana za čitavu jugoistočnu Europu morali bi upotpuniti takvo političko rješenje. Diplomatska snaga samog NATO-a teško da će biti sama dovoljna. Možda bi neki posrednik poput Nelsona Mandele takvom pothvatu mogao dati potrebnu moralnu snagu. (RDW)