HR-VLADA-SJEDNICA-Bankarstvo IZVJEŠĆE SA SJEDNICE VLADE RH OD 11. OŽUJKA Vlada RH: O programu naplaćivanja doprinosa Program mjera za učinkovitiju naplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje bio je središnja tema današnje
sjednice hrvatske Vlade. Cilj je programa dosljedna primjena postojećih propisa kojima je regulirana obveza plaćanja doprinosa, sprječavanje poslodavaca da prijavljuju minimalne plaće, a ostatak isplaćuju na druge načine čime izbjegavaju plaćanje doprinosa. Programom mjera, koje je izradilo vladino povjerenstvo, obuhvaćeni su prijedlozi izmjena postojećih zakona, a u srednjoročnim mjerama predlaže se proširiti osnovica za obračun plaćanja doprinosa te smanjenje stope doprinosa. Mjerama se uz ostalo predlaže proširi osnovica za obračunavanje plaćanja doprinosa i na naknade po ugovorima o djelu, autorske honorare, naknade članovima nadzornih i upravnih odbora, stečajnim upraviteljima, na naknade sudskim vještacima, naknade koje pravne i fizičke osobe isplaćuju učenicima i studentima koje zapošljavaju preko udruga za posredovanje pri zapošljavanju učenika i studenata itd. Mjerama se uz ostalo predlaže izmijeniti niz zakona, primjerice zakone o mirovinskom i zdravstvenom osiguranju, kao i učinkovitije poštivanje postojeće zakonske regulative. Mjerama se naglašava kako je potrebno poduzeti sve da se oni koji ne uplaćuju
Vlada RH: O programu naplaćivanja doprinosa
Program mjera za učinkovitiju naplatu doprinosa za mirovinsko i
zdravstveno osiguranje bio je središnja tema današnje sjednice
hrvatske Vlade. Cilj je programa dosljedna primjena postojećih
propisa kojima je regulirana obveza plaćanja doprinosa,
sprječavanje poslodavaca da prijavljuju minimalne plaće, a ostatak
isplaćuju na druge načine čime izbjegavaju plaćanje doprinosa.
Programom mjera, koje je izradilo vladino povjerenstvo, obuhvaćeni
su prijedlozi izmjena postojećih zakona, a u srednjoročnim mjerama
predlaže se proširiti osnovica za obračun plaćanja doprinosa te
smanjenje stope doprinosa.
Mjerama se uz ostalo predlaže proširi osnovica za obračunavanje
plaćanja doprinosa i na naknade po ugovorima o djelu, autorske
honorare, naknade članovima nadzornih i upravnih odbora, stečajnim
upraviteljima, na naknade sudskim vještacima, naknade koje pravne
i fizičke osobe isplaćuju učenicima i studentima koje zapošljavaju
preko udruga za posredovanje pri zapošljavanju učenika i studenata
itd. Mjerama se uz ostalo predlaže izmijeniti niz zakona,
primjerice zakone o mirovinskom i zdravstvenom osiguranju, kao i
učinkovitije poštivanje postojeće zakonske regulative. Mjerama se
naglašava kako je potrebno poduzeti sve da se oni koji ne uplaćuju
obvezne doprinose procesuiraju po članku 286. Kaznenog zakona.
Kako je rečeno na sjednici nema podataka da je po tom zakonu bilo tko
procesuiran.
Premijer Zlatko Mateša naglasio je kako je zadaća Vlade da sve mjere
budu u funkciji rasterećenja sustava, proširivanja baze i
smanjenja doprinosa. Mora se okončani s praksom da u lošijem
položaju budu oni koji plaćaju doprinose od neplatiša. Za iduću
sjednicu premijer je obvezao resorne ministre da razrade program
mjera po svojim ministarstvima, a ministra rada i socijalne skrbi
da održi sastanak s predstavnicima sindikata.
Mateša je istaknuo kako su mirovinski i zdravstveni sustavi vrlo
skupi te da se temelje na solidarnosti. To znači da svi koji
zarađuju moraju plaćati doprinose, ili će pak ako to ne bude tako
Hrvati morati izabrati neki drugi model.
Ministar gospodarstva Nenad Porges u raspravi je ocijenio kako je
predloženi program mjera samo gašenje požara. Trajno rješenje po
njemu je brza i djelotvorna reforma sustava mirovinskog i
zdravstvenog osiguranja. Ističući kako ne želi vjerovati da su svi
lopovi, naglasio je kako vjeruje da većina uredno plaća doprinose i
zato potrebnim smatra upravo podržati takve. Republike Hrvatska je
u skupini zemalja sa najvećim obveznim doprinosima i dugoročne
mjere trebaju biti usmjerene snižavanju tih stopa i podizanju
poreznog morala, zaključio je Porges.
Ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara smatra da mjere za
proširenje osnovice za obračun doprinosa treba temeljito
raspraviti. Podsjetio je da dug Mirovinskog fonda iznosi 4
milijarde kune te da se svakog mjeseca za isplatu mirovina mora
osigurati 1,6 milijardi kuna. Postotak u kojoj se mjeri naplaćuju
doprinosi za mirovinsko osiguranje kod radnika iznosi 74 posto, kod
obrtnika 54 posto, a kod poljoprivrednika 30 posto, naveo je
Škara.
Ministar zdravstva Željko Reiner smatra da su sustavi mirovinskog i
zdravstvenog osiguranja gotovo na točki da se raspuknu. Svaki
mjesec Hrvatski fond zdravstva prikupi 800 milijuna kuna, a
troškovi mu iznose oko 950 milijuna. Naslijeđeni dugovi i ovi koji
se akumuliraju iz mjeseca u mjesec danas već iznose oko 1,5
milijardi kuna. Stoga smatra da se ubiranje doprinosa mora
intenzivirati, a u tome veliku ulogu trebaju imati nadležna
kontrolna tijela.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro smatra
da zdravstveni i mirovinski fondovi trebaju silno pojačati naplatu
doprinosa. Neplaćanje doprinosa je toleriranje nelojalne
konkurencije, jer dok, primjerice, Varteks, Pliva i druga poduzeća
svoje obveze izvršavaju mnogi to ne čine, a to se tolerira. Upitao
je jesu li iz mirovinskog sustava izbačeni oni koji su prava stekli
temeljem falsificiranih dokumenata.
Na kraju rasprave premijer Mateša istaknuo je da svi koji zarađuju
moraju plaćati doprinose te da se neće tolerirati princip da svatko
ima sva prava, a da obveze neki plaćaju po svojoj vlastitoj
prosudbi.
Zatvorena sjednica Vlade
Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je pak prihvatila izvješće o
desetom krugu dvostranih pregovora izaslanstva za prijam Hrvatske
u članstvo Svjetske trgovinske organizacije, izvijestio je vladin
Ured za odnose s javnošću.
Vlada je donijela odluku o prikupljanju i korištenju posebnih
sredstava za ozdravljenje poduzeća u teškoćama. Novac će se
prikupiti iz državnog proračuna, proračuna ministarstava, od
banaka i iz drugih izvora, a služit će za odobrenje sanacijskih
kredita poduzećima u poslovnim teškoćama, uključujući njihove
socijalne programe.
Usvojeni su amandmani Vlade na prijedlog Zakona o poticajima i
naknadama u poljoprivredi i ribarstvu i Zakon o izmjenama i
dopunama Ovršnog zakona i upućeni Hrvatskome državnom saboru.
Vlada je zaključkom izrazila interes za kredite Fonda za socijalni
razvitak Vijeća Europe za financiranje projekata obnove i
izgradnje komunalne infrastrukture u područjima posebne državne
skrbi, te u općinama i gradovima u kojima prebiva ili boravi veći
broj ratom raseljenih osoba.
Vlada je predložila Predsjedniku Republike da potvrdi izbor
Branimira Glavaša županom Osječko-baranjske županije.
Dužnosti pomoćnika ministra kulture razriješen je mr. Mario Kezić,
a na tu dužnost imenovan je Miljenko Domijan. Pomoćnikom ministra
privatizacije imenovan je mr. Franjo Antun Blažević.