US-OPTUŽNICE VOA 7.IV. KONGRES-OPTUŽNICA MILOŠEVIĆU? GLAS AMERIKE - VOA7. IV. 1999.Helsinška komisija američkog Kongresa o mogućoj optužnici protiv Slobodana Miloševića. Prilog Bojana Klime."Jučer se pred odborom američkog Kongresa za
sigurnost i suradnju u Europi raspravljalo o ratnim zločinima te o objavljivanju optužnice protiv jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića od haaškoga suda. O pravnim aspektima takve optužnice govorio je Mark Ellis, predsjednik upravnog odbora međunarodne koalicije za pravdu, lobističke organizacije koja promiče kažnjavanje ratnih zločina. Nakon svjedočenja pred kongresnom komisijom gospodin Ellis je za Glas Amerike prokomentirao moguće posljedice takve optužnice za Hrvatsku. Mark Ellis objasnio je pravne temelje za donošenje optužnice, zbog akcija jugoslavenskih snaga na Kosovu u posljednjih nekoliko tjedana. On smatra da bi se jugoslavenskog Predsjednika, kao i članove zapovjedne strukture jugoslavenske vojske i srbijanskog MUP-a, moglo otpužiti za zločine protiv čovječnosti i za genocid. Među zločinima protiv čovječnosti je, primjerice, i deportacija stanovništva, o kojoj posljednja dva tjedna izvješćuju svjetski mediji.
GLAS AMERIKE - VOA
7. IV. 1999.
Helsinška komisija američkog Kongresa o mogućoj optužnici protiv
Slobodana Miloševića. Prilog Bojana Klime.
"Jučer se pred odborom američkog Kongresa za sigurnost i suradnju u
Europi raspravljalo o ratnim zločinima te o objavljivanju
optužnice protiv jugoslavenskog predsjednika Slobodana
Miloševića od haaškoga suda. O pravnim aspektima takve optužnice
govorio je Mark Ellis, predsjednik upravnog odbora međunarodne
koalicije za pravdu, lobističke organizacije koja promiče
kažnjavanje ratnih zločina. Nakon svjedočenja pred kongresnom
komisijom gospodin Ellis je za Glas Amerike prokomentirao moguće
posljedice takve optužnice za Hrvatsku.
Mark Ellis objasnio je pravne temelje za donošenje optužnice, zbog
akcija jugoslavenskih snaga na Kosovu u posljednjih nekoliko
tjedana. On smatra da bi se jugoslavenskog Predsjednika, kao i
članove zapovjedne strukture jugoslavenske vojske i srbijanskog
MUP-a, moglo otpužiti za zločine protiv čovječnosti i za genocid.
Među zločinima protiv čovječnosti je, primjerice, i deportacija
stanovništva, o kojoj posljednja dva tjedna izvješćuju svjetski
mediji.
= Ona se provodi sustavno i masovnih je razmjera, a praćena je
oduzimanjem osobnih isprava kosovskih Albanaca što upućuje na
namjeru da se spriječi njihov povratak, rekao je Mark Ellis. Zločin
genocida teže je dokazati jer je ključno dokazati da je postojala
namjera da se uništi cijela etnička skupina ili pak jedan njezin
dio. Mark Ellis smatra da bi za dokazivanje genocida bilo dovoljno
dokazati da su srbijanske snage na Kosovu posebnu pozornost
posvetile eliminaciji pripadnika albanske elite: odvjetnika,
liječnika, političara, učitelja.
No, što ako Slobodan Milošević jednoga dana, kad bude sučeljen s
tužiteljima, kaže da on nije odgovoran za počinjene zločine jer za
njih nije niti znao, a nije ih niti zapovjedio, upitao je Marka
Ellisa predsjedatelj Helsinške komisije, kongresmen Christopher
Smith.
= Za dobro utemeljenu optužnicu u ovakvu slučaju nije potreban
dokument u kojem bi crno na bijelo pisalo da je Slobodan Milošević
zapovjedio neku konkretnu akciju, koja je kad se izvršila, bila
ratni zločin. U ovoj fazi, kod podizanja optužnice, dovoljno je
upozoriti na sustavno ponavljanje jednih te istih akcija: recimo
deportacije, masakri, pljačka... Takva se optužnica naziva prima
facie optužnicom. Kasnije, tijekom sudskog postupka, upozoravanje
na sustavno ponavljanje ratnih zločina ne bi bilo dovoljno i
tužitelji bi trebali ponuditi kvalitetnije dokaze, one koji
upućuju na izravnu odgovornost jugoslavenskog Predsjednika, rekao
je pred Helsinškom komisijom američkoga Kongresa Mark Ellis.
Kako bi objavljivanje optužnice protiv Slobodana Miloševića
odjeknulo u Hrvatskoj čiji je državni vrh, pogotovo kada se radi o
Bosni i Hercegovini, u prošlosti često bio u kontaktu sa Slobodanom
Miloševićem. Pokazuje to i nedavno u Zagrebu objavljena knjiga
Hrvoja Šarinića 'Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom
Miloševićem'. Naravno, samo po sebi, pregovaranje ne upućuje na
kršenje međunarodnoga prava, a kamoli na dogovaranje o ratnim
zločinima. Ali ima li službeni Zagreb razloga za postavljanje
pitanja: Nakon Miloševića, tko je sljedeći, upitali smo Marka
Ellisa.
= To je legitimno pitanje... Rekao sam u više navrata da Hrvatska
nema čiste ruke kada je u pitanju rat u Bosni i Hercegovini. To,
naravno, nije optužba cijele jedne zemlje ili cijeloga jednog
naroda. Radi se o ljudima s imenom i prezimenom koji su odgovorni za
ratne zločine i njima se bavi haaški sud. U svakom slučaju, vjerujem
da su pred nama nove optužnice, smatra naš sugovornik. Uz to Mark
Ellis, direktor upravnog odbora međunarodne koalicije za pravdu,
napominje da bi 'sud od međunarodne zajednice trebao primiti još
veću potporu kako bi mogao još agresivnije i djelotvornije
djelovati.'
(VOA)