US-SUD VOA 21. III. NA NYT HAAG ŠUTI GLAS AMERIKE - VOA21. III. 1999.Haag nema komentara na izvješće The New York Timesa. Prilog Lade Stipić-Niseteo."Razumljivo je da u haaškom sudu za ratne zločine ne žele uopće komentirati napis u
'The New York Timesu' o skorom podizanju optužnice protiv trojice generala Hrvatske vojske zbog zlodjela, uključujući i provođenje etničkog čišćenja, počinjenih u vremenskom rasponu od tri mjeseca nakon operacije 'Oluja' 1995. U članku se navodi povjerljivo izvješće haaškog suda o smaknuću 150 srpskih civila uz nestanak 'mnogih stotina' tijekom sustavne akcije. Val izbjeglica protumačen je kao masovno etničko čišćenje. Kao i svako tužilaštvo na svijetu, ni haaško ne govori u javnosti ni o optužnicama, ni o svjedocima, a ni materijalima koji potvrđuju navode optužnice i, prikupljeni u dosje o svakome slučaju, služe sucima da potvrde ili odbiju optužnicu. Moguće je da je novinar 'The New York Timesa' zaista dobio povjerljivi materijal i izvjesno je da je radi toga pokrenuta unutarnja istraga u haaškome sudu. Stroga pravila haaškog suda, naime, zabranjuju objavljivanje tih podataka, posebno onih koji su vrlo važni za optužnice, i obaveza je svih zaposlenih ne govoriti o
GLAS AMERIKE - VOA
21. III. 1999.
Haag nema komentara na izvješće The New York Timesa. Prilog Lade
Stipić-Niseteo.
"Razumljivo je da u haaškom sudu za ratne zločine ne žele uopće
komentirati napis u 'The New York Timesu' o skorom podizanju
optužnice protiv trojice generala Hrvatske vojske zbog zlodjela,
uključujući i provođenje etničkog čišćenja, počinjenih u
vremenskom rasponu od tri mjeseca nakon operacije 'Oluja' 1995. U
članku se navodi povjerljivo izvješće haaškog suda o smaknuću 150
srpskih civila uz nestanak 'mnogih stotina' tijekom sustavne
akcije. Val izbjeglica protumačen je kao masovno etničko čišćenje.
Kao i svako tužilaštvo na svijetu, ni haaško ne govori u javnosti ni
o optužnicama, ni o svjedocima, a ni materijalima koji potvrđuju
navode optužnice i, prikupljeni u dosje o svakome slučaju, služe
sucima da potvrde ili odbiju optužnicu.
Moguće je da je novinar 'The New York Timesa' zaista dobio
povjerljivi materijal i izvjesno je da je radi toga pokrenuta
unutarnja istraga u haaškome sudu. Stroga pravila haaškog suda,
naime, zabranjuju objavljivanje tih podataka, posebno onih koji su
vrlo važni za optužnice, i obaveza je svih zaposlenih ne govoriti o
tome što se zbiva unutar suda. Ono što se zna jest da je glavna
tužiteljica haaškog suda Louise Arbour svojedobno potvrdila da se
posebna skupina istražitelja bavi odgovornošću najviših
dužnosnika i da ima dosta posla. Točno je i to da istražitelji
haaškog suda prikupljaju građu o zbivanjima poslije 'Oluje', ali
istraga ne mora uvijek značiti i podizanje optužnice.
Što se 'Oluje' tiče, špekulacije o podizanju optužnice odavno su u
prometu, osobito poslije Tuđmanova istupa. Držeći se lanca
odgovornosti, na čemu ustraju pravila haaškog suda i koji je
primaran u svim sadašnjim slučajevima toga suda - čak i bez teksta
optužnice, bez teškoća se u špekulacijama mogu navesti imena
odgovornih zapovjednika, poput generala Norca, Gotovine i Čermaka.
Čak i u slučaju da 150 stranica dugačko (navodno) izvješće nije
dostupno javnosti, dio se podataka može izvući iz drugih izvora,
poput informacija iz Pentagona da nisu proslijeđeni dokazni
materijali koje je haaški sud svojedobno zahtijevao.
Ukoliko je dokument ipak procurio, bit će to ozbiljan udarac
povjerenju u ovu ustanovu u vrijeme u kojemu je, kako je u svom pismu
kazala dosadašnja predsjednica Gabrielle Kirk McDonald, 'haaški
sud raširio krila'.
(VOA)