ŠAKIĆA OPTUŽNICA TERETI ZA RATNI ZLOČIN PROTIV CIVILNOG STANOVNIŠTVA

ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - Županijsko državno odvjetništvo optužilo je Dinka Ljubomira Šakića (1921.) da je počinio najteži i najpogibeljniji oblik teškoga kaznenog djela - ratni zločin protiv civilnog stanovništva za koje je Kaznenim zakonom kao i Osnovnim krivičnim zakonom Republike Hrvatske, predviđena maksimalna kazna zatvora, u trajanju od 20 godina. Optužnicu, koju je na današnjoj glavnoj raspravi čitao županijski državni odvjetnik Radovan Šantek i njegovi zamjenici Janjko Grlić i Dunja Pavliček-Patak, Županijsko je državno odvjetništvo podiglo 14. prosinca 1998. Ona je 15. prosinca dostavljena Županijskom sudu u Zagrebu, a 18. siječnja 1999. postala je pravovaljana budući da je odbačen prigovor optuženika. Na prvoj zakazanoj glavnoj raspravi 4. ožujka optužnica nije čitana jer je, zbog bolesti optuženika, odgođena glavna rasprava na prijedlog vještaka.#L# Podsjećajući na zbivanja u Drugom svjetskom ratu u kojem je zbog provođenja nacističkih i rasnih zakona i zakonskih odredaba protiv političkih protivnika od 1941. do 1945. u logoru Jasenovac, na području NDH, zlostavljano, mučeno i poubijano više desetaka tisuća civila, uglavnom Židova, Roma, Srba i Hrvata, optužnica Dinka Ljubomira Šakića tereti da je, kao zapovjednik logora Jasenovca od travnja do studenoga 1944., zlostavljao, mučio i ubijao zatočenike te dopuštao da to čine njemu podređeni zbog čega je u razdoblju, dok je on obnašao dužnost zapovjednika logora, stradalo više od dvije tisuće ljudi. Županijsko državno odvjetništvo za optuženoga, među inim, tvrdi da je zatočenike podvrgavao prekomjerno teškom fizičkom radu, izgladnjivanju, tjelesnom i duševnom zlostavljanju, što je prouzročilo teške bolesti, a zatim kod većeg broja zatočenika i smrt. Optužen je da je dopuštao da pojedini pripadnici Ustaške obrane sami, bez povoda i iz obijesti, zlostavljaju i ubijaju pojedine zatočenike te su u tijeku njegova zapovijedanja logorom u više navrata likvidirani pojedinci i grupe zatočenika. Tereti ga se da je u ljeto 1944., prilikom navodnoga bijega jednog logoraša, naredio "nastup" cijelog logora te izdvojio više zatočenika, uglavnom članova glazbene skupine i Židova, koji su odvedeni u "Zvonaru", a zatim ubijeni. Zatočenike Avrama Montilja i Leona Pereru, kako ga se tereti, osobno je pred "nastupom" usmrtio hicem iz pištolja. Optužuje ga se da je, zbog udruživanja zatočenika na čelu s Remzijom Rebcem, 21. rujna 1944., naredio "nastup logora" pred kojim je usmrćeno vješanjem pred ostalim logorašima oko 20 zatočenika. Tereti ga se da je osobno hicem iz pištolja usmrtio dr. Milu Boškovića, te da je od kolovoza do listopada 1944., nakon što je željeznicom do logora Jasenovca dovezeno više vagona interniraca i civila s područja južno od Save, provedena likvidacija na Graniku i u Gradini, a s točno neutvrđenim brojem stradalih osoba. U optužnici, koju je potpisao županijski državni odvjetnik Radovan Šantek, optuženi Dinko Šakić se tereti da je, kršeći pravila međunarodnog prava, za vrijeme rata naredio i provodio mučenje, nečovječno postupanje te ubijanje civilnog stanovništva. Optužuje ga se da je naređivao i primjenjivao mjere zastrašivanja i terora te prisiljavanja na rad, izgladnjivanje i kolektivno kažnjavanje civilnog stanovništva te da je time počinio kazeno djelo ratnoga zločina protiv civilnog stanovništva. Županijski državni odvjetnik u optužnici predlaže da se na glavnu raspravu pozove i sasluša 29 svjedoka, od kojih troje do sada nije predlagano te da se, u odnosu na povijesne okolnosti u kojem je počinjeno kazneno djelo, ispita troje svjedoka. Predlaže također da se pročita i obavi uvid u opsežnu dokumentaciju koja upotpunjuje ocjenu o djelovanju optuženika kao zapovjednika logora. U obrazloženju optužnice županijski državni odvjetnik navodi kako je pred Županijskim sudom u Zagrebu provedena istraga, rezultati koje ukazuju da je okrivljenik počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava - ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. U tijeku istražnog postupka, kako napominje državni odvjetnik, ispitano je u vezi s optužbama 35 bivših zatočenika Stare Gradiške i Jasenovca, zatim pet bivših zatočenika za koje se utvrdilo da bi imali posredne informacije o tim događajima, te šest svjedoka u odnosu na okolnosti vremena u kojem je počinjeno kazneno djelo. Osim toga, u tijeku istražnog postupka, kako se dodaje u obrazloženju optužnice, pribavljena je arhivska dokumentacija od Hrvatskog državnog arhiva, Povijesnog muzeja Hrvatske, Židovske općine Zagreb, Nacionalne i sveučilišne knjižnice, te preko Ministarstva pravosuđa RH od jeruzalemskog Centra Simon Wiesenthal, vlade SAD-a i od pravosudnih tijela SRJ. U nastavku obrazloženja optužnice dan je pregled 26 iskaza svjedoka u tijeku istražnoga postupka. Po ocjeni županijskoga državnog odvjetnika, iskazi ispitanih svjedoka međusobno se dopunjuju i u cijelosti daju osnove zaključku o opstojnosti kaznenog djela za koje se Šakića optužuje. Optuženoga državni odvjetnik smatra odgovornim za sve što se činilo nad civilima za vrijeme njihova zatočenja u logoru. S tim u svezi napominje kako je u tijeku istrage iz dokaznih sredstava utvrđeno da je Dinko Šakić od travnja do studenoga 1944. bio zapovjednik jasenovačkog logora, prethodno obnašajući dužnosti kao pripadnik Ustaške obrane u logoru Staroj Gradiški i Jasenovcu. Težina postupanja Dinka Šakića, kako se tvrdi u optužnici, naročito se ogleda u činjenici da su se u Jasenovcu, za vrijeme dok je on zapovijedao logorom, i nadalje događali isti postupci prema zatočenicima - ubojstva, zlostavljanja, mučenja, izgladnjivanja ... "Dakle, kad je preuzeo zapovjednu dužnost, Dinko Šakić nije učinio ništa da spriječi barem način postupanja prema zatočenicima, već je dapače u pojedinim slučajevima i osobno sudjelovao u takvom postupanju. To svakako ukazuje na postojanje volje okrivljenika da ustraje u činjenju onoga što mu se stavlja na teret", stoji, među inim, u optužnici koju je potpisao županijski državni odvjetnik Radovan Šantek. (Hina) mc im